Krivokapić: Nemamo više pravo da beskrajnim aneksima „rješavamo“ probleme loših pregovora

Premijer kazao da ne smije biti licitiranja oko cijene ulaganja u rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja

10472 pregleda4 komentar(a)
Foto: Vlada Crne Gore/Zoran Đurić

Crna Gora više nema prava da beskrajnim aneksima „rješava“ probleme loših pregovora ili još gorih planova, kazao je premijer Zdravko Krivokapić tokom jučerašnjeg sastanka sa rukovodstvom Termoelektrane Pljevlja.

Krivokapić je posjetio sjedište TE Pljevlja sa ministrom finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem i ministarkom javne uprave, digitalnog društva i medija Tamarom Srzentić, gdje su razgovarali sa čelnim ljudima Eelektroprivrede, koje je predvodio izvršni direktor Nikola Rovčanin.

Krivokapić je, kako je saopšteno iz Vlade, upoznao rukovodstvo Termoelektrane sa evropskim trendovima u oblasti energetike koji su sasvim transparentni i pouzdani i u odnosu na koje Crna Gora, koja je otvoreno krenula sa implementacijom evropskih normi i vrijednosti, mora da reaguje partnerski i odgovorno.

„Za sve što jeste unapređenje zatečenoga, ja kao predsjednik Vlade jesam, ali sam takođe i za oprez i za domaćinski odnos, za proračun i viziju, za pouzdanu tehno-ekonomsku analizu – koliko bi zaista ekološka rekonstrukcija Termoelektrane mogla da košta i šta i koliko se tom rekonstrukcijom dobija, a šta se gubi i za koji period. Da se vidi koja je dara, a koja mjera. Naravno, licitiranja oko cijene ulaganja u rekonstrukciju ne smije biti. Crna Gora više nema prava da beskrajnim aneksima „rješava“ probleme loših pregovora ili još gorih planova“, rekao je Krivokapić.

Predsjednik Vlade upozorio je, kako je saopšteno, na vrlo referentnu činjenicu da se Crna Gora strateški, pregovarački vezala za 2024/2025. kao godine u kojima treba da okonča svoj put ka Evropskoj uniji, te da već sada, ono što EU proklamuje kao svoje ciljeve, mora biti vrlo ozbiljno shvaćeno i prihvaćeno i od strane država pristupnica.

Govoreći o perspektivama u oblasti energetike u Crnoj Gori, premijer je pomenuo kao vrlo realne i moguće projekte vezane za Jadransko-jonski gasovod u zaleđu Bara, te istraživanje gasa u crnogorskom dijelu Jadrana.

Sagovornici su se usaglasili, kako je saopšteno, da obnovljivi izvori energije (OIE) nemaju alternativu i da je zadatak Vlade i EPCG da se energetski sektor razvija u pravcu izgradnje novih “zelenih” izvora električne energije – u skladu s pravilima Energetske zajednice koja je predvodnik “zelene politike” u ime EU.

Predstavnici EPCG su informisali predstavnike Vlade o značaju projekta ekološke rekonstrukcije TE, kao i o statusu samog projekta.

"Obzirom da TE 'Pljevlja' predstavlja vrlo značajan element sigurnosti i stabilnosti rada crnogorskog elektro-energetskog sistema, treba da nastavi sa radom sve dok se ne obezbijede zamjenski kapaciteti u predstojećem periodu", navodi se u saopštenju Vlade.

Iz EPCG su saopštili da će se tim projektom konačno riješiti problem zagađenja Pljevalja (projekat toplifikacije grada) i TE dovesti u rang s najsavremenijim termoelektranama kada je u pitanju primjena ekoloških mjera za ovakve tipove postrojenja. Kako su kazali, ekološka rekonstrukcija bloka će stvoriti preduslove za uspješnu energetsku tranziciju (planiranje i izgradnja zamjenskih energetskih kapaciteta), kao i mogućnost rada TE za period od narednih 10-15 godina. Projektom ekološke rekonstrukcije, takođe, stvaraju se preduslovi da EPCG izvrši značajne investicije u OIE i time uspješno prođe kroz proces energetske tranzicije.

Na sastanku je razgovarano i o drugim potencijalima i projektima, koji bi mogli da otvore nova radna mjesta (cementara, mHE Otilovići i hidroenergetski potencijal Ćehotine nizvodno i drugo).