Oslobađanje tužilaštva sigurno podrazumijeva nova imena

Kandidat za člana Tužilačkog savjeta Stevo Muk, poručio je danas da oslobađanje tužilaštva sigurno podrazumijeva nova imena, novu energiju i nove ljude na ključnim mjestima, oko toga nema dileme.

"Pri čemu sam ja pristalica da sve bude u skladu sa zakonom", kazao je Muk na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Na javni poziv za izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika - predstavnika nevladinih organizacija su se prijavili Muk i viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović. Oni danas saslušani na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Muka je predložilo sedam nevladinih organizacija - Akcija za ljudska prava, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Centar za građanske slobode (CEGAS), Politikon mreža, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), ADAMAS i Institut alternativa. Kaluđerović je predložila CGO.

Slaven Radunović (DF) je Muka i Kaluđerović pitao da li će, kao članovi TS, omogućiti građanima Crne Gore da se na efikasan i najbrži mogući način "riješe osoba koje su zarobile sistem i da se u kratkom roku uspostavi nova tužilačka vlast".

"Pa ako ona ne da rezultate da je promijenimo zajedno i mi kao zakodnodavna vlast i vi kao budući TS. Svako u Crnoj Gori mora da bude smjenjiv pa zvao se on Vesna Medenica ili Milivoje Katnić ili bilo ko drugi. Da li će vam stege, koje su prouzrokovane dugogodišnji radom u NVO sektoru, gdje ste po definciiji morali da se držite opštih i univerzalnih dostignuća, otežavati da donosite te odluke?", pitao je Radunović,

Muk je kazao nema ništa protiv da v.d. vrhovnog državnog tužioca (VDT) ne bude osoba iz tužilaštva, čak misli da bi imajući u vidu sve okolnosti, to možda bilo i primjereneo rješenje.

Što se tiče penzionisanja tužilaca, podsjetio je da je tokom rasprave o izmjenama Zakona o tužilaštvu kazao da država ima pravo da podmladi tužilaštvo, da propiše uslove za prestanak funkcije rukovodiocu tužilaštva.

"TS na prvoj ili eventualno drugoj sjednici mora tražiti podatke i dokaze – listu sa imenima i dokaze o ispunjenju uslova, utvrditi činjenice i donijeti odluku u skladu sa važećim zakonom... Nemamo pravo da čekamo izjašnjenje Ustavnog suda i da na bilo koji drugi način odlažemo donošenje ove odluke", rekao je Muk odgovarajući na pitanje Predraga Bulatovića (DF).

Bulatović je podsjetio da je veliki broj sudija uputio zahtjev Ustavnom sudu da tumači normu vezano za prestanak sudijske funkcije i njima bi "da je u funkciji pravi Sudski savjet" trebalo da prestane funkcija.

"Ako novi TS primijeni novu odredbu Zakona o prestanku tužilačke funkcije, to će biti nova praksa koju će morati da uvaži, želio to ili ne i Sudski savjet. Time se otvara proces da dođu novi mlađi ljudi, nove snage, prije svega u sudovima, zatim u tužilaštvu. TS će, nadam se novi do 10. najdalje do 15. avgusta i to pitanje imati na dnevnom redu", kazao je Bulatović.

Muk je najavio da će, ako bude izabran u TS, podnijetu ostavku u Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije iako smatra da nije u konfliktu interesa.

Muk je rekao da je Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila da je on, kao predstavnik civilnog sektora u Savjetu, javni funkcioner.

"Nijesam javni funkcioner što se tiče Zakona o sprečavanju konflikta interesa, a ASK misli da jesam s obzirom na to da sam član savjetodavnog tijela Vlade. Mislim da se ASK debelo ogriješila o zakon koji bi trebalo da je vodi u postupanju i neću ići dalje i reći nešto drugo", rekao je Mukodgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD).

On je kazao da je riječ o savjetodavnom tijelu, a i ranije je bio član savjetodavnih tijela u bivšoj vladi, ali nikad nije bio javni funkcioner.

"Podnijeću ostavku u Savjetu, ako budem izabran za člana TS jer, ne samo što mislim da je to ispravno već me na to obavezuje zakon, bez obzira na to što ja mislim drugačije, ali sam legalista i poštujem vladavinu prava i nije mi ostavljena druga mogućnost", kazao je Muk.

Odgovarajući na pitanje da li ovaj društveno-politički kontekst omogućava reformu tužilaštva, rekao je da bi mogao da odgovori kontrapitanjem - da li je ovaj prethodni društveno-politički kontekst omugućavao takvu reformu ili bilo kakvu reformu.

"Moj utisak je da nije. Nije bilo političke volje da se tužilaštvo i druge institucije osolobode političkog uticaja. Da li sada postoje garancije da se to ne desi, ne, mislim da ih nema, ali je počelo nešto da se radi, postoje neki ciljevi koji su meni bliski, da se utvrdi odgovornost za izostanak rezultata u prethodnom periodu i da se odškrinu vrata da se malo provjetri za neku drugu vrstu energije i pristupa u procesu reformi. Nijesam pristalica da umjesto jedne partije ili jedne koalcije, sada tužilaštvom vlada druga partija ili koalicija", kazao je Muk.

Komentarišući pitanje ratnih zločina, rekao je da je urađeno malo, radilo se veoma sporo a često i pogrešno.

"Predstoji dodatni posao i obaveza i odgovnost državnog tužilaštva da izađe u susret tim zahtjevima koji mogu biti osvježeni novim saznanjima u komunikaciji sa tužiocem (Serž) Bramercom i saradnjom u regionu i šire", rekao je Muk.

Kaluđerović je odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše kako gleda na institut sporazuma o priznanju krivice, rekla da su se čuli različiti stavovi tokom prethodnih saslušanja, a ona je bliža stavu da sporazum mora da postoji zbog efikasnosti i efektivnosti sudskih postupaka, koji su dugi i muktrpni i tamo gdje treba da budu kraći.

Smatra da treba vratiti rješenje iz 2009, odnosno da bi bilo dobro da se ograniči zaprijećena kazna za priznanje krivice, "jer koja je svrha borbe protiv korupcije i visokih stopa kriminilatete ako imamo zaprijećene visoke kazne zatvora koje se rješevaju mnogo blaže tim sporazumima".

Na pitanje Branke Bošnjak (PzP) kako komentariše što je u TS neko ko je plagirao rad i biša državna tužiteljka u čijem je mandatu bio nevjerovatan broj krivičnih prijava koje su još u fazi izviđaja ili su odbačene.

"Da li postoji selektivnost u nuđenju sporazuma o priznanju krivice i da li postoji nesrazmjera, odnosno sprega između tužilaštva i sudstva i pojedinih advokata?", pitala je Bošnjak. Kaluđerović je podsjetila da CGO, što se tiče plagijata već vodi krivični postupak protiv profesorice Pravnog fakulteta koji je došao do završnih riječi, ali zbog štrajka advokata nije okončan.

"Što se tiče (Velimira) Rakočevića iscrpili smo sva pravna sredstva, ali nijesmo naišli na razumijevanje tužilaštva da tu ima elemenata bića krivičnog djela i ne znam koje su više naše mogućnosti osim da javno ukazujemo na ta djela, posebno što takvi ljudi sjede u tijelima gdje bi trebalo da sjede ljudi bez ijedne mrlje, makar u akademskoj karijeri", rekla je Kaluđerović.

Dodala je da što se tiče slučajeva koji nijesu imali svoj epilog i da krivične prijave nijesu ugledale svjetlost dana ili su odbačene pod čudnim okolnostima, na tužilaštvu i sudstvu je da pokrene postupke revizije.

( Biljana Matijašević )