Bundesligi nedostaju „tradicionalni“ klubovi
Prva njemačka fudbalska liga izgubila je na atraktivnosti i sjaju, i mora pokušati da se sa tim izbori na najbolji mogući način, ocjenjuje urednik u sportskoj redakciji DW Jerg Štrošajn
Po svoj prilici će se i ove sezone znati odgovor na najvažnije pitanje: ko je favorit za titulu prvaka? U jednoj anketi novinske agencije dpa, 14 od 18 trenera elitne njemačke fudbalske lige odgovorilo je da će na kraju prvak biti – minhenski Bajern. I to deseti put uzastopno.
Kada je riječ o vrhu tabele, napetost i emocije navijača vrtjeće se oko Bajerna. A ostatak, velika većina, opet će se boriti za plasman u Ligu šampiona, koja već neko vrijeme služi kao surogat za napetost koju inače treba da izazove fudbalsko prvenstvo Njemačke. A možda će biti i napetih utakmica u borbi za opstanak u društvu najboljih.
Pri tom je posljednjih godina Bundesliga izgledala relativno zanimljivo. Tu su se nadmetali timovi čija imena i van granica Njemačke izazivaju interesovanje i divljenje. Verder, Šalke 04, Hamburger SV i još poneki klub. To su timovi sa dugom i velikom istorijom, i domaćom i međunarodnom, timovi uz koje su rasle generacije navijača. Ali ti dinosaurusi Bundeslige su sada druga klasa. Nema više spektakla.
Tačno je da će Bohum i Grojter Firt, novopečeni prvoligaši, imati šansu da se dokažu, ali teško da će oni učiniti Bundesligu atraktivnijom. U njihovim budžetima je za osoblje planirano 22, odnosno 24 miliona eura. Poređenja radi, Borusija iz Dortmunda je u sezoni 2019/20 samo za honorare savjetnika platila više od 38 miliona eura. Bajern je na ime honorara svojim igračima isplatio oko 300 miliona eura – a te sume se stalno povećavaju.
Konkurentnost Bohuma i Grojtera je zbog limitiranih finansijskih mogućnosti vrlo slaba.
Kako vratiti ligi atraktivnost kada su osnovni preduslovi za učešće toliko različiti, a imena klubova ne znače ništa ljudima koji nisu iz njihovih gradova?
Opao je i interes gledalaca. Mladi ljudi imaju druge navike i zanimaju se za razne druge sportove, imeđu ostalog i zato što se povećala ponuda za gledanje preko interneta. Još i prije pandemije korone, broj gledalaca na tribinama se iz godine u godinu smanjivao. Opao je i broj utakmica za koje su ulaznice rasprodate.
Pandemija korone je podstakla i skepsu navijača prema klubovima koji su se sa svojim milionskim platama i u kriznim vremenima udaljili od životne realnosti većine ljudi. Pri tome su političari klubovima usred pandemije omogućili da se dalje takmiče.
Možda će Borhumu i Grojteru uspjeti da nekako održe kvalitet. U prethodnoj sezoni, Arminija iz Bilefelda je imala sličnu finansijsku situaciju i pokazala je da i te kako može da drži korak sa „tradicionalnim“ veličinama. Ali velika draž Bundeslige je upravo život tih „tradicionalnih“ sa svim svojim stranputicama, malim i velikim skandalima i pričama koje pričaju. Ti dinosaurusi nisu više ono što su bili. I to će smetati svima, bez obzira što je moguće da će „mali“ klubovi pokazati veliko umijeće.
( Deutsche Welle )