Vujošević: Vukica i Zoran Jelić i Mustafić oštetili Zavod za zapošljavanje i državu za preko 6 miliona eura

Predsjednica Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Vesna Vujošević tvrdi da su prethodni direktori te ustanove bračni par Vukica i Zoran Jelić, kao i Suljo Mustafić oštetili tu instituciju i državni budžet za preko šest miliona eura.

Ona je pozvala nadležne u Upravi policije, koji rukovode Sektorom privrednog kriminala, da pošalju svoje najbolje inspektore kako bi izvršili kontrolu i izuzeli navedenu dokumentaciju.

Istakla je da se po procjenama, radi o izvršenim kvalifikovanim oblicima krivičnog djela protiv službene dužnosti, i to zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.

Vujošević je kako je navela u saopštenju, obavila uvid u dokumentaciju o poslovanju Zavoda i došla do podataka koji, kako tvrdi, ukazuju da su ranije rukovodeće strukture kršile zakon, Kolektivni ugovor kao i druga opšta akta.

"Analiza rada prethodnih rukovodilaca upućuje i na nesavjestan rad i zloupotrebu službenog položaja. Takvim postupcima prethodnih direktora Zavoda narušen je ugled institucije i nanijeta je višemilionska šteta budžetu Crne Gore. Kršenjem zakona i Kolektivnog ugovora ZZZCG od strane prethodnih rukovodilaca, a na štetu zaposlenih, prouzrokovan je veliki broj radnih sporova pred nadležnim sudovima, koji su završeni pravosnažnim presudama u korist zaposlenih, čime su nastali ogromni troškovi postupka na teret budžeta Crne Gore. Ti troškovi, u periodu od 2012. godine do sada, iznose preko šest miliona eura", navela je Vujošević

Ona navodi da prethodni menadžment Zavoda nije pokušao da pregovara sa zaposlenima, niti su budžetom planirana finansijska sredstva za otplate dugova iz prethodnog perioda, kako bi se smanjili ogromni troškovi parničnog i izvršnog postupka, koji su često bili nekoliko puta veći i od samog iznosa glavnog potraživanja zaposlenog.

Vujošević je navela da je nesavjesnim radom prethodnih direktora i menadžmenta dovedeno u pitanje i samo funkcionisanje Zavoda.

"Kontrolom je konstatovana teška zloupotreba prilikom formiranja brojnih komisija za čijim konstituisanjem nije bilo objektivne potrebe, jer su svi poslovi za koje su se formirale Komisije spadali u osnovnu djelatnosti Zavoda. Kao dokaz za ove tvrdnje su preporuke DRI još iz 2008. godine. Državna revizorska institucija je tada izvršila kontrolu poslovanja Zavoda i tom prilikom dala Preporuku da se preispita rad svih komisija formiranih do tada, jer su smatrali da se poslovi koji su predmet rada komisija mogu obavljati u okviru redovnog radnog vremena i redovnih radnih aktivnosti. I da, samim tim, nema potrebe za dodatnim plaćanjima. DRI je u tom izvještaju navela i da su, tamo gdje se utvrdi da nije bilo potrebe za formiranjem komisija, članovi dužni da izvrše povraćaj isplaćenih naknada", navela je Vujošević.

Dodaje da je u tom periodu na čelu Zavoda bio Zoran Jelić, današnji Senator Državne revizorske institucije, koji je, kako je navela, ""postupio" po njihovim Preporukama i ukinuo sporne odluke".

"Ali, par dana nakon ukidanja odluka Jelić ponovo formira iste komisije. U većini odluka o formiranju komisija navodilo se da će se posebnim rješenjima odrediti naknada za rad u komisijama, ali donosioci odluka nikada nisu postupali po njima, odnosno nikada nisu donijeli posebna rješenja o naknadi. Da apsurd bude veći, zaposleni koji su formalno bili angažovani u tim komisijama, nikada te poslove nisu obavljali van radnog vremena. Neki od njih su primali varijabile "zbog povećanog obima posla", kojeg objektivno nije ni bilo. Navedene komisije formirane su u periodu od 2008. do 2016. godine. Zbog ovih drastičnih propusta direktora, zaposleni, angažovani u tzv. faktički "nepostojećim komisijama", stiču osnov za utuženje kako bi dobili svoje nadoknade, za koje su već bili plaćeni varijabilnim dodatkom".

Vujošević je navela da su brojna utuženja pokrenuta ne samo od strane zaposlenih, čija su prava bila uskraćena, već su da su se u svojstvu tužilaca našli i Vukica i Zoran Jelić, "čijim neradom ili nemarnošću je i došlo do ove situacije".

"I u ovim postupcima sud je presudio u korist zaposlenih, pa je pored glavnog potraživanja zaposlenima isplaćena i kamata. Sve naknade sa troškovima postupka naplaćene su prinudnim putem a na teret budžeta Crne Gore".

"Najveći dio ceha od oko 30.000 eura napravila djeca Jelića"

Vujošević je navela da se kroz finansijsku dokumentaciju došlo do podataka o trošenju sredstava Zavoda na reprezentaciju u ugostiteljskom objektu AND1.

"Kada se saberu cifre, koje su trošene u navedenom objektu duži niz godina, dolazi se do zapanjujuće sume u iznosu od oko 30.000 eura. Informacije do kojih je došlo novo rukovodstvo govore da su navedena sredstva u najvećoj mjeri trošila lica koja nisu zaposlena u ZZZ, a radi se o najbližim srodnicima, odnosno djeci bračnog para Jelić, koji su dugi niz godina smjenjući se, obavljali funkciju direktora u Zavodu. Ovdje se može govoriti i o krivičnom djelu jer se novac Zavoda trošio za privatne potrebe članova porodice tadašnjih rukovodilaca, a tretirao se kao trošak reprezentacije", saopštila je Vujošević.

Dodala je da je bračni par Jelić za vrijeme svog mandata izdavao poslovni prostor koji je u vlasništvu Narodne banke Srbije.

"Naime, Trgovinski sud u Beogradu je pravosnažnom presudom V.P. 617/07 od 23.12.2008. godine utvrdio da je prestao da važi ugovor u fiducijarnom prenosu prava svojine i njegovo pravno dejstvo a koji je zaključen između pravnog prethodnika Narodne banke Srbije (Montex banka) i ZZZCG. Riječ je o prostoru u vanprivredi oznake PD 89, sprat P, površine 81m² i o poslovnom prostoru PD 117, P1, površine 343m². I ovo je primjer nesavjesnog rada Jelića, a budžet Crne Gore oštećen je za iznos od 95.087,90 eura. I ovaj iznos je naplaćen, takođe prinudnim putem, od strane Narodne banke Srbije".

Vujošević je navela da je prilikom kontrole poslovanja Zavoda u 2020. godini, za vrijeme mandata Mustafića, Državna revizorska institucija uočila brojne nepravilnosti, posebno one koje se odnose na rad Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, kao i u partijskom zapošljavanju članova Bošnjačke stranke.

"Naime, uvidom u dio dokumentacije za pravdanje isplata subvencija zarada lica sa invaliditetom, DRI je utvrdila da za isplate u iznosu od 211.395,75 eura nije prikazan dovoljan ili adekvatan dokaz na osnovu kojeg je izvršena isplata subvencije. Projekat zapošljavanja lica sa invaliditetom započeo je u vrijeme kada je direktorica Zavoda bila Vukica Jelić. Ona je 2016. godine donijela Odluku kojom je odredila naknade za članove Centralne Komisije zadužene za praćenje realizacije projekta. Međutim, bivša direktorica nije postupala po Odluci koju je sama donijela, članovima komisije nije isplaćivana utvrđena naknada, a Odluka nije stavljena van snage. Riječ je o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja jer je članovima komisije to bio osnov da za zaštitu svojih prava pokrenu postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. U ovom postupku vještak ekonomsko finansijske struke odredio je naknadu za sedam zaposlenih u Zavodu u iznosu od oko 800.000 eura".

Vujošević u saopštenju ističe da je "zapanjujuća činjenica da jedan od ovih sedam zaposlenih, tada sa radnim iskustvom od dvije godine, potražuje iznos od 185.000 eura".

"Takođe je DRI utvrdila da Zavod ne posjeduje evidenciju o licima koja su zaposlena nakon projekta po pozivu 2019. godine za dodjelu bespovratnih sredstava – Granta za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Nakon podnošenja završnog izvještaja, DRI je utvrdila da Zavod ne kontroliše poslodavce, odosno ne provjerava da li su lica sa invaliditetom u radnom odnosu ili ne. Dakle, ukoliko Zavod nema evidenciju o tome da li su oni i dalje zaposleni nakon završenog projekta, postavlja se pitanje koja je svrha i funkcija Zavoda u svemu tome. Da li je zaista svrha bila zapošljavanje lica sa invaliditetom ili "čašćavanje" određenih nevladinih organizacija čiji je bilans stanja i uspjeha prilikom prijave na konkurs bio nula. I da li iza ovih NVO "stoji" određena politička grupacija?"

Navela je da je uvidom u dokumentaciju za vrijeme mandata Mustafića uočeno i partijsko zapošljavanje.

"Naime, od 44 zaposlenih u Zavodu za vrijeme njegovog mandata, njih desetak su članovi opštinskih odbora Bošnjačke stranke, a postoji osnovana sumnja da jedna osoba prima redovnu zaradu, a uopšte se ne pojavljuje na poslu", navela je u saopštenju.

( D.C. )