Nove mjere za ulazak u zemlju, na skupovima na otvorenom do 50 osoba

Vlade je donijela nove epidemiološke mjere, u cilju sprječavanja širenja koronavirusa.

Ulazak u Crnu Goru omogućava se crnogorskim državljanima i strancima samo ukoliko posjeduju jedan od četiri sljedeća dokaza:

• Da je potpuno vakcinisan/a ILI vakcinisan/a jednom dozom vakcine protiv Kovida-19;
• Da posjeduje negativan PCR test na koronavirus, ne stariji od 72 sata;
• Da posjeduje dokaz da je osoba preboljela Kovid-19 (da je prošlo ne manje od 14 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa);
• Da posjeduje negativan brzi antigenski test na koronavirus koji nije stariji od 48 sati.

"Ukoliko lica, bez obzira na to da li su naši državljani ili stranci, sa stalnim mjestom boravka u Crnoj Gori, ne posjeduju nijedan od četiri dokaza, upućuju se u četrnaestodnevnu samoizolaciju koju je moguće prekinuti nakon šestog dana od ulaska u Crnu Goru uz negativan PCR test", kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić na današnjoj pres konferenciji.

"S druge strane, u Crnu Goru se preko granice bezuslovno i dalje ulazi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. To se odnosi na državljane Crne Gore i na državljane navedenih zemalja", pojasnio je Galić.

Svi koji ulaze u Crnu Goru dužni su da poštuju zdravstvene mjere u skladu sa zdravstvenim upozorenjem Instituta za javno zdravlje koje je dostupno na svim graničnim prelazima i na internet stranici Ministarstva zdravlja Crne Gore i Instituta za javno zdravlje, dodao je.

Rekao je da epidemiološka situacija u postaje zahtjevna da i traži poseban i dodatni oprez svakog ponaosob, dok zdravstveni sistem, kako je kazao, odgovara sa više od 100 odsto svojih mogućnosti i situacija je pod budnim nadzorom kompletnog zdravstvenog sistema.

Svadbe, rođendane, i druge privatne proslave koje se organizuju u ugostiteljskim objektima je moguće održati uz posjedovanje makar jednog od dokaza iz Nacionalne digitalne Kovid potvrde kog moraju da posjeduju i domaćini i gosti događaja, a to su:

• Da je potpuno vakcinisan/a ILI vakcinisan/a jednom dozom vakcine protiv Kovida-19;
• Da posjeduje negativan PCR test na koronavirus ne stariji od 72 sata;
• Da posjeduje dokaz da je osoba preboljela Kovid-19 (da je prošlo ne manje od 14 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa);
• Da posjeduje negativan brzi antigenski test na koronavirus koji nije stariji od 48 sati.

Ugostiteljski objekat je dužan da odredi lice za poštovanje propisanih mjera. Galić je podsjetio da je izvođenje muzike uživo unutar ugostiteljskih objekata zabranjeno.

"Prostore iz oblasti kulture koje podrazumijevaju istovremeno prisustvo više lica u istom prostoru (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerija i slično) moguće je posjetiti ukoliko lice posjeduje makar jedan od četiri navedena dokaza iz Nacionalne digitalne Kovid potvrde. Svaka ustanova je dužna da odredi odgovorno lice za kontrolu poštovanja propisanih mjera", naveo je Galić.

Zabranjeno je prisustvo i zadržavanje više od 50 punoljetnih lica na otvorenom javnom mjestu (trotoari, trgovi, ulice, šetališta i slično) uz poštovanje propisanih mjera (nošenje maske i držanje odstojanja).

Preporuka Vlade je da trajanje školskog časa bude ograničeno na pola sata.

Sahrane se obavljaju uz zabranu primanja saučešća uz prisustvo najviše do 10 lica i obavezno nošenje zaštitnih maski.

Preporučuje se da se zaposlene osobe u oblasti prosvjete i obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, javne uprave, policije i vojske vakcinišu protiv Kovida-19.

"Ove mjere biće na snazi od 21. avgusta do 10. septembra. U slučaju promjene epidemiološke situacije, biće momentalno korigovane", zaključio je Galić.

Od ukupnog broja zaraženih samo 3,6 odsto zahtijeva bolničko liječenje

Direktorica KCCG-a Ljiljana Radulović kazala je da je zdravstveni sistem spremno dočekao delta soj koronavirusa, te da svi ljekari svih bolnica svakodnevno imaju onlajn konsultacije sa specijalistima KCCG.

"Dakle, o svakom pacijentu u Crnoj Gori ne brine samo ljekar koji ga vodi, već u dogovoru sa kolegama iz Klničkog centra Crne Gore svakome od njih se konzilijarno postavlja ili mijenja terapija i dogovara eventualni premještaj. Uz to, podsjećamo da odnedavno u COVID odjeljenju barske bolnice rade i ljekari KCCG."

"Osim toga, u posljednje vrijeme su prošireni bolnički kapaciteti – i smještajni i kiseonički. Bolnica u Pljevljima prvi put je dobila centralni kiseonik, prošireni su kapaciteti i u Kotoru. U toku je proširenje kapaciteta u Baru, Brezoviku i Kliničkom centru Crne Gore", navela je Radulović.

Na današnji dan, na bolničkom liječenju u Crnoj Gori nalazi se 195 pacijenata. "To je oko 53 odsto u odnosu trenutno opredijeljene bolničke postelje koje na nivou države iznose 364 kreveta, ali momentalno, u slučaju potrebe, kapacitet može da bude proširen i na 800-1000. Jedan pacijent zahtijeva mehaničku ventilaciju, dok se nekih četiri odsto nalazi na neinvazivnoj ventilaciji", dodala je Radulović.

Što se tiče sjevera Crne Gore, u pljevaljskoj, bjelopoljskoj i beranskoj bolnici se nalazi 31 pacijent. "Nijedan od ovih pacijenata ne zahtijeva pomoć respiratora. U ovim bolnicama, trenutno je slobodan 41 krevet"; istakla je direktorica KCCG-a.

U centralnom regionu, u nikšićkoj bolnici i SB Brezovik se nalazi 30 pacijenata od ukupno 88 opredijeljenih postelja. Nijedan pacijent ne zahtijeva pomoć respiratora.

"S druge strane, očekivan je porast prijema u barskoj i kotorskoj bolnici koji primaju pacijente iz kompletnog južnog dijela države. U ovim bolnicama se liječi 77 pacijenata, a na raspolaganju su trenutno 104 mjesta. Od onih koji su hospitalizovani, četiri pacijenta su na neinvazivoj ventilaciji, jedan zahtjeva mehaničku ventilaciju", navela je Radulović.

U KCCG je na liječenju 51 pacijenat od kojih nijedan nije intubiran.

"U Institutu za bolesti djece su tri pacijenata koji se liječe od korone. Ističemo da KCCG na liječenje prima djecu iz Podgorice, Cetinja, Kolašina i Danilovgrada. Ovo su ujedno i jedini pedijatrijski pacijenti koji se hospitalno liječe u cijeloj zemlji."

"Takođe napominjemo da smo u cilju pružanja medicinske pomoći neCOVID pacijentima od juče proširili kapacitet za COVID pacijente u objektu stare medicinske škole i time sa 55 kreveta, COVID odeljenje povećali na 85 kreveta. Na ovaj način, za razliku od prethodne godine, omogućićemo da se ne prekida liječenje svih ostalih pacijenata, bilo da se radi o ambulantnom pregledu, bilo da se radi o bolničkom tretmanu", kazala je Radulović.

Kada se sve sumira, kako je naglasila, porast broja zaraženih ne prati potrebu za bolničkim liječenjem. "Konkretno, od ukupnog broja zaraženih, njih 96,3 odsto ne zahtijeva bolničko liječenje. Na to je sigurno uticala vakcinacija, ali i činjenica da dosta vremena provodimo na otvorenom prostoru. S obzirom na to da se jesen bliži, jako je važno da ne odustajemo od nošenja maski i držanja odstojanja", zaključila je Radulović.

Prihodi od turizma iznad očekivanja

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović kazala je da su ostvareni prihodi u ljetnjoj turističkoj sezoni iznad očekivanja.

"Od početka godine, koja suštinski nije manje pandemijska od prethodne, Vlada i MER intenzivno sprovode brojne aktivnosti i mjere podrške turističkoj privredi i građanima. Podrška je rezultirala očuvanjem biznisa, očuvanjem turističke supstance, a sve je bilo uvertira da se na odgovoran način pripremi turistička sezona i stvori ambijent za njenu uspješnu realizaciju."

"U uslovima u kojima struktura privrede Crne Gore u ogromnoj mjeri zavisi od turizma, Vlada je prepoznala turizam kao osnovni stub oporavka ekonomije i u tom smislu su bili svi naši napori – dakle, da uz ultimativno očuvanje zdravlja građana i odgovran pristup sačuvamo i crnogorski turistički proizvod", navela je ona.

Danas se, kako je kazala, može vidjeti da su aktivnosti koje su sprovođene u proteklom periodu doprinijele da imamo "odlične rezultate, na koje svi mogu biti ponosni."

"Prema podacima NTO, na dan 13.08. u Crnoj Gori boravilo 191.768 turista (preko 8 puta više nego u istom periodu prošle godine, a na nivou od 87 odsto iz 2019). Promet na graničnim prelazima u julu 2021. godine (2.765.273) veći je nego promet za svih 12 mjeseci 2020. godine, a na nivou od 82,5 odsto u odnosu na 2019. U julu mjesecu i za prvih 17 dana avgusta, u Crnu Goru je uslo preko million stranih turista (za šest mjeseci oko 306.000, na nivou od 40 odsto iz 2019). Prihodi od turizma iznad očekivanja i projekcija na kojima se oslanja budžet", navela je državna sekretarka.

U periodu koji predstavlja početak ljetnje turističke sezone, prihodi budžeta ostvareni u junu veći su i u odnosu na jun 2019. godine i to za 10,8 odsto odnosno 15,6 miliona eura, dodala je ona.

"Prihodi od PDV-a u junu mjesecu ostvareni su na nivou od 60,3 miliona eura, što je za 41,9 odsto veće u odnosu na jun prethodne godine. Istovremeno prihodi po ovom osnovu veći su u odnosu na jun 2019. godine za 14,2 odsto. Ostvareni nivo naplate PDV-a u junu, nije ostvaren ni u jednom mjesecu prethodne godine, prvenstveno usljed sprovođenja mjera ograničavanja ekonomske aktivosti i zatvaranja državnih granica za strane turiste."

"Prvi put od septembra 2019. godine u junu kao mjesecu je zabilježen suficit budžeta – tri miliona, a kada poredimo s istim mjesecom (junom) prethodnih godina, prvi put od juna 2016. godine imamo suficit, što govori u prilog dobrom punjenju državne kase ali i odgovornom upravljanju troškovima", kazala je Lipovina Božović.

Preliminarni podaci MFSS ukazuju da je pozitivan trend kada su u pitanju fiskalni parametri nastavljen i u julu, tako da će i julu biti zabilježen suficit oko 43 miliona eura, dodala je.

"Prihodi budžeta po osnovu PDV-a u julu tekuće godine iznosili su 66,3 miliona eura i veći su u odnosu na jul 2020. godine za 22,9 miliona eura ili 52,7 odsto, dok su u odnosu na planirane veći za 3,6 miliona eura ili 5,7 odsto, prevashodno kao rezultat ostvarenog turističkog prometa u dosadašnjem dijelu ljetnje turističke sezone. Takođe, naplata ove kategorije je na nivou od 92,5 odsto naplate ostvarene u julu 2019. godine, koja je bila rekordna po ostvarenom turističkom prometu".

"A šta ovo znači za nas građane? Znači da smo stvorili temelj koji će nam omogućiti da razmišljamo o povećanju plata, dodatnim socijalnim izdvajanjima, da uvedemo određene poreske olakšice, obezbijedimo veći kvalitet javnih usluga, a samim tim i bolje zdravstvene servise i tako dalje", navela je Lipovina Božović.

Ona je poručila da bez balansa između zdravlja i ekonomije nema ni zdravlja ni ekonomije, i odbacila optužbe da je Vladi zdravlje ispred ekonomije.

"Ono što je sigurno, a čega smo vjerujem svi svjesni, to je da Crna Gora nije mogla sebi da dozvoli još jednu katastrofalnu turističku sezonu. Ne bismo preživjeli još jedno zatvaranje, a i ovo smo preživjeli zahvaljujući uslovima koje je ova Vlada stvorila time što je obezbjedila izdašne pakete podrške privredi, posebno turističkoj privredi, čime smo očuvali privrednu supstancu."

"Ono što posebno želim da naglasim jeste da je odgovornost prije svega na pojedincima i da će dalji razvoj situacije u Crnoj Gori zavisiti najviše od toga", zaključila je državna sekretarka.

Školski čas možda 30, možda 45 minuta, a možda i onlajn

Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta kazala je da predstojeća školska godina počinje 1. septembra.

"Shodno epidemiološkoj procjeni, imamo dvije verzije nastavnih programa - dužu, za trajanje časa od 45 minuta, i onu kraću za trajanje časa od 30 minuta."

"Spremni smo za prelazak sa jednog na modela na drugi vrlo brzo, ali napominjemo da MPNKS uvijek poštovati preporuke Vlade i IJZCG", istakla je Ojdanić.

Ukoliko dođe do restrikrivnijih mjera, kako je kazala, ministarstvo je spremno i za najnepovoljniji scenario, odnosno prelazak na onlajn nastavu, te da imaju pripremljena i snimljena 8.302 nastavna sadržaja.

Ojdanić je rekla da će do početka školske godine biti postavljena nova platforma, koja će se i dalje zvati "Uči doma", ali da će funkcionisati na "malo savremeniji način".

( B.H. )