Nacija i religija nisu ključne za popis

Evropski zavod za statistiku Eurostat još nije upoznat sa crnogorskim Nacrtom zakona o popisu stanovništva, ali ukazuje da izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti može biti osjetljivo pitanje u mnogim zemljama.

Iz Eurostata su, odgovarajući na pitanje “Vijesti”, da li je evropski standard da se građani na popisu ne izjašnjavaju o naciji, rekli da zakonodavstvo EU o popisu stanovništva ne uključuje etničku pripadnost i ne daje posebne preporuke o ovoj temi.

”Naravno, zemlje koje to žele mogu slobodno donijeti nacionalnu odluku o prikupljanju ovih podataka”, kazali su iz Eurostata.

Podsjećaju da su države Zapadnog Balkana članice Ujedinjenih nacija i Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), kao i da je Konferencija evropskih statističara objavila popisne preporuke koje važe za zemlje u Evropi.

”Na strani 149. etnička pripadnost, jezik i religija navedeni su kao ‘ne-osnovne’ u preporukama CES (stav 7 na stranici 1: ‘Ne-osnovne’ teme su one čije se uključivanje, generalno, može smatrati manje vitalnim i stoga su opcionalne, mada se neke zemlje, zbog svojih posebnih okolnosti i zahtjeva, mogu smatrati da su neke od njih jednako važne kao i osnovne teme)”. Objasnili su iz Eurostata.

Predlog zakona o popisu trebalo bi da se nađe na dnevnom redu sjednice Vlade 26. avgusta.

Da popis bude održan ove godine, insistira Demokratski front (DF), ponovo prijeteći obaranjem Vlade. Oni insistiraju na tradicionom popisu koji podrazumijeva i izjašnjenje o naciji, dok dosadašnje priprema ukazuju da bi popis mogao biti samo registracioni - prikupljanje podataka o broju stanovnika, domaćinstava i slično iz registara državnih organa.

Prema podacima sa sajta Monstata, oni su većinu svog posla završili, a iz dokumenata se stiče utisak da se priprema izjašnjavanje u skladu sa regulativama EU koje ne podrazumijevaju stavljanje fokusa na nacionalno izjašnjavanje.

Na sajtu Monstata piše da je pravni osnov za sprovođenje popisa zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova koji se usvaja neposredno prije početka popisa.

”Uprava za statistiku pripremila je Nacrt zakona o popisu u 2021. godini, dok je javna rasprava i predlaganje zakona u nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja, kao predlagača zakona”, piše na sajtu Monstata.

Iz Monstata nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa popisom - da li će biti održan ove godine i šta je sadržano u zakonu.

U Vladinom izvještaju o ispunjenosti obaveza prema EU iz juna ove godine, navodi se da je EU ekspert koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona o popisu dao pozitivno mišljenje da je zakon u skladu sa preporukama EU.

U Crnoj Gori se građani izjašnjavaju o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku.

Premijer, kao i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekli su ranije da će se popis stanovništva teško održati ove godine jer za to treba dosta pripreme i da za to nema tehničkih uslova.

EU je preporučila registarski popis stanovništva, koji predstavlja metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.

Do sada je u Crnoj Gori popis rađen po tradicionalnoj metodi, koja podrazumijeva prikupljanja podataka direktnim obilaskom, odnosno od “vrata do vrata”.

Zaključcima Vlade od 1. marta 2018. godine definisani su glavni preduslovi koje treba ispuniti za sprovođenje preporučenog registarskog popisa. To su izrada adresnog registra sa georeferenciranim adresama, izmjene i dopune zakonodavstva za pružanje prava pristupa Upravi za statistiku svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima, izmjene Zakona o zvaničnoj statistici i zvaničnom statističkom sistemu (usvojene u avgustu 2019).

Takođe su pokrenute izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, kako bi se Upravi za statistiku obezbijedilo pravo pristupa svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima.

Kroz saradnju sa UNDP-om, kako je objavio Monstat, analizirana je mogućnost korišćenja administrativnih izvora podataka, uključujući i one registre koji bi bili izvor podataka za popis stanovništva.

Zaključci analize koju su uradili međunarodni i lokalni eksperti su da postoji dobra osnova za proizvodnju podataka iz administrativnih registara, ali da je neophodno da se ažuriraju određene varijable/polja u jednom broju registara, kao i da se u saradnji sa Monstatom uključe nove varijable u već postojećim bazama podataka drugih državnih institucija.

Posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori sproveden je u aprilu 2011, a Zakon o popisu Skupština je usvojila u julu 2010. godine.

Crna Gora da se uskladi sa EU regulativom

Na pitanje da li bi Crna Gora trebalo da odloži popis zbog pandemije koronavirusa, iz Eurostata su odgovorili da je trenutna situacija primorala neke zemlje da revidiraju popisni datum, a te odluke se donose na nacionalnom nivou.

”Države članice EU moraju striktno slijediti propise EU, pa će u slučaju odlaganja za 2022. morati modelirati svoje podatke tako da se pozivaju na zajedničku popisnu godinu 2021. Crna Gora, kao zemlja kandidat, ohrabrena je da se uskladi sa EU Uredbom kao dijelom pretpristupnih priprema, ali još nije njom obavezana”, rekli su iz Eurostata.

Popis stanovništva ove godine je trebalo da bude održan u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji u aprilu, ali je odložen zbog koronavirusa. U Velikoj Britaniji i nekim državama članicam EU popis je ove godine sproveden elektronskim putem.

( Biljana Matijašević )