Sa krovova Podgorice mogla bi se dobiti trećina struje za grad: Da dom građana podstakne građane

Iako je Crna Gora zemlja sa velikim brojem sunčanih dana tokom godine, to još nije iskorišćeno u dovoljnoj mjeri da se ugradnjom solarnih panela smanje troškovi električne ili toplotne energije, i pozitivno utiče na životnu sredinu.

Korištenje energije sunca posljednjih godina postaje sve aktuelnija tema, neke zemlje prednjače u načinima upotrebe solarne energije, druge još ne preuzimaju konkretne korake ka efikasnom iskorištenju ovog obnovljivog izvora energije.

Nekog pomaka u posljednje vrijeme u našoj zemlji ima - Skupština Crne Gore je nedavno dobila dozvolu od Glavnog grada da na krovu zgrade te institucije u centru Podgorice može napraviti malu solarnu elektranu.

Kako je pojašnjeno u dokumentaciji, ta solarna elektrana imala bi snagu 90 kW, a to bi trebalo da bude dovoljno da zadovolji potrebe snabdijevanja električnom energijom Skupštine.

Pored toga državna kompanija Elektroprivreda Crne Gore je početkom avgusta donijela Odluku o raspisivanju javnog poziva za finansiranje projekta Solari 3000+ i Solari 500+, kojim će se omogućiti da 3.000 domaćinstava u individualnim stambenim objektima dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela i od potrošača i kupca postanu proizvođači i prodavci električne energije.

Takođe, investicija će omogućiti da se i 500 pravnih lica, odnosno malih proizvodnih pogona i javnih ustanova kandiduje za učešće u ovom projektu.

Kako je navedeno, investicija je vrijedna 30 miliona eura, a cilj projekta je da se, kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.

Solarni paneli u Podgorici su ugrađeni na krovu laboratorija Mašinskog fakulteta, a kako navodi dekan te ustanove Igor Vušanović, donacija su kompanije SISTEM MNE. Instalirani su 2019. godine sa ciljem da posluže u obrazovne, naučno-istraživačke i praktične svrhe za sopstvenu proizvodnju električne energije.

”Zamišljena je i kao eksperimentalna instalacija u okviru kurseva na master studijskom programu Energetska efikasnost kojeg imamo na fakultetu, kao i za potrebe naše punionice za električna vozila u okviru naše laboratorije za E-mobilnost. Ukupna snaga elektrane je 8,4 kW, napravljena je kao on-grid elektrana, dakle u mogućnosti je da direktno isporučuje energiju u mrežu kada se ona ne koristi za potrebe labratorija. Snaga koja je navedena nije dovoljna za sve potrebe naših laboratorija kao i fakulteta, ali smo i te kako sigurni da kada bi kompletan krov svih objekata u kampusu tehničkih fakulteta bio pokriven, imali bi smo energetski održiv sistem po pitanju eleketrične energije u velikom dijelu godine”, pojašnjava Vušanović.

On je istakao da iskustva sa solarnim panelima imaju i sa mnogih drugih mjesta gdje su takve elektrane ugrađene i više su nego impresivna, kako po pitanju povoljnosti cijene ugradnje tako i u samom procesu eksploatacije.

“Sa cijenom ugradnje PV panela 400–600 eur/kW instalisane snage, ovi uređaji su rekao bih savršeno rješenje za individualne stambene objekte, kao i druge javne objekte i zgrade sa velikim ravnim krovnim površinama. Procjene koje imamo su da samo u Podgorici postojeći krovovi na zgradama imaju potencijal da proizvedu 30 odsto električne energije koja se troši u glavnom gradu države. To je podatak koji bi trebalo da bude dovoljno inspirativan za donosioce odluka da se osmisle politike i iskoristi ovaj značajan energetski potencijal, koji naravno spada u takozvane obnovljive izvore energije (OIE) o kojima se danas najviše priča”, dodaje Vušanović.

Obećana lokomotiva

U cilju realizacije projekta, kako su naveli iz EPCG šansu da se zaposle dobiće veliki broj građana s obzirom na to da će za projekat Solari 3000+ i Solari 500+ biti raspisan javni konkurs za 500 novih radnih mjesta.

”EPCG je, u skladu sa svojim dugoročnim ciljevima, strategijom održivosti i bilateralnom saradnjom sa EU, u cilju smanjenja emisije CO2, inicirala projekte koji se odnose na zamjenu i smanjenje korišćenja štetnih izvora energije. Tako EPCG razvija i projekte izgradnje vjetroelektrane ‘Gvozd’, plutajućih solara na našim hidroakumulacijama, solarnih elektrana na neplodnom zemljištu, kao i solarnih elektrana, ‘Velje brdo’ i ‘Briska gora’. Radi se i na projektu ekološke rekonstrukcije TE ‘Pljevlja’, realizaciji projekta hidroelektrana ‘Komarnica’ i ‘Kruševo’, ugradnji osmog agregata u HE ‘Perućica’, te projektu regulacije voda u Nikšićkom polju”.

Dodali su da će realizacija ovih projekata učiniti da državna elektroenergetska kompanija, kako je i obećano, postane lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore.

( Borko Ždero )