Delta soj se širi "kao požar"

Dok se zemlje širom svijeta bore s novim talasom kovida-19 podstaknutim delta sojem, zdravstveni stručnjaci se trude da utvrde da li osobe - uglavnom nevakcinisane - teže nego ranije obolijevaju od najnovije verzije koronavirusa.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorio je da je delta soj, koji je prvi put otkriven u Indiji, a sada dominira širom svijeta, “vjerovatno opasniji” od prethodniih verzija virusa, prema internom izvještaju koji je objavljen u petak.

CDS ce poziva na istraživanje u Kanadi, Singapuru i Škotskoj, koje pokazuje veću vjerovatnoću da će osobe zaražene delta sojem biti hospitalizovane nego pacijenti u ranijem periodu pandemije.

U razgovorima za agenciju Rojters, medicinski stručnjaci su kazali da ta tri istraživanja ukazuju na veći rizik od delta soja, ali da su klinička testiranja ograničena i da spoljni eksperti još nisu procijenili ta otkrića. Ljekari koji liječe pacijente zaražene delta sojem opisali su bržu pojavu simptoma kovida-19, a u mnogim djelovima svijeta ukupno povećanje težih slučajeva obolijevanja.

Međutim, eksperti smatraju da je potrebno više rada da bi se uporedio ishod među većim brojevima pojedinaca u epidemiološkim studijama, kako bi se razlučilo da li jedan soj izaziva teže obolijevanje od drugog.

Vjeruje se i da izuzetno velika stopa prenosivosti delta soja doprinosi većem broju teških slučajeva koji završe u bolnici, kažu eksperti.

Delta je zarazna kao ovčije boginje, a daleko zaraznija od obične prehlade ili gripa, prema izvještaju CDC-a.

Šejn Kroti, virusolog na Institutu za imunologiju u San Dijegu, kaže da najjasnije indicije da novi soj može izazvati teže obolijevanje nudi škotska studija, koja je otkrila da je delta otprilike udvostrčila rizik od hospitalizacije u poređenju s ranijim sojem.

Većina hospitalizovanih i smrtnih slučajeva od koronavirusa u SAD odnosi se na nevakcinisane. Međutim, postoje dokazi da su vakcine manje efikasne kod ljudi s oslabljenim imunim sistemom, uključujući starije.

Za vakcinisane, inače zdrave osobe, vjerovatnoća je da će, ako se zaraze kovidom-19, dobiti samo asimptomatsku ili blagu bolest, kazao je doktor Gregori Poland, stručnjak za zarazne bolesti s američke Klinike Mejo.

“Međutim, oni ga mogu prenijeti članovima porodice i drugima koji možda neće imati takvu sreću. Moramo se vakcinisati i nositi masku ili ćemo, četvrti put, pretrpjeti još jedan talas iz kojeg će nastati gori sojevi”, rekao je Poland.

Zbog stope teškog obolijevanja, posebno u djelovima svijeta gdje je obuhvat vakcinisanih mali, zdravstveni radnici na prvim linijama odbrane od pandemije ponovo su pod velikim pritiskom.

“Ovo je kao šumski požar, a ne logorska vatra koja tinja. Trenutno je rasplamsan”, izjavila je doktorica Mišel Baron, direktorica za prevenciju i kontrolu zaraze u bolnici UCHealth u Koloradu.

Istražitelji iz Kine kažu da se delta soj replicira puno brže i proizvodi hiljadu puta više virusa u tijelu u poređenju s originalnim sojem, što naglašava najveću opasnost od ovog novog talasa, kazala je Baron.

“Teško je reći da li su bolesniji zbog delta soja ili bi u svakom slučaju bili bolesniji”, izjavila je.

Drugi ljekari kažu da se pacijenti zaraženi delta sojem brže razbolijevaju i da u nekim slučajevima imaju teže simptome od onih koji su liječeni ranije tokom pandemije,

“Vidimo da više pacijenata ranije zahtijeva kiseonik”, rekao je doktor Bendžamin Barlou, glavni medicinski zvaničnik u American Family Care, lancu od 28 klinika za pružanje hitne pomoći.

U svojoj klinici u Birmingemu u Alabami, Berlou je rekao da je oko 20 odsto pacijenata pozitivno na kovid testovima, u poređenju s dva do tri odsto prije nekoliko nedjelja.

Agencija AP piše da američki poslodavci gube strpljenje s nevakcinisanim radnicima i da pojačavaju pritisak na njih da se imunizuju. Većina poslodavaca se mjesecima oslanjala na informativne kampanje, bonuse i druge inicijative da ohrabri radnike da prime zaštitu od kovida-19. Sada sve veći broj uvodi pravila koja zaposlenima otežavaju da odbiju, od direktne naredbe do zahtjeva za redovnim testiranjem.

Među poslodavcima koji postaju oštriji su federalna vlada, vlade Kalifonije i Njujorka, tehnološki giganti Gugl i Fejsbuk. Neke bolnice, univerziteti, restorani, kafići, takođe su počeli da traže vakcine.

Međutim, kako ističe AP, malo je vjerovatno da će nove mjere uticati na milione nevakcinisanih Amerikanaca.

Kombinacija AstraZeneke s Fajzerom i Modernom je efikasna

Kombinovanje vakcine AstraZenaka s drugom dozom Fajzer/Bajonteka ili Moderne pruža “dobru zaštitu”, saopštio je juče danski državni Serum institut.

Sve veći broj država razmišlja da pređe na različitu drugu dozu vakcine protiv kovida-19. Ta mjera je posebno potrebna u Danskoj nakon što su zdravstvene vlasti u aprilu obustavile imunizaciju AstraZenekom zbog rijetkih neželjenih reakcija.

Više od 144 hiljada Danaca, uglavnom medicinsko osoblje i stariji, primili su prvu dozu AstraZeneke, ali su nakon toga dobili Fajzerovu ili Moderninu vakcinu.

“Ta studija je pokazala da je 14 dana nakon programa kombinovane vakcinacije, rizik od zaraze virusom SARS-CoV-2 manji za 88 odsto u poređenju s nevakcinisanim osobama”, saopštio je Serum institut, a prenio Rojters.

To je “visoka efikasnost”, dodao je SSI, u poređenju s 90 odsto efikasnosti dvije doze Fajzerove vakcine, koja je potvrđena odvojenom danskom studijom.

Studija, objavljena prošle nedjelje, obuhvata period duži od pet mjeseci od februara do juna ove godine, u kojem je dominirao delta soj virusa.

Nije potvrđeno da li ista zaštita važi za novi soj, koji je sada najrasprostranjeniji u Danskoj.

U Njemačkoj od septembra treća doza i vakcinisanje djece

Njemačka će u septembru početi da nudi treću dozu vakcine ranjivim građanima poput penzionera i osobama s oslabljenim imunitetom, saopštilo je juče 16 pokrajinskih ministara zdravlja.

Imunizacija će se obavljati mRNA vakcinama Fajzer i Moderna bez obzira na to koja je ranije korištena, prenio je Rojters.

Ministri su se na razgovorima sa saveznim ministrom zdravlja Jensom Španom dogovorili da vakcinacija bude dostupna i za djecu starosti od 12 do 17 godina.

Ova odluka je odraz zabrinutosti u Njemačkoj da bi delta soj mogao ponovo primorati zemlju na restrikcije i zaključavanje, dok se najveća evropska ekonomija bliži parlamentarnim izborima u septembru.

Samo je nešto više od 52 odsto stanovništva u potpunosti vakcinisano, a oko 62 odsto je primilo makar jednu dozu.

Vakcinacija djece između 12 i 17 godina biće dobrovoljna, kao i za ostatak populacije, i obaviće se tek nakon pristanka roditelja i ljekarskog pregleda koji će isključiti ozbiljne zdravstvene rizike, saopštili su ministri.

Oko 10 odsto od 4,5 miliona djece te starosne grupe u potpunosti je vakcinisano, navodi Rojters.

Njemačka je zabilježila više od 2.000 novih slučajeva od srijede. Sedmodnevna prosječna incidencija juče je iznosila nešto ispod 18 na 100.000.

( Angelina Šofranac )