SAD ponovo podrile relevantnost NATO-a
NATO saveznice preispituju svrhu Alijanse nakon haosa koji je nastao poslije jednostrane američke odluke o povlačenju trupa iz Avganistana
Evropski saveznici su se nadali da će izbor Džoa Bajdena za predsjednika Sjedinjenih Država pojačati relevantnost NATO saveza nakon turbulentnog mandata Donalda Trampa. Međutim, haotično povlačenje iz Avganistana je dovelo do preispitivanja te odluke, piše “Fajnenšl tajms”.
Poslije pada Kabula, odbrambeni i bezbjednosni zvaničnici EU sve su glasniji u kritikama američke odluke da povuče svoje vojnike, tvrdeći da je to oslabilo NATO i pokrenulo pitanja o zavisnosti evropske bezbjednosti od Vašingtona. Njihova reakcija označava gorak završetak najduže misije Saveza, koja se tokom dvije decenije mijenjala od borbenog do programa obuke u kojem je, u trenutku kada je okončan, učestvovalo 10 000 ljudi iz 36 država.
”Ovakva vrsta povlačenja trupa izazvala je haos. Haos je izazvao dodatnu patnju”, kazao je juče za lokalni radio Artis Pabrikas, ministar odbrane Letonije. Takve dugoročne misije su malo vjerovatne ubuduće, dodao je on. “Ova era je završena. Nažalost, zapad i naročito Evropa pokazali su da su slabiji na globalnom planu”.
On je, kako ističe FT, samo ponovio stav britanskog ministra odbrane Bena Volasa koji je na ivici suza u ponedjeljak kazao da se “neki neće vratiti” iz ratom razorene zemlje. “To je tužno. Žrtvovanih dvadeset godina, o tome se ovdje radi”, kazao je on.
Armin Lašet, njemački konzervativni kandidat za nasljednika kancelarke Angele Merkel, juče je kazao da je povlačenje savezničkih trupa “najveći debakl koji je NATO doživio od svog osnivanja”.
”Djeluje kao da je NATO potpuno prepušten američkim jednostranim odlukama”, kazao je lord Piter Rikets, bivši britanski savjetnik za nacionalnu bezbjednost. “Prije svega, Trampovoj odluci da počne pregovore s talibanima o odlasku, a zatim Bajdenovoj odluci da postavi rok za povlačenje. Operacija u Avganistanu se morala završiti u jednom trenutku, jasno je da nije mogla trajati unedogled, ali način na koji je to urađeno je ponižavajući i škodljiv za NATO.”
NATO intervencija u Avganistanu, izazvana napadom Al kaide 11. septembra na SAD je prvi i jedini put da se Alijansa pozvala na Član pet kolektivne odbrane prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Skoro 20 godina kasnije, narušeno je jedinstvo oko toga koji je najbolji način za okončanje “najdužeg američkog rata”. Dok su se talibani u petak približavali Kabulu, Volas je otkrio da je pokušavao ranije ove godine da formira koaliciju NATO članica “istomišljenica” koje bi zadržale trupe u Avganistanu nezavisno od SAD.
Lord Džordž Robertson, koji je bio generalni sekretar NATO na dan napada na tornjeve u Njujorku i koji je aktivirao Član pet nekoliko sati kasnije, smatra da je odluka SAD o povlačenju, iako su se druge saveznice tome protivile, nanijela štetu. “To je oslabilo NATO jer djeluje kao da su od principa “zajedno unutra, zajendo van” odustali i Džo Bajden i Donald Tramp”, kazao je on za FT.
Zvaničnici Bajdenove administracije su se konsultovali sa saveznicima pokušavajući da naprave otklon od Trampove izolacionističke zaostavštine. Međutim, kada je u pitanju Avganistan, pojedine države članice se žale da ih je Vašington stavio pred svršen čin.
”O tome se puno razgovaralo, i SAD su slušale, ali je Bajden donio političku odluku”, kazala je za FT osoba upoznata s planiranjem povlačenja.
Kada je odluka ozvaničena, Britanija, Turska i Italija su pokušavale da pronađu način da zadrže snage i pomognu u stabilizaciji zemlje. Međutim, to je smatrano neizvodljivim bez velike infrastrukture koju su pružale SAD, uglavnom iz američke vazduhoplovne baze Bagram, sjeverno od Kabula.
Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu kazao je juče da je pad avganistanske vlade doveo u pitanje plan turske da nastavi da obezbjeđuje međunarodni aerodrom u Kabulu.
”Moramo shvatiti da, kada je u pitanju NATO misija u Avganistanu, nije bilo moguće da Njemačka ili Evropa imaju nezavisnu ulogu”, kazala je Angela Merkel u ponedjeljak. “Uvijek smo govorili da zavisimo od odluka američke vlade.”
Mada je Merkelova izbjegla da direktno kritikuje Bajdena, iza kulisa jasno je stavila do znanja da smatra da je odluka o povlačenju bila pogrešna. “Za one koji vjeruju u demokratiju i slobodu, naročito za žene, ovo su gorka dešavanja”, kazala je ona na sastanku sa stranačkim zvaničnicima u ponedjeljak.
Norbert Rutgen, predsjedavajući njemačkog parlamentarnog odbora za inostrane odnose, kazao je, kako prenosi “Politiko” da je nanijeta suštinska šteta “političkom i moralnom kredibilitetu Zapada”.
Jedan bivši vojni komandant koji je služio u Avganistanu kazao je da će biti “velikih posljedica” za percepciju NATO kapaciteta za odvraćanje.
”NATO priča o svojm sposobnostima da se odbrani od Rusije, a bez Amerikanaca nije mogao skupiti ni tri do pet hiljada vojnika kako bi se pobrinuo da Avganistan bude stabilan i izdejstvovao primirje ili privremeni prekid vatre s talibanima”, kazao je oficir za FT.
U strategiji za 2030, NATO je naglasio obećanje da će težiti dubljoj političkoj koordinaciji i posvećenost svojih članica cilju od dva odsto BDP-a za odbranu. Međutim, kriza u Avganistanu je naglasila nelagodu oko nedostatka strateškog fokusa.
”Današnji Avganistan je samo još jedna u nizu propalih politika NATO-a”, objavio je na Tviteru lider Podemosa i ministar socijalne politike Španije Ione Belara.
Lilit Verstring, još jedna visoka zvaničnica Podemosa, tvrdi da neuspjesi NATO-a pružaju dodatne razloge da Evropa krene ka nezavisnom stavu, za koji se zalaže francuski predsjednik Emanuel Makron. “Vrijeme je da se okrenemo većem suverenitetu i odbrani naših interesa”, kazala je ona. Na pitanje da li NATO treba da odustane od “izgradnje država”, Merkelova je odgovorila potvrdno. “Ciljevi raspoređivanja trupa treba da budu uži.”
Lord Mark Sedvil, bivši ambasador i visoki NATO predstavnik u Avganistanu smatra da Alijansa treba da fokusira svoje napore na obnovu praktičnih kapaciteta za intervenciju kada je to neophodno, “izbjegavajući preambicioznost i nestrpljivost što se pokazalo fatalnim za kampanju u Avganistanu”.
Epilog u Avganistanu mogao bi poslužiti kao upozorenje za NATO države koje nijesu prepoznale da američke bezbjednosne garancije imaju rok trajanja, kazao je Robertson za FT. “Ukoliko je ovo poziv na buđenje Evropljanima da ubuduće jače čuvaju svoju bezbjednost jer globalni američki policajac neće biti tu sve vrijeme - onda je postignuta svrha.”
Zeman: Nepovjerenje u Alijansu će samo rasti
Češki predsjednik Miloš Zeman kazao je da je NATO doživio neuspjeh u Avganistanu i da je legitimitet Alijanse doveden u pitanje, dok je pozvao svoju zemlju da se fokusira na nacionalnu odbranu umjesto što “traći novac” na Savez.
Češka Republika je obećala da će povećati potrošnju na odbranu na dva procenta BDP-a do 2024. godine, ali je vlada u junu saopštila da taj rok neće biti ispunjen usljed ekonomske krize izazvane pandemijom.
Zeman, poznat po njegovim proruskim i i prokineskim stavovima, kazao je da je glavna uloga NATO-a da se bori protiv globalnog terorizma, ali da je Savez sada zakazao.
”Nepovjerenje prema NATO-u od niza država članica će rasti nakon ovog iskustva, jer će reći - ako ste omanuli u Avganistanu, ko nam garantuje da nećete omanuti i u drugim kritičnim situacijama”, kazao je Zeman. “Sada, kada je investiranje u NATO svojevrsno traćenje novca, naša vojna potrošnja treba da se fokusira na nacionalnu odbranu, nacionalnu vojnu nabavku”, kazao je Zeman.
NATO je juče saopštio da talibani ne smiju dozvoliti da Avganistan ponovo postane rasadnik terorizma, upozoravajući da Savez zadržava vojnu moć da napada terorističke grupe.
( Nada Bogetić )