Preko 100 miliona eura da nauče ono što odavno treba da rade

Za razvoj kapaciteta Avio-helikopterske jedinice MUP-a (AHJ) i njeno osposobljavanje za obavljanje zadataka helikopterske hitne medicinske pomoći (HHMP) i helikopterskih policijskih operacija (HPO) u narednih deset godina Crna Gora treba da utroši preko 100 miliona eura.

Piše to u "predlogu programa razvoja AHJ MUP-a Crne Gore i izgradnji sistema helikopterske hitne medicinske pomoći i helikopterskih policijskih operacija 2021-2031", a koji je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Materijal koji je uradio resor ministra Sergeja Sekulovića u saradnji sa Upravom policije, Agencijom za civilno vazduhoplovstvo i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć, Vlada je usvojila na telefonskoj sjednici 3. juna i zadužila MUP i Ministarstvo finansija da prate njegovu realizaciju.

"Vijesti" su ovaj materijal koji nije objavljen na sajtu Vlade, dobile nakon skoro mjesec dana čekanja od Generalnog sekretarijata Vlade, po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Program razvoja AHJ za narednih deset godina predviđa ulaganje od ukupno 100.121.900 eura, pri čemu MUP i Vlada računaju na sredstva iz državnog budžeta kao i novac od Evropske unije za finansiranje pretpristupnih reformi kroz IPA projekte.

"Ova sredstva dopunjavaju se finansijskom podrškom iz različitih izvora: podrškom drugih instrumenata EU i međunarodne zajednice, bilateralnim donacijama u okviru međunarodne razvojne saradnje država donatora i putem međunarodnih finansijskih institucija", piše u ovom dokumentu.

Ni pomena protivpožarnih aviona

Najveći dio toga novca planiran je za nabavku tri nova srednje teška višenamjenska helikoptera i dva nova laka patrolna helikoptera opremljena modernim FLIR infracrvenim sistemom za osmatranje iz vazduha.

Dokument uopšte ne tretira nabavku novih protivpožarnih aviona koji takođe hitno trebaju Crnoj Gori i kakvi su do sada letjeli u sastavu AHJ MUP-a.

U Programu koji je izrađen uz pomoć konsultanata iz Slovenije i u velikoj mjeri se oslanja na iskustva te države u ovoj oblasti, ističe se da Crna Gora u ovom trenutku nema još izrađen i funkcionalan sistem helikopterske hitne medicinske pomoći i helikopterskih policijskih operacija.

"To su usluge od vitalnog javnog interesa za bezbjednost, zdravlje i život građana i posjetilaca Crne Gore. Direkcija AHJ MUP-a Crne Gore, pored letova traganja i spasavanja te gašenja požara, povremeno izvršava pojedinačne, prije svega sekundarne medicinske letove i letove za potrebe policije u skladu sa trenutnom ulogom i kapacitetima. Uz obavezan opširniji razvoj uloge i kapaciteta, AHJ ima potencijale da predstavlja jednu od glavnih karika budućeg sistema. Imajući u vidu da se javne usluge HHMP i HPO izvode uključivanjem više resora, i izgradnja sistema traži međuresorni pristup. Izgradnja i funkcionisanje sistema takođe zahtijeva određene dodatne ljudske, materijalne i finansijske resurse čije obezbjeđivanje pored fondova EU te ostalih donatora, treba predvidjeti i u nacionalnom budžetu. Za razvoj sistema pored razvoja AHJ potreban je i određeni nivo razvoja kapaciteta i uslova kod timova hitne medicinske pomoći i policije", piše u tom dokumentu uz napomenu da je razvoj HHMP i HPO aktivnosti izuzetno značajan i jedan od preduslova za ispunjenje obaveza Crna Gore u pregovaračkom procesu sa EU, posebnu u poglavlju 24.

Četrdeset odsto ljudi nema jednak pristup hitnoj medicinskoj pomoći

Sama konfiguracija terena Crne Gore čini da je helikopterska hitna medicinska pomoć najefikasnija i često presudna za preživljavanje ugrožene osobe, posebno kada se ona nalazi u slabo pristupačnim planinskim djelovima države gdje je putna infrastruktura loša iji je uopšte nema.

"Svakome ko živi 80 ili više kilometara odnosno 45 minuta kolima udaljenosti od bolnice, u kojoj se mogu raditi komplikovaniji zahvati, nije jednako dostupna kvalitetna hitna medicinska pomoć. Zato je tada potrebno uspostaviti dodatne sisteme kao što je HHMP. Trenutno oko 40% od 620.000 građana Crne Gore nema jednak pristup HMP, što je garantovano Ustavom i zakonima. Infarkt i moždani udar odnose najveći broj života u Crnoj Gori, a upravo kod tih hitnih stanja dobro i brzo funkcionisanje sistema HHMP je od bitne važnosti za preživljavanje", stoji u programu uz napomenu da se potrebe za ovom vrstom usluga dodatno povećavaju tokom turističke sezone. Što se HPO tiče, posebno se naglašava njihova uloga u sprečavanju i kontroli ilegalnih migracija i prelazaka državne granice, te u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. Ističe se da je za razvoj sistema HHMP i HPO, osim kapaciteta same AHJ, "potrebno osnažiti i kapacitete i ulogu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Uprave policije".

U praksi, razvoj HHMP I HPO dimenzije u radu AHJ MUP-a podrazumijeva da je svaki dan, u vidljivom dijelu dana, za HHMP u bazi AHJ na raspolaganju ispravan helikopter i dežurna posada, uključujući i ekipu HMP. U slučaju situacije gdje bi bila potrebna HMP, odmah se aktivira sistem procjene u vezi sa tim da li su ispunjeni uslovi za HHMP i od primljenog poziva na broj 112 u roku od najviše 5 minuta u normalnim vremenskim uslovima za let (a u slučaju lošeg vremena do 15 minuta) helikopter i posada (uključujući i ekipu HMP) spremni su na let, a najkasnije u roku od 30 minuta (u slučaju lošeg vremena do 45 minuta) helikopter stiže na mjesto događaja.

Kod sistema HPO u praksi bi to značilo da je svaki dan, u vidljivom dijelu dana za interventne helikopterske policijske operacije u bazi AHJ na raspolaganju ispravan helikopter i dežurna posada. Policajac-osmatrač (radi se o lokalnom policajcu koji je obučen za osmatrača iz vazduha), koji je potreban za efikasni rad na lokalnom rejonu je lociran na određenoj lokaciji i čeka helikopter da ga pokupi i onda on i posada helikoptera idu na konkretan policijski zadatak. U slučaju situacije gdje bi bila potrebna aktivacija HPO, odmah se aktivira sistem procjene da li su ispunjeni svi uslovi za let i od primljenog poziva na broj 122 u roku od najviše 5 minuta helikopter i posada spremni su na let, a najkasnije u roku od 30 minuta helikopter stiže na mjesto, da pokupi policajca osmatrača i da poleti na rejon događaja. Pored interventnih, sistem HPO obuhvata i redovno planirane HPO.

Kao trenažni su knjiženi i letovi funkcionera

Zbog nedostaka pilota i letjelica, u početku bi u Crnoj Gori za obje ove namjene bio obezbijeđen jedan helikopter sa posadom. Proces njegove aktivacije odvijao bi se po principu "ko zove ranije dobije helikopter", osim kada se pokaže da je novi poziv hitniji od zadatka u toku. Konsultanti su procijenili da su trenutni kapaciteti AHJ MUP-a samo na nivou 10% potrebnog za uspostavljenje sistema HHMP i HPO. Osim zamjene svih postojećih starih i nepouzdanih helikoptera koje koristi AHJ, Program njenog razvoja u narednih deset godina predviđa i jačanje postojećih kadrovskih kapaciteta te jedinice zapošljavanjem dodatnih 26 kandidata za vazduhoplovne tehničare, 20 kandidata za pilote helikoptera, 6 kandidata za pilote aviona, 5 inženjera vazduhoplovnog smjera i 5 zaposlenika u logistici. Trenutno AHJ inače, ima zaposlena 3 pilota aviona, 5 pilota helikoptera, 2 inženjera i 4 vazduhoplovna tehničara.

Navodi se da je pored ostaloga, potrebno "prilagoditi djelovanje AHJ u smislu praćenja vazduhoplovnog zakonodavstva, standardima EU i efikasnijeg djelovanja, te tome prilagoditi sistematizaciju radnih mjesta", unaprijediti obučenost trenutne posade za stručno obavljanje svih zadataka iz plana razvoja, pripremiti plan obuke za novozaposlene, te poboljšati uslove rada AHJ izgradnjom "moderne radne prostorije i prostora za odmor dežurnih posada, obezbijediti uslove ishrane na radnom mjestu, transport do i od radnog mjesta u redovnom radnom vremenu tokom dežurstva i angažovanje posada koje su na dežurstvu kući".

Ambicija je da AHJ sa novim letjelicama i kadrom, do 2030. dostigne projektovane rezultate od ukupno preko 900 intervencija godišnje, od čega 300 intervencija HHMPO, 400 intervencija HPO i 50 intervencija traganja i spasavanja iz vazduha. Dokument, inače, daje uvid u veoma loše stanje aktuelne AHJ MUP-a i vrlo ograničeno njeno korišćenje za obavljanje zadataka za koje je ona primarno, već decenijama zvanično namijenjena.

Naime, u periodu od 1. januara 2014. do kraja 2019. godine, AHJ je sa svim svojim helikopterima, obavila ukupno samo 2.476 letova i ostvarila ukupan nalet od samo nešto preko 666 sati. To znači da su u prosjeku svi piloti i svi helikopteri AHJ, godišnje u vazduhu provodili samo po 111 sati. Poređenja radi, Helikopterska jedinica MUP Slovenije je samo u 2019. godini, jednoj od slabijih po nivou svog angažovanja u posljednjem desetljeću, imala ukupno 1.418 letova i ostvarila nalet od ukupno 883 sati.

I ovako mali nalet helikoptera AHJ MUP-a Crne Gore u proteklih šest giodina u najvećoj mjeri je ostvaren u letovima čija je namjena bila obuka i trenaža letačkog osoblja. Za šest godina AHJ je imala ukupno 1.033 trenažna leta u trajanju od 257 sati i 9 minuta, ali ovaj podatak treba uzeti sa rezervom jer su se kao trenažni često "knjižili" i letovi kada su zloupotrebljavajući ove državne resurse, policijskim helikopterima letjeli političari i funkicioneri bivše vlasti širom države.

Od osam letjelica, tri u realnom letnom stanju

Ostvareni nalet AHJ MUP-a CG helikopterima za potrebe policije, medicinskog transporta i traganja i spasavanja u periodu od 1.01.2014. do 31.12.2019. ukupno iznosi 583 leta (246 sati i 45 minuta) od toga za potrebe policije 301 let (145 h i 20 min.), za sekundarni medicinski transport 123 leta (40 h i 51 min.), za potrebe traganja i spasavanja 159 letova (60 h i 34 min.). U tom period nije se uopšte započelo sa helikopterskim operacijama za helikoptersku hitnu medicinsku pomoć. Za poređenje u prosjeku u periodu 2014 – 2019 najveći udio u strukturi naleta po broju intervencija Helikopterske jedinice MUP-a Slovenije predstavljaju policijski zadaci 40,3%, slijedi obuka i trenaža (30,4%), HHMP i spasavanje (28,6%) i ostali zadaci (0,8%).

"AHJ MUP-a CG izvršava skoro 50% svih letova u svrhu sopstvene obuke, provjere i trenaže. Brojka je prilično visoka i proizilazi iz nedostatka stvarnih zadataka. Razlozi nedostatka zadataka vjerovatno su sljedeći: AHJ ima prilično zastarjele helikoptere kojima je potrebno često održavanje i duge logističke rute. Ova kombinacija rezultira lošijom dostupnošću helikoptera, što korisnicima ne garantuje stalnu raspoloživost barem jednog helikoptera; AHJ ima na raspolaganju samo četiri pilota, koji prema vazduhoplovnoj normi ne pružaju stalno dežurstvo ni tokom dana. Proračuni pokazuju da za jedan posao koji se mora raditi 12 sati dnevno, 7 dana u sedmici, važi ekvivalent od 2,9, što znači da su za taj posao potrebna najmanje 3 zaposlena. Dakle, ako je cilj imati na raspolaganju jedan helikopter, 12 sati dnevno, 7 dana nedeljno, u operacijama za taj helikopter moraju biti zaposlena najmanje 3 kapetana, 3 pilota i 3 tehničara; helikopter je za podršku policiji iz vazduha samo leteća platforma koja sama po sebi nije efikasna u savremenoj upotrebi helikoptera u policijske svrhe. Da bi se helikopteri efikasno koristili u policijskoj podršci, oni moraju biti opremljeni visoko-efikasnim elektrooptičkim sistemom dnevnog i noćnog osmatranja sa direktnim digitalnim prenosom podataka i slike. Postojeći helikopteri AHJ nemaju navedenu opremu", piše u analizi aktuelnog stanja i rada crnogorske AHJ.

Ta jedinica inače, trenutno "na papiru" raspolaže sa četiri protivpožarna aviona i četiri helikoptera. Od toga su realno, u letnom stanju samo jedan avion i dva helikoptera. Što se helikoptera tiče, AHJ raspolaže sa nefunkcionalnim, jednim lakim jednomotornim helikopterom tipa "soko aerospatiale AS 341 gazelle" (4O-HFB) koji joj je 2010. ustupila Vojska, te jednim lakim helikopterom tipa "augusta - bell AB206 jetranger" (4O-HAW). Ovaj prastari vazduhoplov proizveden daleke 1972. kapaciteta je pet osoba i nije opremljen sistemom za prenos podatka i slike iz vazduha, odnosno FLIR sistemom. Ovaj helikopter je vrlo često van funkcije zbog nedostupnosti rezervnih djelova na tržištu. AHJ raspolaže sa dva letno sposobna srednja dvomotorna helikoptera. Među njima je takođe prastari "augusta bell AB-212" (4O-HCC) iz 1979. koji može prevesti 12 osoba ili ponijeti teret do 1.900 kilograma težine, a na koji je 2007. ugrađena spoljna dizalica kako bi on mogao obavljati akcije spasavanja povrijeđenih sa nepristupačnog terena ili brodolomnika u moru. Najmoderniji helikopter crnogorskog MUPa je "augusta bell AB-412" (4O- HEK) iz 1998. sličnih performansi kao njegov stariji "polublizanac" AB-212. Međutim, niti jedna od ove dvije letjelice nije sposobna za noćne letove. Uz to, riječ je o letjelicama koje, kako i sam MUP navodi, koncepcijski spadaju u izuzetno stare helikoptere koji "korijene vuku" još od legendarrnog starog američkog "bell-UH-1 hueya" sa kraja pedesetih gidina prošlog vijeka.

"Helikopter ovog tipa više nije u redovnoj proizvodnji i, uprkos redovnom održavanju i nadogradnji, tehnološki je star. Helikopter je bio razvijen na tehnološkoj platformi iz početka 60-ih godina i, zbog sve manjeg broja ovih helikoptera u svijetu, ne omogućava standardne komplete nadogradnje, koji se traže zbog konstantnih promjena u vazduhoplovnom zakonodavstvu i zbog pružanja adekvatnog nivoa vazduhoplovne sigurnosti. Zbog nedostatka originalnih rezervnih djelova potrebno je tražiti rješenja kod drugih proizvođača, koje je sve teže pronaći u svijetu. Ove poteškoće znače i visoke troškove i previše vremena u čekanju na isporuku rezervnih djelova. Takođe, helikopter ne dostiže moderne standarde zaštite životne sredine i očuvanja prirode, zbog čega ne može dobiti potvrde o odgovarajućim emisijama buke. Starost helikoptera otežava nabavku rezervnih djelova i to sve češće dovodi do situacija da je helikopter van funkcije", opisali su iz MUP-a u programu razvoja AHJ do 2031. stanje svog AB-212, dok se ništa puno ljepšeg ne mogu reći ni za njegovog mlađeg "polublizanca" AB-412: "Zajednički mana helikoptera AB212 i AB412 jeste da su helikopteri tehnološko zastarjeli i prema kriterijumima vazduhoplovnog zakonodavstva ne bi ispunjavali sigurnosne i ekološke kriterijume za određene operacije koje planira da izvodi AHJ. Pored toga, helikopteri nisu opremljeni sistemom za prenos podatka i slike iz vazduha (FLIR sistem)", piše u dokumentu. Zanimljiivo, Ministarstvo odbrane Crne Gore je 2018. za vrijeme ministarskog mandata Predraga Boškovića (DPS), u krajnje netransparetniom postupku, za potrebe Vazduhoplovstva VCG za 30 miliona eura, nabavilo dva nova i jedan polovni helikopter tipa "Bell-412", vrlo slične ovom MUP-ovom iz 1998, pohvalivši se da su to "vrlo moderne letjelice" i "svjetski vrh u svojoj klasi".

Sagledavajući isksustva iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Italije, autori Programa razvoja ne predlažu konkretan tip helikoptera koji bi po njima, trebalo kupiti za AHJ, ali daju okvirne specifikacije i spisak opreme koju bi te letjelice morale imati.

Računaju da bi u slučaju novih lakih patrolnih helikptera trebalo kupiti letjelice maksimalne uzletne težine izmežu 2,9 i 4,8 tona, kapaciteta minimum četiri osobe, dok za nove srednje transportne helikoptere predlažu dvomotorne letjelice maksimalne uzletne težine između 4,8 i 6 tona, kapaciteta najmanje 10 osoba.

Planirano je da se do kraja ove godine rapiše tender za transportne helikoptere "koji će omogućavati sukcesivnu isporuku i sukcesivno plaćanje tri helikoptera u periodu od 2022. do 2026. godine".

Prvi novi policijski transportni helikopter treba da bude operativan do kraja naredne godine, drugi tokom 2024, a treći tokom 2026. godine.

Što se nabavke dva laka patrolna helikoptera tiče, tender bi trebalo da bude pripremljen do marta naredne godine, a nove letjelice kupljene i isporučene do kraja te, odnosno 2024. godine.

( Siniša Luković )