Monteput tražio obeštećenje zbog Tare, bivša Vlada ćutala
Monteput zbog narušavanja životne sredine i zdravlja ljudi najmanje tri puta tražio da se pokrene postupak obeštećenja od CRBC. Inspekcije o incidentima donosile više desetina izvještaja. Bivši premijer i ministri imali sva dokumenta, a obmanjivali javnost
Prethodna vlast godinama je tolerisala da izvođač radova na dionici autoputa Podgorica - Mateševo, kineska kompanija CRBC i njeni podizvođači, krše zakone i propise o zaštiti životne sredine za koje je predviđena i krivična odgovornost, predstavnici Vlade su obmanjivali javnost i govorili neistine kako rijeka Tara nije ugrožena, brojne prijave inspektora i NVO sektora nisu rezultirale konkretnim krivičnim postupcima, prethodna Vlada se nije trudila da naplati štetu od izvođača iako je državna firma Monteput pokretala takav postupak.
To pokazuju zvanična dokumenta koja su juče objavili šefica stručnog tima Savjeta za borbu protiv korupcije Vanja Ćalović-Marković i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
Objavljene su desetine izvještaja inspekcije na više stotina strana o incidentima na gradilištu iz 2017, 2018. i 2019. u kojima se navodi da je investitor bez dozvole deponovao ogromne količine šuta u koritu rijeke Tare, da je bez ili mimo saglasnosti kopao pijesak iz korita, da je mijenjao izgled korita Tare, zatim se navode incidenti o namjernom prosipanju velikih količina betona i cementnog mlijeka u rijeku, izlijevanje otpadnih voda u Taru, guranju šuta i otpada u kanjon, iako si imali odobrenu deponiju na drugom mjestu. U dijelu dokumenta piše da je nanijeta dugoročna šteta rijeci Tari i životinjskom svijetu u njoj.
Pokrenuti obeštećenje prije nego što Kinezi odu
Ćalović-Marković smatra da je neko iz prethodne Vlade više volio novac nego Taru i da su svjesno obmanjivali javnost i iznosili neistinu kako bi zaštiti izvođača i njegove podizvođače, dok je državi, koju je trebalo da štite, nanijeta šteta zbog trajnog uništenja prirode, a nepokretanja obeštećenja. Zbog ovoga, ona sumnja u visoku korupciju.
Pozvala je novu Vladu da pokrene proceduru obeštećenja prije nego što kineski izvođač ode, jer će biti kasno ako se pravda naknadno bude tražila na arbitraži u Pekingu.
Izgradnja ove dionice, prema posljednjem definisanom roku, treba da se završi krajem novembra, odnosno za oko 110 dana.
Tužioci da rade
Abazović je najavio da nema niko nikakvu potrebu da bilo šta skriva u vezi s projektom autoputa, kao i da bi svi dokumenti, za koje nema oznake tajnosti, trebalo da budu objavljeni.
”Ne vidim razlog da ima restrikcija da građani ne budu do kraja obaviješteni o svim aktivnostima koje se tiču autoputa. Tužioci moraju da rade da bi neko osjetio pravdu. Zato je napor da se u tužilaštvu dese promjene. Ja sam za varijantu da se procesuiraju odgovorni, a da ekolozi i stručna javnost da neki stručni sud kako do saniranja rijeke”, rekao je Abazović.
Među jučerašnjim dokumentima nalaze se i tri zahtjeva Monteputa, koji je ispred Vlade imao ulogu nadzora izvođača, kojim traže da se od izvođača pokrene postupak naplate obeštećenja zbog štete koju je nanio Tari i životnoj sredini, a na koje Vlada nije reagovala, dok su istovremeno premijer Duško Marković i tadašnji ministri Pavle Radulović i Milutin Simović tvrdili drugačije.
Neprihvatljivi radovi u koritima Tare i Morače
Zahtjevom iz oktobra 2017. godine se traži obeštećenje za pričinjenu štetu životnoj sredini od izvođača “zbog izvođenja radova na neodgovarajući i neprihvatljiv način suprotno projektovanoj tehnologiji izvođenja radova u koritima Tare i Morače i drugih vodotokova duž dionice autoputa Smokovac - Uvac - Mateševo”.
Između ostalog navedeno je da ovakav postupak predstavlja kršenje obaveza iz ugovora, kao i da utiče na mogućnost pojave ekološke katastrofe i izaziva negativne posljedice po kvalitet životne sredine i zdravlja ljudi.
”Gore navedeno će stvoriti troškove investitoru (Vladi), koji će prema ugovoru i Zakonu morati da budu nadoknađeni od izvođača putem umanjena ugovorne cijene i odbitaka od situacija”, navedeno je u zahtjevu Monteputa.
Monteput upozorio na ugrožen status u UNESKO
Drugi sličan zahtjev Monteputa upućen je novembru 2019. u kojem je navedeno da se traži obeštećenje od izvođača zbog “nepropisnog iskopavanja korita rijeke Tare na petlji Mateševo kod mostova 26 i 27”.
U njemu se osim štete nanijete prirodi i negativnim posljedicama po zdravlje ljudi, navodi i šteta nastala zbog “ugrožavanja imidža Crne Gore kao ekološke države i ugrožavanja statusa Crne Gore u članstvu organizacije UNESKO”. Iz Monteputa su tada naveli i da se stvara mogućnost pojave ekološke katastrofe zbog dugoročnog negativnog uticaja na životnu sredinu. U dopisu inženjeru/kontroloru projekta iz Monteputa navode da će u narednim dopisima dati detaljna obrazloženja potraživanja, proračun direktnih i indirektnih troškova kako bi postupio po podklauzuli o obeštećenju države kao investitora.
Država trošila za deponiju, CRBC otpad bacio u rijeku
U trećem zahtjevu za obeštećenje iz decembra 2019. godine Monteput traži da se naplati obeštećenje od izvođača zbog “neiskorišćene lokacije za deponovanje viška materijala”. Kako je navedeno investitor - država je imala značajan trošak da izvođaču obezbijedi lokaciju za deponiju - eksproprijacija, projekti, obezbjeđenje prilaznih puteva...
”Tokom čitave faze izvođenja radova na iskopu materijala iz tunela izvođač, iz neobjašnjivih i ugovorom i zakonski nedozvoljenih razloga, višak materijala nije deponovao na ove odobrene lokacije, već nelegalno na druge za koje nije postojala odobrena projektna dokumentacija i građevinska dozvola. Posredno, ovakvim postupkom deponovanja materijala na neodobrenim lokacijama, izvođač je otvorio niz drugih problema vezanih za zaštitu životne sredine, bezbjednost, itd”, naveli su iz Monstata.
Vlada je dobijala sva ova dokumenta, kao i izvještaje inspekcije u kojima se ukazuje na grubo kršenje propisa iz zaštite životne sredine i ugrožavanja bezbjednosti ljudi, ali ne samo da nije pokretala postupke naplate obeštećenja od izvođača, već su njeni članovi davali potpuno drugačije netačne izjave, braneći izvođača, a napadajući NVO sektor koji je ukazivao na probleme.
Marković i ministri tvrdili da je sve uredu
Tako je bivši premijer Marković u intervjuu iz novembra 2018. godine, nakon što su predstavnici NVO sektora uzbunili javnost zbog uništenja kanjona Tare kod petlje Mateševo, rekao da su neistinite tvrdnje o ugroženosti rijeke Tare, kao i da ne postoji opasnost od ugrožavanja članstva u UNESKO, jer taj dio nije pod zaštitom ove svjetske organizacije.
”Odgovaraju nam prigovori, odgovaraju nam upozorenja, ali nam ne odgovaraju podmetanja i ogovaranja koja nijesu zasnovana na činjenicama”, naveo je tada Marković.
Tadašnji ministar održivog razvoja Pavle Radulović kazao je u oktobru 2018. da se svi radovi izvode prema glavnom revidovanom projektu i da NVO i dio medija izmišlja zapaljive teme od kojih ugodno žive. On je naveo i da uredno dobija izvještaje o radovima i da se “shodno tim izvještajima tu ne događa ništa što se inače generalno ne dešava na gradilištima”.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović je tada izjavio da se na Tari zbog autoputa radi samo regulacija korita.
”Negdje se želi poneko dozvati i pozvati u tu mobu ne bi li se unio nemir i zamaglila suštinska razvojna pitanja, aktuelna u Crnoj Gori. Što se tiče Crne Gore i odgovornog odnosa Vlade prema tom i sličnim pitanjima, a konkretno prema ovom, on glasi, i Tara i autoput, i suza Evrope i put do Evrope, i razvoj i briga o zaštiti životne sredine”, naveo je tada Simović.
Iz sada objavljenih dokumenata jasno je da su bivši premijer i ministri obmanjivali javnost.
Milionski poslovi iz Luke Bar u svesci na kockice
Ćalović-Marković je govoreći o posjeti Slobodnoj zoni u Luci Bar od prije dva dana istakla da nikad u životu nije vidjela arhivu kakva postoji u toj kompaniji, navodeći da bi koliko je sjutra trebalo uvesti elektronsku evidenciju.
Ona je pojasnila da je slobodna zona samo geografski dio Crne Gore, a da se u njoj proteklih decenija dešavao promet cigareta, oružja, štetnih materija, vrijednosti od više milijardi eura bez kvalitetnih kontrola i evidencija.
Kako je kazala, arhiva o višemilionskim poslovima nalazi se u dvolisnicama, a transakcije su vođene u svesci na kvadratiće. Navela je da se i takva dokumentacija čuva u otvorenim ormanima iz kojih papiri ispadaju, kao i da su kamere uvedene tek sada kada je prijavljen nestanak ogromne količine cigareta.
Ćalović-Marković je zatražila da se izvrše kadrovske promjene u Luci Bar i Slobodnoj zoni.
”S kim treba da analiziramo ovu dokumentaciju i pripremimo prijavu za tužilaštvo. S onim istim DPS-ovcima koji su gledali ili učestvovali u ovim poslovima”, kazala je Ćalović-Marković navodeći da su predstavnici bivše vlasti i njihovi ljudi iz Crne Gore iznijeli milijarde eura i da je hitno potrebno istražiti sve slučajeve jer se dokumentacija gubi.
Abazović je naveo da je sumnjivim poslovima u ovoj slobodnoj zoni nanijeta ogromna šteta državi i da je i to jedan od razloga da se što prije formira novi tužilački savjet.
( Goran Kapor )