Radni odnos prožet dubokim nepovjerenjem

”Oproštajnom posjetom” njemačke kancelarke Angele Merkel Kremlju i susretom s Vladimirom Putinom okončan je jedan od najstarijih i najsloženijih odnosa na svjetskoj političkoj sceni.

Njemačka kancelarka je i juče u Berlinu ponovila stav, zbog kojeg je često na meti kritika zapadnih saveznika, da “uprkos brojnim nesuglasicama Berlin i Moskva moraju razgovarati”.

Sastanak je održan u trenutku velike globalne napetosti, svega nekoliko dana nakon što su talibani zauzeli Avganistan, rasta tenzija u Ukrajini i na godišnjicu trovanja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, ističu mediji.

Putin, jedini lider G20 koji je i dalje na vlasti od kako je Merkelova prije 16 godina imenovana za njemačku kancelarku, dočekao ju je u Moskvi sa cvijećem koje joj tradicionalno uručuje prilikom svake posjete uprkos tome što ona ne djeluje kao da uživa u tome. Rekao je da se nada da će posjeta biti “ozbiljna” više nego “oproštajna”, dok je njemačka kancelarka kazala da je posjeta istovremeno i “oproštajna i radna”.

Mada, izuzetno napet odnos dvoje lidera nikada nije pukao, piše britanski “Gardijan”.

Kancelarka, koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj, navodno je nepovjerljiva prema bivšem agentu KGB-a još od njegovog prvog pojavljivanja u Bundestagu 2001, kada ju je pred njemačkim poslanicima na tečnom njemačkom pozvao na jedinstvo protiv međunarodnog terorizma.

Dvoje lidera nikada nijesu djelovali opušteno u razgovoru, bilo da su ga vodili na njemačkom ili ruskom jeziku koji oboje tečno govore. Upravo zbog njihovih potpuno različitih političkih stilova i dubokog međusobnog nepovjerenja, njihovi susreti su uvijek privlačili veliku pažnju.

”Ne postoje drugo dvoje političara na globalnoj svjetskoj sceni koji su bili toliko dobri u neslaganju tokom tako dugog vremenskog perioda”, napisao je njemački list “Zidojče cajtung” uoči jučerašnje posjete.

Događaji u proteklih 15 godina, počev od ruske aneksije Krima do trovanja Alekseja Navaljnog i ubistava u Evropi, pokazali su da je Merkelova s pravom nepovjerljiva prema Putinu.

Bilo je i ličnih ispada između dvoje svjetskih lidera. Ruski lider je od samog početka bio nepredvidiv prilikom ugošćavanja kancelarke. Putin je, prilikom Merkeline prve zvanične posjete Moskvi 2006. godine, kancelarki poklonio malu crno-bijelu plišanu igračku psa.

Mnogi tada, kako navodi “Moskou tajms” nijesu razumjeli poruku, ali je ona postala jasna prilikom Merkeline druge posjete Rusiji, u Putinovoj ljetnjoj rezidenciji u Sočiju. Tokom njihovog razgovora, veliki crni labrador “Koni” približio se vidno uznemirenoj Merkelovoj. “Mislim da vas pas neće uplašiti”, kazao je Putin.

Ispostavilo se da je kancelarku nekada ujeo pas i da se ona ne osjeća prijatno u njihovoj blizini.

”Mislim da je ruski predsjednik dobro znao da ne želim da se sretnem s njegovim psom, kojeg je poveo sa sobom. Međutim, to se dogodilo. Možete vidjeti kako sam pokušavala da ostanem hrabra, gledajući u pravcu Putina, a ne psa”, kazala je ona kasnije za “Zidojče cajtung”.

Upravo je to i postao njen recept u odnosima s Putinom - hladna rezervisanost uprkos nelagodi, povremeno pomiješana s tihom zbunjenošću i uporni fokus na agendu.

Upravo ta tehnika odbacivanja trikova lidera, koji gaji imidž mačomena, pokazala se ispravnom i njemačka kancelarka je stekla reputaciju žene koju Putin ne može zastrašiti.

Bilo je i incidenata poput onog kada je djelovalo da Merkelova koluta očima tokom razgovora s Putinom. Međutim, ukoliko je Merkelova i bila iznervirana u prisustvu ruskog lidera, to se nije vidjelo.

Kada je Putin jednom prilikom planuo zbog kritički nastrojenih pitanja na zajedničkoj konferenciji za novine, ona je izjavila: “Kada bih ja uvijek padala u vatru, ne bih ni tri dana bila kancelarka”.

Putin je tom prilikom izrazio poštovanje. Vjerujem joj, ona je veoma otvorena osoba”, kazao je za kancelarku, dodajući da “ulaže iskrene napore za rješavanje kriza”.

Kompliment nije uzvraćen, makar ne javno.

Mada, dok su mnogi na zapadu težili da izoluju Putina, Merkelova i francuski lider Emanuel Makron su pozivali države da ostanu u direktnom dijalogu s ruskim liderom. Takav stav je imala i juče, mada ostaje nejasno u kojim oblastima je saradnja moguća. Dijalog iz Minska - mirovni pregovori, za koje je uglavnom zaslužna Merkelova, između Ukrajine, Njemačke, Francuske i proruskih separatista na jugoistoku Ukrajine su u ćorsokaku.

Merkelova je i juče, kako prenosi Rojters, zatražila od Putina da oslobodi iz zatvora Alekseja Navaljnog, dok su SAD i Britanija uveli sankcije ruskim obavještajnim zvaničnicima i entitetima zbog trovanja i zatvaranja opozicionara.

”Ponovo sam zahtijevala od predsjednika da oslobodi Navaljnog i jasno stavila do znanja da ćemo nastaviti da pratimo taj slučaj”, kazala je ona.

Putin je odbacio Merkelin komentar izbjegavajući da pomene ime Navaljnog. “Što se tiče te teme, on nije osuđen zbog političkih aktivnosti, već zbog prekršaja prema stranim partnerima”, kazao je Putin govoreći o slučaju pronevjere koji je pokrenut protiv opozicionara. “Što se tiče političkih aktivnosti, niko ne treba da se krije iza političkih aktivnosti da bi sakrio poslovne projekte, pritom kršeći zakon”, kazao je Putin.

Kritičari smatraju da je njemačka kancelarka tokom karijere bila preblaga prema Rusiji. Njena oproštajna posjeta Rusiji je održana u trenutku kada je Sjeverni tok 2, gasovod koji povezuje Rusiju s Njemačkom skoro završen.

Gasovod, koji omogućava Rusiji da isporučuje gas direktno Njemačkoj i zaobiđe druge zemlje koje trenutno koristi za tranzit, uznemirio je istočnu Evropu.

Putin je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kazao da je do završetka gasovoda ostalo još samo 15 kilometara.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, kazao je da je gasovod “moćno oružje koje se daje Rusiji”. On je navodno bio “iznenađen” i “razočaran” nakon što su SAD i Njemačka najavile da su postigle dogovor kako bi se mogla nastaviti gradnja gasovoda.

Merkelova je juče kazala da je u razgovoru s ruskim predsjednikom pozvala na produžavanje ugovora s Ukrajinom o tranzitu gasa i nakon 2024. godine. Ona je u više navrata isticala da će Njemačka reagovati ukoliko Rusija bude koristila prijetnje prekidom snabdijevanja gasom za vršenje pritiska na Ukrajinu. Merkelova će sjutra posjetiti Kijev u očiglednom naporu da odagna bojazni tamošnjih vlasti.

Atlanstki savjet, organizacija izuzetno kritički nastrojena prema Rusiji, uoči jučerašnje posjete, pozvala je njemačku kancelarku da “odbaci ruske imperijalne ambicije prema Ukrajini”.

Njemačka kancelarka je to drugačije sročila prilikom posjete Moskvi, a ranije je rekla da se direktno suočava s ruskim predsjednikom kada su nasamo, dodajući: “Kada su u pitanju kritike koje mu upućujem, tu nijesam uzdržana”.

Putin je uoči jučerašnjih razgovora uz osmijeh upućen Merkelovoj nazvao Njemačku “jednim od naših glavnih partnera u Evropi i u svijetu, dijelom i zbog vaših napora tokom proteklih 16 godina”.

Različito viđenje situacije u Avganistanu

Dvoje lidera imaju različito viđenje talibanskog zauzimanja Kabula.

Merkelova je situaciju opisala “gorkom, dramatičnom i užasavajućom” i pozvala Rusiju da pruži podršku i kroz njene kanale komunikacije ukaže talibanima na važnost evakuacije civila iz avganistanske prijestonice.

Putin je, s druge strane, zatražio da se države ne miješaju u situaciju u Avganistanu nakon pada Kabula, rekavši da Zapad “mora da prekine s neodgovornom politikom nametanja stranih vrijednosti u inostranstvu”.

Ruski lider je takođe kazao da se nada da će talibani “garantovati bezbjednost lokalnim i stranim diplomatama” i da se zemlja neće raspasti nakon povlačenja trupa koje su predvodile SAD.

”Ovo se ne može nazvati uspjehom”, kazao je Putin odgovarajući na pitanje o intervenciji, početoj nakon napada na SAD 11. septembra 2011.

”Ali nije u našem interesu sada da to forsiramo i pričamo da je to neuspjeh. Nas zanima da situacija u zemlji bude stabilna”, kazao je Putin.

”Talibanski pokret kontroliše skoro cijelu teritoriju zemlje. To je realnost i od te realnosti treba da krenemo i spriječimo kolaps avganistanske države.”

Ruska ambasada u Kabulu je ostala otvorena i održava kontakte s talibanima.

( Nada Bogetić )