Oteti šume iz ruku tajkuna

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore dogovorili da formiraju delegaciju i traže hitan sastanak s premijerom Zdravkom Krivokapićem

26561 pregleda20 komentar(a)
Drvoprerađivači sa sjevera prijete i ustankom (ilustracija), Foto: Shutterstock

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara, odnosno tajkuna.

Oni su se sastali nedavno u Plavu i dogovorili da formiraju delegaciju čiji će predstavnici zatražiti hitan sastanak s premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima radi definisanja daljih koraka po pitanju gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja koje se još nije promijenilo, neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode zbog toga što se ne vrši finalna obrada drveta.

Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni, brat bratu, sedamnaest eura za kubik.

”Tako, recimo, bilo koji od njih, koji se mogu na prste jedne ruke prebrojati, neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura”, kaže Šarkinović.

On dodaje da bi neke složenije obrade, poput izrade vrata, donosile trostruko veće iznose.

”Ovaj primjer dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se šuma izvozi u oblovom stanju”, objašnjava Šarkinović.

Da ovakav način gazdovanja šumama u najmanju ruku nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, saopštio je i premijer Krivokapić.

On je najavio “suzbijanje mnogih problema koji su prerasli čak i u organizovani kriminal”.

”To se odnosi na najveće bogatstvo sjevera, a to su šume. Jer takav odnos prema šumama nigdje nije vidljiv i tako izražen kao na sjeveru, i došlo je vrijeme da se stane na put svima onima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori”, izjavio je predsjednik Vlade prilikom posjete Beranama.

On je dodao da svaki posao koji se radi mora da ima vidljivu dodatnu vrijednost.

Izjava premijera Krivokapića je i ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu i saglase da se samo slogom i zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti može zaustaviti dalja pohara i uništavanje državnih šuma.

”O tome govori i činjenica da su ovaj skup podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Došli smo do zaključka da se konačno mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zato smo i donijeli odluku da se formira radno tijelo koje bi sačinjavali predstavnici iz svih opština gdje se vrši sječa šume. Zadatak tog tijela biće da se u razgovoru s premijerom Krivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za buduće djelovanje po pitanju upravljanja državnim šumama. Tu se prije svega moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj”, kaže drvoprerađivač iz Plava Esko Barjaktarović.

S tog skupa poručeno je da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovništvo ne može da obezbijedi ni ogrijevno drvo.

”Već 15 godina niko od nas u Plavu nije dobio mogućnost da priviri u državne šume. Tako su drvoprerađivači ostali bez sirovine, dok je lokalno stanovništvo primorano da drva za ogrijev nabavlja u drugim gradovima. Uz to naša pilana, koja je upošljavala 500 radnika, zatvorena je i pretvorena u gomilu starog gvožđa. Sve je to urađeno da bi privilegovani koncesionari po utvrđenom konceptu sjekli šumu i nemilice se bogatili. Došlo je vrijeme da kažemo stop takvim radnjama”, poručili su drvoprerađivači sa sjevera.

Rašid Marković iz nevladine organizacije “Prijatelji Plava”, poručuje da je narod primoran da se diže na ustanak ako se ne zaustavi uništavanje šuma.

”Mi prosto osjećamo da sadašnja vlast u Crnoj Gori nastavlja ono što je radila prethodna. Ovo je kontinuirana sprega vlasti i kriminalnih grupa. Tako da sve ovo predstavlja inicijalnu kapislu za narodni ustanak. Mi moramo da ustanemo i da prekinemo ovu smijuriju. Ovdje su upregnute institucije protiv naroda. Tražimo da se prekine favorizacija privilegovanih koncesionara” – kaže Marković.

Da je situacija stigla do tačke vrenja, ističe i Plavljanin Nedžad Cecunjanin.

”Taj koncesinoar na području Plava već dvije decenije prkosi i bahati se, a čak i sada poručuje da mu niko ne može ništa. Ajde da vidimo može li ili ne može”, kaže Cecunjanin.

Na neoprostive propuste po pitanju eksploatacije državnim šumama ukazuju i drvoprerađivači Avdija Kalač iz Rožaja i Branko Karadzić sa Žabljaka, kao i Manojlo Čantrić i Miroslav Čukić iz Berana, ističući da u sadašnjoj situaciji svi gube osim tajkuna.

”Mi ovu priču pričamo i ponavljamo kao papagaji petnaest godina i ništa se nije promijenilo, osim taktika kako da se tajkuni sve više bogate. Oni kubik čamovine dobijaju po 15 eura, a mi smo prinuđeni da ga kupujemo po 100 eura”, kaže Čukić.

On je predsjednik Udruženja drvoprerađivača iz Berana i od ranije je poznat kao čovjek bez dlake na jeziku.

”To rade oni koji su ovdje došli s dva konja, dvije takozvane zelene kobile, a danas imaju vile i gradove. Poslije svega konačno moramo shvatiti da je ovo i naša država i da i mi treba da živimo, a njihovo bogatstvo treba da se preispita gdje se sve prelilo, kako i na koji način. Time treba SDT da se bavi”, kaže Čukić.

Mnogo je žestokih riječi izgovoreno na račun pet tajkuna i njihovih privezaka koji šumama na sjeveru, zahvaljujući ugovorima koje su sklopili za vrijeme bivše vlasti, još uvijek bahato gazduju.

Prepoznao je to i premijer, samo što nije objasnio šta se čeka, odnosno zašto se ti ugovori ne raskidaju i zašto se porijeklo imovine tih dobro poznatih tajkuna ne preispita.

Dok se eventualno čeka zakon o porijeklu imovine, šume nestaju kao pred najezdom skakavaca. A nestrpljenje lokalnog stanovništva na sjeveru raste.