Ako se sad ne „prebrojimo”, poslije nećemo moći

Nije izvjesno da li će popis stanovništva u Crnoj Gori biti održan ove godine na čemu inisistira Demokratski front ponovo prijeteći rušenjem Vlade. Ona će predlog zakona o popisu utvrdili tek nakon ljetnjeg odmora, krajem avgusta, nakon čega slijedi i rasprava i glasanje u Skupštini koju selektivno bojktuju DF i DPS.

Predlog zakona o popisu naći će se na dnevnom redu sjednice Vlade 26. avgusta, a ranijim programom kabineta Zdravka Krivokapića to je bilo planirano za posljednji kvartal. Vicepremijer Dritan Abazović prije dva dana izjavio je da je malo izvjesno da se izjašnjavanje očekuje ove godine.

Prema podacima sa sajta Monstata, oni su većinu svog posla završili, a iz dokumenata se stiče utisak da se priprema izjašnjavanje u skladu sa regulativama Evropske unije koje ne podrazumjevaju upravo ono na čemu DF insistira - stavljanje fokusa na nacionalno izjašnjavanje.

To je ranije potvrdio i šef kluba DF-a Slaven Radunović podsjetivši u izjavi za medije da je popis 2022. nemoguć jer je to godina izbora u 12 opština, što je po standardima EU i Ujedinjenih nacija neprihvatljvo.

”...Ako se popis odloži za 2023, po EU regulativi, to će biti registarski popis, a to znači da neće biti prikupljanja podataka preko upitnika i da neće biti moguće uključiti ‘tri pitanja’, što je osnovni cilj bivšeg režima. Shodno navedenim činjenicama, potrebno je da se popis sprovede od 1. do 15. novembra 2021. godine”, kazao je Radunović.

Poslanici DF-a u više navrata isticali su da će se nakon popisa u stvari vidjeti koliko je Srba u Crnoj Gori, odnosno da se građani većinski nacionalno izjašnjavaju na taj način.

Na sajtu Monstata piše da je pravni osnov za sprovođenje popisa Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova koji se usvaja neposredno prije početka popisa.

”Uprava za statistiku pripremila je nacrt Zakona o popisu u 2021. godini, dok je javna rasprava i predlaganje zakona u nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja, kao predlagača zakona”, piše na sajtu Monstata.

Javnost nije upoznata sa tim da li je Ministarstvo sprovelo javnu raspravu o Nacrtu zakona.

Prema dokumentima objavljenim na sajtu Monstata, predstavnici te institucije su tražili sastanak sa predstavnicima Ministarstva 9. decembra u cilju upoznavanja sa postignutim rezultatima u pripremi popisa i daljim obavezama, kao i da se “utvrdi dalja dinamika postupanja”.

Navedeno je i da je EU preporučila registarski popis stanovništva, koji predstavlja metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.

Do sada je u Crnoj Gori popis rađen po tradicionalnoj metodi, koja podrazumijeva prikupljanja podataka direktnim obilaskom odnosno od “vrata do vrata”.

Zaključcima Vlade od 1. marta 2018. godine definisani su glavni preduslovi koje treba ispuniti za sprovođenje preporučenog registarskog popisa. To su izrada adresnog registra sa georeferenciranim adresama, izmjene i dopune zakonodavstva za pružanje prava pristupa Upravi za statistiku svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima, izmjene Zakona o zvaničnoj statistici i zvaničnom statističkom sistemu (usvojene u avgustu 2019).

Takođe su pokrenute izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, kako bi se Upravi za statistiku obezbijedilo pravo pristupa svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima.

”Kada je u pitanju adresni registar, Uprava za nekretnine testira softversko rješenje. Lokalne samouprave biće u obavezi, uz pomoć Uprave za nekretnine, da izvrše unos podataka. Raspoloživost kadrovske strukture i hardverske opremljenosti u lokalnim samoupravama će u velikoj mjeri uticati na brzinu implementacije adresnog registra, a svakako treba imati u vidu situaciju izazvanu kovidom”, navodi se u izvještajima Monstata.

Kroz saradnju sa UNDP-om, kako se dodaje, analizirana je mogućnost korišćenja administrativnih izvora podataka, uključujući i one registre koji bi bili izvor podataka za popis stanovništva.

Zaključci analize koju su uradili međunarodni i lokalni eksperti su da postoji dobra osnova za proizvodnju podataka iz administrativnih registara, ali da je neophodno da se ažuriraju određene varijable/polja u jednom broju registara, kao i da se u saradnji sa Monstatom uključe nove varijable u već postojećim bazama podataka drugih državnih institucija.

”Kao ključni izazov za realizaciju registarskog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, jeste nepostojanje registra kućnih brojeva i adresa (adresnog registra) koji je u nadležnosti Uprave za katastar i državne imovine i 24 jedinice lokalne samouprave”, navodi se u analizi UNDP-a o sedam administrativnih registara.

Analizirani su Centralni registar stanovništva (Ministarstvo unutrašnjih poslova), Registar privrednih subjekata (Poreska uprava), poreskih obveznika (Poreska uprava), broja djece u obrazovanju (Ministarstvo prosvjete), krivičnih evidencija (Ministarstvo pravde), zapošljavanja (Poreska uprava) i Katastarski registar (Uprava za nekretnine).

U Vladinom izvještaju o ispunjenosti obaveza prema EU iz juna ove godine, navodi se da je EU ekspert koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona o popisu dao pozitivno mišljenje da je zakon u skladu sa preporukama EU.

U Crnoj Gori se građani izjašnjavaju o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku.

Iz Eurostata, koji je pratio popis u Crnoj Gori 2011, “Vijestima” su ranije rekli da su njihovi propisi drugačiji, ali da države mogu da imaju sopstvene.

”Etnička pripadnost, religija i jezik mogu biti osjetljiva pitanja u mnogim zemljama. Zaista je u nekim državama članicama EU prikupljanje statističkih podataka raščlanjenih prema etničkoj ili vjerskoj pripadnosti nezakonito”, odgovorili su iz Eurostata na pitanje da li popis u članicama EU podrazumijeva prikupljanje podataka o vjeri, naciji i jeziku.

Poslanik SDP-a Raško Konjević juče je objavio kopiju maila iz koga se vidi da su iz kabineta premijera danas Ministarstvu finansija i socijalnog staranja uputili dopis u kojem traže “preduzimanje potrebnih aktivnosti za realizaciju”.

Objašnjava se da će se 26. avgusta održati sjednica Vlade za koju je planirano usvajanje Predloga zakona o popisu”.

U opozicionom DPS-u to su ocijenili kao potez pod pritiskom DF-a i Srpske pravoslavne crkve (SPC).

”Pod pritiskom DF-a i SPC-a, a u strahu od potencijalnog gubitka funkcija, (Dritan) Abazović i Krivokapić su uspjeli da demantuju sami sebe u roku od 24 sata”, navodi se u saopštenju DPS-a.

Krivokapić je u utorak za Televiziju Pljevlja rekao da će se popis stanovništva teško održati ove godine jer za to, kako je istakao, treba dosta pripreme. I Abazović je dan kasnije to potvrdio, navodeći da za to nema tehničkih uslova.

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić poručio je juče da će taj politički savez prije smijeniti Vladu, nego što će dozvoliti da se ne održi popis stanovništva.

Kazao je da popis prema zakonu ove godine treba da se održi i da su za tu namjenu obezbijeđena sredstva u budžetu.

”Neko želi da se izbjegne popis, kako se ne bi dobili relevantni podaci i kako se ne bi održao prvi slobodni popis od 1945. godine”, rekao je Mandić, prenose beogradski mediji.

DF je u četvrtak pozvao Krivokapića da predloži Zakon o popisu i poručio da će poslanici tog političkog saveza doći u Skupštinu da glasaju za taj akt.

Posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori sproveden je u aprilu 2011. a Zakon o popisu Skupština je usvojila u julu 2010. godine.

Profesor Đorđije Blažić tvrdi da popisivanje građana mora biti održano ove godine, jer je to zakonom uređena obaveza.

Poručio je da nema rasprave o tome jer Zakon obavezuje sve pa i vlast.

”To što nijeste obezbijedili uslove za popis je vaš problem i vaša neorganizovanost, ali se zakon mora izvršiti ili mijenjate Zakon pa određujte zakonom nove rokove”, napisao je Blažić na Fejsbuku.

Naveo je da popis nije samo statistički podatak već je direktno vezan za ostvarivanje ustavnih prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i njihove srazmjerne zastupljenosti u Skupštini Crne Gore, skupštinama lokalne samouprave, ali i u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

”Ako nema popisa stanovništva, onda nije moguće izvršiti odredbe Ustava, ali i Zakona o manjinskim pravima, a samim time ni obezbijediti ustavnu garanciju zaštite identiteta i posebnih manjinskih prava iz Ustava”, kazao je Blažić.

Rekao je da neko ima očigledno pogrešnu - samo statističku percepciju instituta popisa stanovništva koji je mnogo kompleksniji od “prebrojavanja” stanovništva i tiče se manjinskih prava i sloboda garantovanih ne samo Ustavom Crne Gore veći i drugim međunarodnim aktima koje je ratifikovala Crna Gora i koji imaju supermatiju, tj. jaču pravnu snagu od pravnih akata Crne Gore.

Konjević: Abazovića ništa ne pitaju URA: Mašina za širenje neistina

Poslanik SDP-a Raško Konjević je na Tviteru, komentarišući izjavu Abazovića da popis teško da može biti organizovan do kraja godine, napisao da “njega niko ništa ne pita”.

”Njega stvarno niko ništa ne pita. Služi samo kao ‘prekrivač’ za interese SPC i DF-a. Po ko zna koji put obmanjuje crnogorsku javnost za tuđe interese. Ne zna šta se dešava u službama bezbjednosti, a još manje u Vladi”, naveo je Konjević.

Odgovorili su iz GP URA, navodeći da je “Konjević znao za pljačku Crne Gore dok je obavljao razne funkcije u Vladi bivšeg autokrate Đukanovića, pa se nameće pitanje da li su ga možda za istu pitali kada je pognute glave išao na brifing kod svog šefa”.

”Jedno je sigurno: poslanik Raško Konjević danas istom šefu služi kao mašina za širenje neistina, dezinformacija i spinova. Ima li samo neko da mu objasni da Zakon o popisu i popis nijesu isto?”, navodi se u saopštenju GP URA.

Korona odložila popise u regionu

Popis stanovništva ove godine je trebalo da bude održan u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji u aprilu, ali je odložen zbog koronavirusa.

Skupština Srbije usvojila je izmjene Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova kojim se zbog pandemije koronavirusa popis odlaže za oktobar 2022. godine. U Sjevernoj Makedoniji popis će biti u septembru ove godine.

Zbog pandemije, u Velikoj Britaniji i nekim državama članicam EU popis je ove godine sproveden elektronskim putem.

( Biljana Matijašević )