Talibani rizikuju izolaciju ako osvoje vlast

Talibani su pojačali kontrolu nad prilazima avganistanskoj prijestonici Kabul, osvojivši ključni grad na glavnom putu prema jugu, a i treći po veličini grad Herat je pri tome da padne u njihove ruke.

Jedan diplomatski izvor je rekao agenciji Rojters da su talibani nadomak osvajanja Kandahara, što bi bile njihove dvije najznačajnije pobjede otkad su počeli da se probijaju širom zemlje u maju. Kandahar, drugi po veličini avganistanski grad, duhovni je centar pobunjenika.

Jučerašnji pad Gaznija, koji se nalazi oko 150 km jugozapadno od prijestonice i leži na autoputu koji povezuje Kabul i Kandahar, znači da talibani kontrolišu glavne strateške pristupe sa sjevera i juga nakon pada Pul-e Kumrija prije tri dana.

Prilazi glavnom gradu ove nedjelje su zagušeni ljudima koji bježe od nasilja u drugim djelovima zemlje, rekao je Rojtersu jedan zapadni bezbjednosni izvor.

Gazni je deseta pokrajinska prijestonica koju su pobunjenici osvojili za sedam dana, a prema američkim obavještajnih podacima, oni bi mogli zauzeti Kabul za 90 dana.

Eskalacija nasilja i brzi napredak militanata podstakli su SAD i Njemačku da pozovu svoje državljane da odmah napuste Avganistan.

Avganistanska vlada je u srijedu zamijenila šefa vojnih snaga treći put za nešto duže od godinu, mada analitičari sumnjaju da će im to pomoći.

Brzina i nasilje ofanzive talibana izazvala je optužbe među mnogim Avganistancima zbog odluke američkog predsjednika Džoa Bajdena da povuče trupe i ostavi avganistanske vlasti da se same bore.

Posljednje od međunarodnih snaga predvođenih SAD trebalo bi da se povuku iz Avganistana do kraja ovog mjeseca, a talibani sada kontrolišu oko dvije trećine zemlje.

Al džazira je objavila da je jedan vladin izvor rekao da je vlada ponudila talibanima udio u vlasti pod uslovom da prestane nasilje.

Portparol talibana Zabilhula Mudžahid rekao je da ne zna za takvu ponudu, ali je isključio podjelu vlasti sa vladom čiji autoritet ta grupa ne priznaje.

Islamistička grupa nije kontrolisala sjever ni kad je vladala zemljom od 1996. do 2001. Čini se da je ovoga puta, kako navodi Rojters, riješena da ga potpuno osigura prije nego što se posveti osvajanju prijestonice.

Strategija talibana je osvajanje ruralnih oblasti, a potom pokrajinskih prijestonica, prekidajući linije snabdijevanja i pojačavanja snaga avganistanske vlade, sve više izolujući ključne centre, piše “Gardijan”.

Talibani su saopštili da su zauzeli aerodrome izvan gradova Kunduz i Šebergan na sjeveru i Farah na zapadu, što je dodatno otežalo snabdijevanje vladinih snaga.

Vladine snage su ocijenile da im je previše teško da brane ruralne oblasti, pa su se povukle da brane Kabul i druge gradove, što je primoralo hiljade porodica da pobjegnu iz provincija u nadi da će tamo pronaći utočište.

Kandahar i drugi južni i istočni djelovi koji se graniče sa Pakistanom odavno su središta talibana, ali su oni posljednjih nedjelja najviše napredovali na sjeveru.

SAD su vršile pritisak na Pakistan da iskoristi uticaj na talibane da izdejstuje mirovni sporazum. Međutim, odnosi Vašingtona i Islamabada su se pogoršali, objavio je “Fajnenšl tajms”.

Pakistan odavno igra dvostruku ulogu u Avganistanu. SAD i vlada u Kabulu vjeruju da Islamabad tajno podržava talibane, iako javno tvrdi da podržava mirovni proces.

Pakistanski ministar informisanja Favad Čaudri rekao je novinarima: “Narod Avganistana i SAD mora da pita svoje vlade koja je korist od biliona dolara koji su Amerikanci potrošili na rat u Avganistanu. Zašto se avganistanska vojska raspada?”

Predsjednik Ašraf Gani je u srijedu otputovao u sjeverni Mazar-i-Šarif da okupi stare ratne vođe koje je ranije pokušavao da skrajne, ali mu je sada potrebna njihova podrška dok neprijatelj steže obruč.

Prema sporazumu između SAD i talibana prošle godine, pobunjenici su pristali da ne napadaju strane trupe dok se povlače, u zamjenu za obećanje da neće dopustiti da Avganistan bude korišten za međunarodni terorizam.

Talibani su takođe obećali da će razgovarati o miru. Međutim, u razgovorima sa predstavnicima vlade nije ostvaren nikakav napredak i čini se da su pobunjenici planirali vojnu pobjedu.

U Vašingtonu je jedan američki vojni zvaničnik rekao, pozivajući se na američke obavještajne podatke, da bi talibani mogli izolovati Kabul za 30 dana, a preuzeti kontrolu nad njim za 90.

Bajden je u utorak rekao da ne žali zbog odluke da povuče američke snage i pozvao je avganistanske lidere da se bore za svoju domovinu.

Rojters navodi da talibani rizikuju izolaciju zemlje ako uspostave potpunu kontrolu.

“Pokušaji da se vlast monopolizuje putem nasilja, straha i rata, samo će dovesti do međunarodne izolacije”, objavio je na Tviteru otpravnik poslova u ambasadi SAD Ros Vilson.

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas rekao je da Berlin neće pružati finansijsku pomoć Avganistanu ako talibani preuzmu vlast i uvedu šerijatski zakon.

Nasilje je takođe izazvalo zabrinutost Evrope da će doći još veći broj izbjeglica. Njemačka, Holandija, Švajcarska i Danska su saopštile da neće, zasada, deportovati Avganistance koji traže azil.

I Francuska je zaustavila deportacije usljed zabrinutosti za bezbjednost.

Talibani su kontrolisali veći dio Avganistana prije nego što su zbačeni 2001. zbog pružanja utočišta vođi Al kaide Osami bin Ladenu.

Nova generacija Avganistanaca brine da će biti izgubljen napredak u oblastima poput prava žena i slobode medija koji je ostvaren u protekle dvije decenije.

Pokret radikalnih islamista prvobitno je okupljao pripadnike takozvanih mudžahedina koji su uz podršku SAD odbili sovjetske snage 1980-ih godina.

Ta grupa se 1994. pojavila kao jedna od frakcija koje vode građanski rat i do 1996. je uspostavila kontrolu nad većinom zemlje, kada je uvela strogi islamski zakon. Oponenti i zapadne zemlje su je optužili za brutalno nametanje svoje verzije šerijatskog zakona i ugnjetavanja vjerskih manjina.

Osnivač pokreta i prvobitni lider bio je mula Mohamed Omar, koji je pobjegao nakon svrgavanja talibana. Omarovo skrovište je bilo toliko tajno da je vijest o njegovoj smrti 2013, tek nakon dvije godine potvrdio njegov sin.

Ključne ličnosti pobunjeničkog pokreta

Hajbatula Ahundžada

Poznat kao “lider vjernih”, ovaj pravnik je vrhovni vođa talibana i ima posljednju riječ oko političkih, vjerskih i vojnih poslova te grupe.

On je preuzeo vođstvo pošto je Ahtar Mansur ubijen u američkom napadu dronom blizu granice između Avganistana i Pakistana 2016. Ahundžada je 15 godina, do iznenadnog nestanka u maju 2016, podučavao i propovijedao u džamiji u Kučlaku na sjeverozapadu Pakistana, rekli su Rojtersu saradnici i učenici. Vjeruje se da ima oko 60 godina i nije poznato gdje se nalazi.

Mula Mohamed Jakub

Sin osnivača talibana muler Omara, Jakub nadzire vojne operacije grupe i vjeruje se da je u Avganistanu. Više puta je predlagan za vrhovnog vođu pokreta, ali je on 2016. predložio Ahundžadu jer je smatrao da mu nedostaje iskustvo na bojnom polju i da je premlad. Vjeruje se da je u ranim 30-im.

Siradžudin Hakani

Sin istaknutog komandanta mudžahedina Džalaludina Hakanija, Siradžudin vodi mrežu Hakani, labavo organizovanu grupu koja nadzire finansijsku i vojnu imovinu talibana preko pakistansko-avganistanske granice.

Neki eksperti vjeruju da su Hakanijevi uveli samoubilačke bombaške napade u Avganistanu i da su odgovorni, između ostalog, za napad na hotel “Interkontinental” u Kabulu, pokušaj ubistva tadašnjeg predsjednika Hamida Karzaija i samoubilački napad na indijsku ambasadu.

Vjeruje se da Hakani ima oko 50 godina. Njegova lokacija nije poznata.

Mula Abdul Gani Baradar

Jedan od suosnivača talibana, Baradar sada predvodi političku kancelariju talibana i učestvuje u pregovorima u Kataru u pokušaju postizanja političkog sporazuma koji bi mogao pripremiti put za obustavu vatre i trajniji mir u Avganistanu.

Šer Muhamed Abas Stanekzai

Stanekzai, koji je bio zamjenik ministra u vladi talibana, živi u Dohi skoro deceniju i 2015. je postao šef tamošnje političke kancelarije te grupe. Učestvuje u pregovorima sa vladom Avganistana.

Abdul Hakim Hakani

Hakani je šef pregovaračkog tima talibana. Ovaj bivši sudija predvodi moćni savjet vjerskih učenjaka i slovi za osobu kojoj Ahundžada najviše vjeruje.

( Angelina Šofranac )