Jedan kontingent Astra Zeneke upotrebljiv još sedmicu
Iz Ministarstva zdravlja kažu da nijednoj vakcini do sada nije istekao rok trajanja. Ističu da u slučaju da se to desi, one će se tretirati kao opasni otpad
Crna Gora je do sada obezbijedila preko 760.000 doza vakcina protiv koronavirusa različitih proizvođača, a iz Ministarstva zdravlja tvrde da nijednoj nije istekao rok trajanja.
Iz Ministarstva su “Vijestima” kazali da jedan kontingent doza “Astra Zeneka” vakcina ima rok trajanja do utorka, 31. avgusta, a drugi kontingent do 31. oktobra.
”Ove vakcine, s obzirom na to da se druge doze apliciraju od četvrte do 12 nedjelje, biće iskorišćene u mogućem obuhvatu i to u najvećem mogućem broju”, navodi se u odgovoru iz resora Jelene Borovinić Bojović.
Doze “Fajzer” vakcina imaju rok trajanja do oktobra, odnosno novembra 2021. godine, a “Sinofarm” do 18. januara, 15. marta i 29. maja 2023. godine.
Više uglednih medija objavilo je da su milioni doza vakcina širom svijeta pred istekom roka.
Iz Ministarstva su kazali da su neke zemlje, za razliku od Crne Gore pred velikom finansijskom gubitku zbog toga.
”U eventualnom slučaju potrebe i isteka roka trajanja malog broja Astra Zeneka vakcina protiv koronavirusa u Crnoj Gori, kao i sve vakcine i ostali farmaceutski otpad se tretiraju kao opasni otpad koji podliježe posebnoj proceduri uništavanja. Vakcine se isporučuju ovlašćenom preduzeću Hemosan Bar koje se bavi ovom djelatnošću u Crnoj Gori uz propratnu dokumentaciju”, navodi se u odgovoru.
Crna Gora je do danas kupila, ili kroz donacije od proizvođača i država, obezbijedila tri četvrtine miliona doza vakcina različitih proizvođača - 762.340 doza.
Vakcinacija u Crnoj Gori počela je u drugoj polovini februara.
Prema podacima na Vladinom sajtu covidodgovor.me, za tačno šest mjeseci - od 20. februara do 22. avgusta - sa dvije doze vakcinisano je 172.732 stanovnika, a jednom dozom njih 202.810.
Viši konsultant UNICEF-a za zdravlje Senad Begić kazao je da je u svijetu do sada dato oko 4,84 milijarde doza protiv koronavirusa, ali da su prisutne ogromne razlike između bogatih i siromašnih država - samo 1,3 odsto populacije najsiromašnijih država svijeta vakcinisano je sa najmanje jednom dozom.
”Ovi brojevi ukazuju na izrazitu nepravdu u dostupnosti kovid-19 vakcina. Takođe, postoje države u kojima zbog niske potražnje za vakcinama prijeti opasnost da određene doze ne budu iskorošćene zbog isteka roka. Istovremeno, stanovnici najsiromašnijih država svijeta nažalost još uvijek nemaju priliku da budu vakcinisani”, kazao je Begić za “Vijesti”.
U pokušaju da ove nepravde ispravi i ublaži, ovaj epidemiolog kazao je da UNICEF sa partnerima na globalnom nivou radi na pravednoj raspodjeli vakcina koje su dostupne kroz COVAX mehanizam, kao i na unapređenju dostupnosti vakcina onima kojima su najpotrebnije.
Adekvatnim planiranjem, odnosno analizom dinamike vakcinacije i razmjenom iskustava između država, omogućeno je da države u kojima su među populacijom pod najvećim rizikom postignuti zadovoljavajući obuhvati, a koje imaju smanjenu potražnju za vakcinama, ne moraju da preuzimaju vakcine predodređene za njih u narednim rundama isporuka vakcina preko COVAX-a.
”Na ovaj način, doze koje su prema prethodnim planovima namijenjene za upotrebu u ovim državama, bivaju preusmjerene tamo gdje potražnja i neophodnost za vakcinacijom postoje, odnosno tamo gdje su vakcine protiv kovida-19 najpotrebnije.
Time se omogućava da se vakcine iskoriste prije isteka predviđenog roka valjanosti”, pojasnio je on.
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da su do sada imali isporuke 68.000 doza Astra Zeneke, 42.120 doza Fajzera, 631.200 doza Sinofarma i 14.000 doza Sputnik V vakcina.
”Oko 50 odsto vakcina je kupljeno, a još toliko je dobijeno kroz donacije od strane država, odnosno proizvođača”, odgovorili su iz resora zderavlja na pitanje o načinu obezbjeđivanja vakcina.
( Miloš Rudović )