U traganju za legitimitetom Talibani pred velikim preprekama

Nedjelju dana nakon što su Talibani uspostavili skoro potpunu kontrolu nad Avganistanom, njihovi lideri su željeli da uvjere međunarodnu javnost da razmatraju inkluzivan politički sistem i da neće dozvoliti da zemlja opet bude utočište terorista, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Pokušaji islamističke grupe da stekne široki legitimitet, međutim nailaze na značajne prepreke, sa slabo kojom zapadnom zemljom spremnom da prizna talibansku vladu koja bi ponovila njihovu vladavinu od 1996. do 2001.

Ipak, Pakistan, Iran, Rusija i Kina izgleda da su spremni da sarađuju s novom vladom, čime bi Talibani izbjegli da ponovo budu međunarodni parija. Njegov prethodni režim priznali su samo susjedni Pakistan, kao i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zapadni lideri priznanje koriste kao podsticaj Talibanima da obuzdaju svoje ponašanje, ali ekonomski troškovi rastu. Vlada SAD zamrzla je milijarde dolara u rezervama centralne banke Avganistana, dok je Međunarodni monetarni fond saopštio da će zadržati 450 miliona dolara pomoći koja je trebalo da bude poslata u Kabul.

"Talibani razumiju, makar na liderskom nivou, apsolutnu neophodnost i značaj međunarodne pomoći i takođe znaju da pomoć neće biti dostavljena ako talibanski režim nema međunarodni legitimitet", rekao je za RSE Hamid Hakimi, naučni saradnik u londonskom tink tenku Četam haus (Chatham House). "Talibani su veoma zainteresovani za međunarodno priznanje jer žele da očiste svoj međunarodni imidž."

S tim se slaže i Džanan Musazai, bivši avganistanski ambasador u Pakistanu i Kini.

"(Talibani) su jasno stavili do znanja da su u prošlosti grešili i da su naučili iz tih grešaka i da ovoga puta žele da preduzmu mjere da ne ponove te greške", rekao je on. "Jedna od tih grešaka bila je što su vladali na način koji je odbijao međunarodnu zajednicu, što im je donijelo veoma suženo priznanje."

Dobro podmazana PR mašina

Musazai je dodao da Talibani obećanjima ne mogu dobiti međunarodno priznanje.

"Moraju da pokažu iskrenu posvećenost uspostavljanju, kako sebe zovu, inkluzivne reprezentativne islamske vlade koja će imati predstavnike svih etničkih i jezičkih grupa – bogatu raznolikost Avganistana."

Talibanska dobro podmazana PR mašina namjerava da dotjera tu poruku.

"Radimo na osnivanju inkluzivne vlade – (to) znači da ne želimo monopol vlasti", rekao je portparol Talibana Suhail Šahin za televiziju TRT vorld (TRT World) dok su visoki talibanski lideri razgovarali s političkim liderima, uključujući bivšeg avganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i Abdulaha Abdulaha, šefa avganistanske komisije za nacionalno pomirenje u nedavno svrgnutoj vladi.

Talibani su proglasili opštu amnestiju za vojnike i svakoga ko je radio za vladu, i do sada su se uglavnom uzdržavali od napada na bivše visoke zvaničnike ili druge protivnike.

"Želimo da Avganistanci iz svih etničkih grupa budu ujedinjeni i da budu dio vlade, jer je sada vrijeme za izgradnju Avganistana posle odlaska stranih snaga", dodao je Šahin.

"Niko vas neće ugroziti (s naše teritorije)", rekao je portparol Talibana Zabiulah Mudžahid ponavljajući da militantna islamistička grupa neće dozvoliti da Avganistan postane utočište za teroriste.

Kao i drugi talibanski lideri, Mudžahid se pojavio posle dvije decenije skrivanja. On je takođe preuzeo odgovornost za hiljade talibanskih napada, dok je avganistanskim nezavisnim medijima rekao da su militanti "posvećeni tome da ženama dozvole da rade u skladu s principima islama".

Ipak, posle više od nedjelju dana otkako su preuzeli kontrolu nad prijestonicom Kabulom, talibani su pod sve većom međunarodnom pažnjom.

'Egzistancijalna kriza'

Na udaru kritika zbog odluke o povlačenju i lošeg sprovođenja povlačenja, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je naznačio da Vašington radi sa zapadnim saveznicima na pritisku na Talibane da ispune stroge uslove u zamjenu za priznanje i legitimitet koji s njim dolazi.

"Da li će dobiti pomoć zavisiće od toga da li i koliko se dobro ponašaju prema ženama i djevojčicama, kako se ponašaju prema svojim građanima", rekao je Bajden 20. avgusta.

On je ranije rekao da su Talibani prolazili kroz "egzistencijalnu krizu oko toga (da li) žele da ih međunarodna zajednica prizna kao legitimnu vladu".

Međutim, navodna kršenja ljudskih prava koja su počinili Talibani i njihove moguće veze s transnacionalnim militantima naveli su Veliku Britaniju da tokom ovonedjeljnog sastanka Grupe sedam traži sankcije.

"Bila bi greška da bilo koja zemlja prizna svaki novi režim u Kabulu prerano ili bilateralno", rekao je prošle nedjelje britanski premijer Boris Džonson (Johnson). "Zemlje kojima je stalo do budućnosti Avganistana... rade na stvaranju zajedničkih uslova o ponašanju novog režima prije nego što zajedno odluče da li da ga priznaju i pod kojim uslovima."

Lideri Evropske unije i dalje razgovaraju s Talibanima, ali ih nisu priznali.

"Talibani su pobijedili u ratu, pa ćemo morati da razgovaramo s njima", rekao je 17. avgusta šef evropske diplomatije Žozep Borel (Josep Borrell), "kako bi što prije počeo dijalog da se spriječi potencijalna migratorna katastrofa".

Zajedno s Japanom, Australijom i drugim saveznicima, SAD i EU bili su vodeći donatori u Avganistanu. Njihova ekonomska i humanitarna pomoć biće ključna u sprečavanju ekonomske krize.

Međutim, Hakimi je rekao da je prisustvo talibanskih lidera na listi sankcija Ujedinjenih nacija i zamrzavanje imovine zemlje dovelo tu grupu u tešku situaciju.

"Da bi talibani (stekli) legitimitet i mogućnost da vladaju, moraju pokazati da mogu rukovoditi ekonomijom i sistemom upravljanja."

"Sjetite se, avganistanska vlada je bila najveći poslodavac u zemlji, pa ako je sada pod sankcijama, govorimo o stotinama hiljada porodica", dodao je on. "Zapad vidi (pomoć) kao tačku uticaja na talibane. Što više ranjivosti vide u talibanima, mogli bi više oklijevati (da pruže pomoć) kako bi promijenili ponašanje talibana".

Uticajni susjedi Avganistana – Pakistan i Iran – i globalne sile Kina i Rusija, međutim, zauzimaju drugi pristup. Dok su zapadne diplomate odlazile posljednjih nekoliko nedjelja kako su Talibani zauzimali Avganistan, te zemlje su i dalje imale otvorene ambasade.

Pakistan želi da prizna talibansku vladu pošto je prihvatio vođu tog pokreta i podržavao pobunu skoro dvije decenije.

Visoki političari u Islamabadu, koji su govorili pod uslovom da im se ne navodi ime, rekli su za RSE da su moćni pakistanski vojni lideri kazali političkim strankama u zemlji da zahtijevaju da vlada prizna talibansku administraciju. Tražili su anonimnost zbog mogućih odmazdi.

Ipak, Islamabad se javno zalaže za regionalni i međunarodni konsenzus po pitanju priznavanja talibana.

"U kontaktu smo s našim prijateljima, kako u regionu, tako i na međunarodnom planu, i u skladu s time ćemo odlučiti", rekao je nedavno pakistanski ministar informisanja Favad Čaudhri o naporima svoje vlade da obezbijedi konsenzus prije priznanja talibana.

Kina je navodno spremna da prizna talibansku vladu kada zvanično bude proglašena.

"Nadamo se da avganistanski Talibani mogu da uspostave solidarnost sa svim frakcijama i etničkim grupama u Avganistanu i izgrade široku i inkluzivnu političku strukturu prilagođenu nacionalnoj realnosti, kako bi postavili temelje za postizanje trajnog mira u zemlji", rekla je novinarima portparolka Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunking 16. avgusta.

Posljednjih mjeseci Peking je jasno stavio do znanja da će podržati buduću avganistansku vladu investicijama i infrastrukturnim projektima u zamjenu za saradnju u borbi protiv ujgurske separatističke grupe Islamski pokret istočnog Turkistana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, međutim, javno rekao da će Kremlj priznati talibansku vladu.

"Talibani sada kontrolišu skoro čitavu teritoriju (Avganistana), uključujući i njegov glavni grad. To je realnost i moramo krenuti od te realnosti nastojeći da izbjegnemo raspad avganistanske države", rekao je on novinarima 20. avgusta. "Imperativ je stati na kraj neodgovornoj politici nametanja spoljnih vrijednosti drugima."

Kao i Kina i Rusija, Iran godinama gaji i njeguje kontakte s Talibanima i na njihov povratak na vlast gleda s optimizmom.

"Vojni poraz i povlačenje SAD iz Avganistana trebalo bi da pruže priliku za obnovu života, bezbjednosti i trajnog mira u toj zemlji", rekao je 16. avgusta iranski predsjednik Ebrahim Raisi odlazećem ministru spoljnih poslova Mohamadu Džavadu Zarifu.

Hakimi je rekao da bi, osim spoljnih i unutrašnjih pritisaka, akcije Talibana mogle biti motivisane željom da promijene imidž ultraradikalne grupe koja silom grabi vlast.

"Posljednjih 20 godina svijet je pomno pratio akcije Talibana i Talibani su svjesni tog tereta", rekao je on. "Oni sada veoma žele da očiste taj imidž."

( Radio Slobodna Evropa )