Umor - zašto nastaje i kako ga se riješiti?

Umor je termin koji se koristi da opiše sveukupni osjećaj zamora ili nedostatka energije. Kad ste umorni, nemate motivaciju i nemate energije za obavljanje uobičajenih dnevnih aktivnosti. Pospanost je simptom umora, ali pospanost i umor nikako nijesu ista stvar. Umor je čest simptom mnogih stanja - od nekih bezazlenih do pojedinih veoma opasnih. Neodstatak fizičke aktivnosti, nepravilna ishrana i nedostatak sna takođe mogu biti uzrok umora.

Kada je hronično?

Hroničan umor se od uobičajenog, svakodnevnog premora razlikuje prvenstveno po svojoj dugotrajnosti, ali i širokim spektrom psihičkih i fizičkih simptoma poput poremećaja sna, gubitka pamćenja, pada koncentracije, bolova u mišićima, glavobolje, vrtoglavice, nedostatka energije, i drugim. Razlikujemo dvije vrste hroničnog umora - fizički i mentalni, mada medicinska praksa pokazuje da se ova dva tipa uglavnom javljaju udruženo. Fizički umor odlikuje manjak energije i lako umaranje pri obavljanju čak i najjednostavnijih zadataka, kao što je penjanje uz stepenice, a često ga prati slabost ili bol u mišićima. S druge strane, simptomi psihičkog umora su manjak koncentracije, problemi s pamćenjem, kao i učestala pospanost. Dugotrajna tjelesna iscprljenost može dovesti do mentalnog zamora, ali nerijetko, psihički umor predstavlja uzročnika fizičkog nedostatka energije. Ako se vaš umor ne riješi pravilnim odmorom i ishranom ili ako sumnjate da je umor uzrokovan nekim fizičkim ili mentalnim zdravstvenim stanjem, obratite se svom ljekaru.

Šta uzrokuje umor?

Postoji mnogo potencijalnih uzroka umora. Mogu se podijeliti u nekoliko kategorija.

Faktori životnog stila

Ako se suočavate s umorom, možda su glavni uzrok umora pretjerana aktivnost i faktori životnog stila. Na primjer, umor može nastati usljed sljedećeg:

• Pretjerani fizički napor,
• nedostatak fizičke aktivnosti,
• nedostatak sna,
• prekomjerna tjelesna masa ili gojaznost,
• periodi emocionalnog stresa,
• dosada, tuga,
• uzimanje određenih ljekova, poput antidepresiva ili sedativa,
• redovno korišćenje alkohola,
• korišćenje nedozvoljenih droga, poput kokaina,
• konzumiranje previše kofeina,
• nepravilna ishrana.

Faktori fizičkog zdravlja

Mnoga medicinska stanja takođe mogu izazvati umor.

Primjeri su:

• anemija,
• artritis,
• fibromialgija,
• infekcije, poput prehlade i gripa,
• Addisonova bolest, poremećaj nadbubrežnih žlijezda koji može uticati na nivo hormona,
• hipotireoidizam ili oslabljena aktivnost štitaste žlijezde,
• hipertireoza ili prekomjerna aktivnost štitaste žlijezde,
• poremećaji spavanja, poput nesanice,
• poremećaji u ishrani, poput anoreksije,
• autoimuni poremećaji,
• kongestivna srčana insuficijencija, karcinom,
• dijabetes,
• oboljenja bubrega,
• oboljenja jetre,
• hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP),
• emfizem pluća.

Faktori mentalnog zdravlja

Umor je čest simptom anksioznosti, depresije i sezonskog afektivnog poremećaja.

Kada je vrijeme da se obratite ljekaru?

Trebalo bi da zakažete pregled ako se osjećate umorno i ako:

• ne možete pronaći razlog za vaš hronični osjećaj umora,
• imate povišenu tjelesnu temperaturu,
• ste u posljednje vrijeme nenamjerno izgubili u tjelesnoj masi,
• ste vrlo osjetljivi na niske temperature,
• imate probleme sa spavanjem,
• pokazujete znake i simptome depresivnosti.

Kada je ozbiljno?

U nekim slučajevima vaš umor može biti uzrokovan ozbiljnim zdravstvenim stanjem. Odmah idite u bolnicu ako imate iscrpljenost i bilo koji od sljedećih simptoma:

• rektalno krvarenje,
• povraćanje krvi,
• jaka glavobolja,
• bolovi u predjelu grudnog koša,
• osjećaj nesvjestice,
• nepravilan rad srca,
• kratak dah,
• jak bol u predjelu trbuha, leđa ili karlice,
• misli o samoubistvu ili samopovređivanju,
• misli o nanošenju štete drugoj osobi.

Kako će vaš ljekar tretirati umor?

Plan liječenja koji vam preporučuje ljekar zavisiće od toga šta uzrokuje vaš umor. Da biste postavili dijagnozu, verovatno će vam postaviti pitanja o:

• prirodi vašeg umora, uključujući to kada je počeo i da li se poboljšava ili pogoršava u određenim periodima,
• drugim simptomima koje ste imali ili koje imate,
• drugim oboljenjima,
• vašem stilu života i izvorima stresa,
• ljekovima koje uzimate.

Ako vaš ljekar posumnja da imate neku bolest koja uzrokuje vaš umor, vjerovatno će indikovati dopunske pretrage (nalaze krvi, urina, radiološka snimanja i sl.).

Koje su promjene načina života koje mogu pomoći u smanjenju umora?

Brojne mjere mogu pomoći u smanjenju umora izazvanog svakodnevnim aktivnostima. Da biste poboljšali nivo energije i cjelokupno zdravlje:

• pijte dovoljno tečnosti da biste ostali hidrirani,
• hranite se pravilno,
• vježbajte redovno,
• naspavajte se,
• izbjegavajte poznate stresore,
• učestvujte u opuštajućim aktivnostima, kao što je joga,
• uzdržavajte se od konzumacije alkohola, duvana i drugih ilegalnih droga.

Ove promjene načina života mogu vam olakšati umor.

( Vijesti online )