Posljedice globalnog zagrijavanja biće katastrofalne: Neke zemlje bi mogle potpuno nestati

Prema izveštaju IPCC, potrebno je da se prepolovi emisija gasova staklene bašte kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 C iznad predindustrijskog nivoa

17414 pregleda7 komentar(a)
Detalj sa Vanuatua, Foto: Shutterstock

Globalno zagrijavanje od preko 1,5 stepeni biće katastrofalno za neke zemlje u Pacifiku i moglo bi doći do njihovog nestanka u ovom vijeku zbog porasta nivoa mora, upozoravaju eksperti, a prenosi britanski list Gardijan.

Među zemljama koje bi mogle nestati su pacifička ostrva Kiribati, Vanuatu i Solomonova ostrva.

U nedavno objavljenom najvećem izvještaju o klimatskim promjenama Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) - grupe Ujedinjenih nacija (UN) navodi se da je štetan uticaj čovječanstva na klimu " činjenično stanje".

U izvještaju se kaže i da se porast nivoa mora koji se približio visini od dva metra do kraja ovog vijeka "ne može isključiti".

Pacifik se smatra veoma kritičnom oblašću zbog učestalih plima i osjeka, katastrofalnih ciklona, povećanja saliniteta u vodostajima koje je onemogućilo uzgoj usjeva, stalnih suša. Očekuje se da će ove pojave biti sve učestalije i ozbiljnije kako temperatura bude sve veća, zbog globalnog zagrijavanja, piše Gardijan, a prenosi Nova.rs.

Prema izveštaju IPCC, potrebno je da se prepolovi emisija gasova staklene bašte kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 C iznad predindustrijskog nivoa.

Ovaj cilj je uvršten i u Pariski sporazum, ali tek nakon lobiranja čelnika pacifičkih ostrva.

"Izveštaj je veoma alarmantan", rekla je Satendra Prasad, ambasadorka Fidžija i stalni predstavnik u UN, piše Gardijan, a prenosi Nova.rs.

"Ispostavilo se da prevazilazi ono za šta smo mislili da su procjene, pokazuje neke od katastrofalnih scenarija o kojima smo razmišljali na Pacifiku: o porastu nivoa mora, gubitku nizinskih zemljišta i mogućem gubitku čitavih zemalja već u ovom vijeku", dodala je.

Ovaj scenario jeste jedan od pet predstavljenih u izvještaju, a koji su zasnovani na različitim nivoima ugljenika i drugih emisija štetnih gasova.

Prema scenarijima visokih i veoma visokih emisija navedenih u izvještaju, predviđa se da će globalno zagrijavanje do kraja vijeka dostići 3,6 ° C, odnosno 4,4 ° C iznad nivoa preindustrije.

Izveštaj je otkrio da svako dodatnoo zagrijavanje od 0,5 stepeni Celzijusa izaziva jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti toplotnih talasa, velikih padavina, suša i ekstremnih vremenskih neprilika.

Prasad je rekla i da se uticaj globalnog zagrijavanja osjeća širom Pacifika godinama.

"Katastrofalne poplave i oluje događale su značajno učestalije nego u prošlom veku kada su se događali na svakih 10 godina", dodala je.

Novi izvještaj Zelenog mira pacifičke Australije ukazao je na ozbiljne klimatske nevolje sa kojom se suočava pacifička regija. Pacifik je jedna od regija sa najnižim nivoom emisije ugljenika u svijetu, odgovorna za samo 0,23% globalnih emisija, ali je pretrpjela neke od najranijih i najozbiljnijih uticaja rastućih globalnih temperatura.

"Ako pogledamo koji su ti uticaji, Pacifik je najviše pogođen", rekao je dr Nikola Kasule, šef istraživača Zelenog mira pacifičke Australije.

"Vidjećemo veći salinitet, vidjećemo porast nivoa mora, to znači da na mjestima poput Kiribatija, Vanuatua, Solomonovih Ostrva biti neće biti moguće da se stanuje", dodao je.

Džozef Sikulu, pacifički direktor grupe za klimatske aktivnosti, rekao je da je izvještaj IPCC vrlo otrežnjujući i alarmantan, ali ne i neočekivan.

Na to su nam, po njegovom mišljenju ukazivali požari u SAD, vreli talasi u Kanadi, požari u Sibiru, Turskoj i Grčkoj, poplave u Kini.

"Sve je počelo od Pacifika, o tome smo govorimo decenijama, jer je klimatska kriza bila pred našim vratima mnogo pre nego što je stigla do svih drugih", rekao je on.