Zabrinutosti oko mogućeg povećanja kineskog nuklearnog arsenala

Studije koje navode da Kina gradi dva polja raketnih silosa u svojim pustinjama signaliziraju potencijalno proširenje kineskog nuklearnog arsenala dovodeći u pitanje predanost Pekinga strategiji "minimalnog odvraćanja", mada postoje sumnje da je u pitanju trik Pekinga u slučaju da bude uvučen u pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja, pišu svjetski mediji.

Novo polje raketnih silosa

Pentagon i republikanski kongresmeni izrazili su zabrinutost zbog kineskog nagomilavanja nuklearnih snaga nakon novog izvještaja u kojem se navodi da Peking gradi dodatnih 110 raketnih silosa, prenosi Rojters (Reuters).

U izvještaju Federacije američkih naučnika (FAS) od ponedeljka, 26. jula, navodi se da satelitski snimci pokazuju da Kina gradi novo polje silosa u blizini Hamija u istočnom dijelu regiona Sinđijang. Izvještaj je, dodaje Rojters, uslijedio nekoliko nedjelja poslije drugog izvještaja o izgradnji oko 120 raketnih silosa u Jumenu, pustinjskoj oblasti na jugoistoku Kine.

Stejt department je početkom jula nazvao kinesko nuklearno gomilanje zabrinjavajućim i saopštio da izgleda da Peking odstupa od višedecenijske nuklearne strategije takozvanog 'minimalnog odvraćanja', zasnovane na zadržavanju nuklearnog arsenala na minimalnom nivou neophodnom da bi odvratila protivnika od napada.

Republikanski kongresmen Majk Tarner (Mike Turner), član Pododbora za strateške snage Senata za oružane službe, rekao je da je nuklearno nagomilavanje jasno stavilo do znanja da Peking "raspoređuje nuklearno oružje kako bi zaprijetio Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima".

Izvještaj o novom polju silosa, ističe Rojters, dolazi u trenutku razgovora pomoćnice državnog sekretara Vendi Šerman (Wendy Sherman) s Rusijom o kontroli naoružanja, koji su održani u srijedu, 28. jula u Ženevi, i nakon ovosedmičnih razgovora u Kini, na kojima je Peking optužio Vašington da stvara "izmišljenog neprijatelja" kako bi skrenuo pažnju s unutrašnjih problema i potisnuo Kinu.

Peking tvrdi da je njegov nuklearni arsenal patuljast u odnosu na arsenal SAD i Rusije te da je spreman da vodi bilateralne dijaloge o strateškoj bezbjednosti "na osnovu jednakosti i uzajamnog poštovanja".

Kraj politike ‘minimalnog odvraćanja’?

Istraživači koji su otkrili drugo polje raketnih silosa na prostoru više od 800 kvadratnih kilometara u kineskim zapadnim pustinjama, kažu da to označava "najznačajniju ekspanziju kineskog nuklearnog arsenala ikada" i da bi stvaranje 250 novih silosa Kinu izbacilo iz kategorije "minimalnog odvraćanja", prenosi CNN.

"Kineski program raketnih silosa predstavlja najobimniju izgradnju silosa od izgradnje američkih i sovjetskih raketnih silosa tokom Hladnog rata", navodi se u izvještaju FAS-a, čiji autori Met Korda (Matt) i Hans Kristensen procjenjuju da je riječ o kineskoj utrci za više nuklearnog naoružanja "kako bi se bolje takmičili s protivnicima".

Naizgled brzo gomilanje postavilo je pitanje da li je Kina i dalje posvećena tome da zadrži svoj nuklearni arsenal u skladu s politikom 'minimalnog odvraćanja' koju je, dodaje CNN, Peking usvojio od kada je aktivirao svoju prvu atomsku bombu 1960-tih, držeći kinesko nuklearno oružje na relativno niskom nivou.

Međunarodni institut za istraživanje mira u Štokholmu procjenjuje da Kina ima oko 350 nuklearnih bojevih glava, djelić u odnosu na 5.550 koje posjeduju Sjedinjene Države i 6.255 u Rusiji. Institut navodi da se broj kineskih bojevih glava ipak povećao posljednjih godina, u odnosu na 145 iz 2006. godine. Pentagon predviđa da će se kineske zalihe "barem udvostručiti" u narednoj deceniji.

U međuvremenu, ističe CNN, pojedini stručnjaci su zabrinuti zbog nedostatka dijaloga između Vašingtona i Pekinga o nuklearnom pitanju. "Takvi dijalozi su od suštinskog značaja za obje strane da bolje razumiju doktrine i perspektive jedni drugih", rekao je Dru Tomson (Drew Thompson), bivši zvaničnik američkog Ministarstva odbrane i viši naučni saradnik u Školi za javnu politiku na Univerzitetu u Singapuru.

Odgovori iz Kine

Kineski zvaničnici su više puta ponovili da Kina neće koristiti nuklearno oružje ako ne bude prva napadnuta, kao i da su njene nuklearne snage na "minimalnom nivou potrebnom za zaštitu nacionalne bezbjednosti", dok kineski mediji opovrgavaju izvještaje o izgradnji raketnih silosa, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Na osnovu komercijalnih satelitskih snimaka, istraživači Federacije američkih naučnika su utvrdili da je izgradnja polja silosa u blizini grada Hami u istočnom Sinđijangu očigledno počela u martu, navodeći da je na slikama prikazano 14 gradilišta silosa dok je na 19 drugih lokacija zemljište izgleda očišćeno kao priprema za nove gradnje.

Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na upit za komentar o izvještajima američkih organizacija, ističe list i dodaje da su prethodno kineski državni mediji odbacili junski izvještaj o polju silosa u Jumenu kao dezinformacije, sugerišući da su satelitski snimci snimili izgradnju vjetroelektrana, a ne raketnih silosa.

Prema pisanju njujorškog lista, kineski nacionalistički tabloid Global Tajms doveo je u pitanje akreditive jednog od istraživača nazivajući ga "amaterom".

"Predlažem kineskoj strani da ignoriše ovaj izvještaj i druge slične izvještaje u zapadnim medijima. Kina ne bi trebalo ni da potvrdi ni da demantuje takvo 'otkrovenje' i neka ga zapadni mediji zamisle", napisao je u komentaru od 2. jula Hu Ksiđin, glavni urednik kineskog lista dodavši da "to znači nuklearno odvraćanje."

‘Skup pregovarački trik’

Otkriće druge nuklearne raketne baze u Kini možda označava žudnju ekonomske i tehnološke supersile da pokaže da je, poslije decenija uzdržanosti, spremna da upravlja nuklearnim arsenalom poput Vašingtona ili Moskve. Ili je u pitanju kreativan, ali skup pregovarački trik, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući da se novi silosi jasno grade da bi bili otkriveni.

Decenijama je Kina izbjegavala skupe i opasne trke u naoružanju, održavajući strategiju "minimalnog odvraćanja" s 300 komada nuklearnog oružja što je, naglašava list, manje od petine raspoređenog oružja koje imaju SAD i Rusija. Ali, izgleda da se to mijenja pod predsjednikom Si Đinpingom, dok stručnjaci ocjenjuju da su dva nova polja silosa kineskoj vladi dala "mnogo opcija".

Najjednostavnija teorija o promjeni strategije je da Kina želi da nuklearni arsenal odgovara njenom statusu ekonomske i tehnološke supersile. Druga mogućnost je da je Kina zabrinuta zbog nove sve efikasnije američke protivraketne odbrane, nuklearnog nagomilavanja Indije, ali i podložnosti njenih raketa napadima.

Izgradnjom više od 200 silosa na dvije lokacije, Kina bi mogla igrati igru ‘šibicarenja’ – pomjerajući 20 ili više raketa okolo, napisao je list.

Sljedeća mogućnost je korištenje pregovaračke karte u slučaju da bude uvučena u pregovore o kontroli naoružanja sa Sjedinjenim Državama i Rusijom. Predsjednik Donald Tramp (Trump) je posljednje godine svog mandata pokušao prisiliti Kinu da se uključi, rekavši da u suprotnom SAD neće obnoviti sporazum Novi START s Rusijom - što je Peking odbacio.

Rezultat je bio zastoj sporazuma, naglašava list dodajući da je Bajdenova administracija ipak odlučila da ne bi bilo mudro dozvoliti da Novi START istekne s Rusijom samo zato što je Kina odbila da se pridruži. Bajdenova administracija naknadno je saopštila da u jednom trenutku želi da Kina uđe u neku vrstu sporazuma i ti razgovori tek treba da počnu, napisao je Njujork tajms.

( Radio Slobodna Evropa )