Život se sastoji od mini revolucija

Postojanje medija koji su “montoring vlasti” je od izuzetne važnosti, kaže u razgovoru za Vijesti Jugoslav Vlahović, višedecenijski ilustrator i karikaturista NIN-a. Hrabrost je, tvrdi on “bitna kategorija, naročito, u medijskom smislu”.

Hrabrost je bila i tema ovogodišnjeg Međunarodnog festivala karikature, na kojem je Vlahović osvojio prvu nagradu. Pobjednička karikatura je iz njegovog ciklusa Flower Power, koji umjetnik naziva i “crtačka antiratna post-hipi utopija”.

“Hrabrost je ponovo neka kategorija, koja postaje mnogo bitna. Svijet se dosta polariziovao i na globalnom, i na lokalnom nivou i iznijeti svoj stav otvoreno je zaista postalo važno, postalo je i rijetko, a nije ni lako...Tema ima na pretek, od nekih globalnih, regionalnih i lokalnih političkih, do ekoloških. Svijet se ‘krčka’ i naredni potezi, globalni i lokalni, sve su važniji. Ljudi, rekao bih, nijesu ni svjesni toga. Jedno vrijeme je sve nakako bilo umrtvljeno, kao da su ljudi bili ‘siti’ svega, ali ponovo je došlo vrijeme kad će se donositi neke važne odluke”, objašnjava Vlahović.

Njegovu svestranu karijeru nije lako sažeti. Od 1978. stalni je ilustrator-karikaturista, a od 1984. godine i urednik ilustracija NIN-a. Bio je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Krajem 60-ih osnovao je bend “Porodična manufaktura crnog hleba”. Poklonicima rok muzike poznat je i kao autor svih omota “Riblje čorbe”. Osmislio je i čuvenu stilizovanu riblju kost, koja je zaštitni znak te grupe. Saradnik mnogih poznatih svjetskih časopisa, iza njega je na desetine izložbi, nagrada...

“Imam 10.000 objavljenih crteže. Ne znam koliko naslovnih strana NIN-a. Bilo je tu, priznajem, zanimljivih rješenja i sve će to biti u jednoj monografiji. U NIN sam primljen krajem 70-ih godina prošlog vijeka, zajedno sa Aleksandarom Tijanićem, Bogdanom Tirnanićem i Draganom Jovanovićem. To je bila jedna fantastična generacija. Ja sam počeo da radim na rubrici Juga Grizelja, Dragan Marković je bio glavni urednik. Moram da priznam da je NIN uvijek imao ozbiljne novinare, dolazili su samo najbolji. Ohrabruje što i sada dolaze neke mlade snage, borbeni mladi ljudi sa stavom i hrabrošću”, kaže Vlahović.

On podsjeća da “NIN, zahvaljujući dobrom novinarstvu nikad nije izgubio spor pred sudom”. Vrijednost nekog medija, kaže Vlahović, mjeri se “kapacitetom za monitoring onog što se dešava, baziranju na činjenicama, iznošenju argumetovane kritike... “. U svakom društvu, kaže on “neko mora da posmatra pažljivo i pravedno”.

“Nedavno su me pitali ‘Da li je NIN sada najpozicioniji od kada postoji?’. Odgovorio sam ‘S jedne strane jeste, a s druge, opet, i nije, jer su sada činjenice najopozicionije’. Mi se bavimo činjenicama i održavamo se. Nažalost, tiražom ne dobacujemo daleko, ali opstajemo. Vlast treba provocirati, ne smijemo ostaviti lisicu da čuva kokošinjac. Život se sastoji od mini revolucija”, priča doajen novinske karikature.

Za karikaturu kaže da je “svakodnevna aktivna umjetnost, kombinacija novinarstva i umjetnosti”. To je bio i jedan od razloga zbog kojeg je izabrao taj likovni izraz, a ne “ateljesku umjetnost”.

Vlahović tvrdi da je bitno što karikaturisti još imaju svoja mjesta, svoje novine gdje mogu objavljivati.

“Ja ne radim političku karikaturu, ja sam više karikaturista ilustrator, duhoviti umjetnik koji radi i druge neke stvari. Nije to stvar kukavičluka, od početka sam zauzeo taj grafički metaforični indirektni stav... Uvijek ima tema za nas. Još imamo svoja mjesta, svoje novine gdje možemo da pokažemo to što radimo. Nema vrijednosti karikature ako se ne objavi. Može da bude remek- djelo, ali ako ne pronađe svoje mjesto u medijima, ne vrijedi mnogo. Nažalost, tih mjesta je sve manje”, kaže Vlahović.

Obeshrabruje ga što je, kao profesor na Akedimiji primijenjenih umjetnosti primijetio da su “mladi ljudi inertniji od nekih ranijih generacija”.

Bilo je, kaže, talentovanih ljudi, koji su “izabrali anonimnost rada u nekim agencijama zbog bolje zarade”.

“Oni nemaju fanatizam koji smo mi imali. Za karikaturu treba biti fanatik i boriti se sa vjetrenjačama. Ne dobijamo velike honorare, nema garancije da se od toga može živjeti. Zbog toga mnogi mladi talentovani ljudi napuštaju te početne uspješne karijere i idu u agencije. Tamo rade unosnije poslove, ali postaju anonimni. Karikatura traži personality, ličnost koja ima stav i snagu da popularizuje sistem vrijednosti koji zastupa”, tvrdi Vlahović.

U svoje “vještine”, kaže, ubraja i “sposobnost da oponira, a da ne uvrijedi sagovornika”. Vlahović vidi budućnost svijeta kao “kombinaciju solidarnosti i ekoloških pokreta”. Jačanje “zelenih”, tvrdi, uliva optimizam, “uprkos svemu drugom što se dešava na globalnoj sceni”.

( Dragana Šćepanović )