Mafijaške palate vraćaju narodu

Palermo – planine i more: To je pogled sa vila na obroncima Monte gala na sicilijanskoj obali. Ali u tim kućama nema nikoga da uživa u pogledu – samo ptice i pacovi, piše “Špigl”. Kompanija povezana sa šefom mafije Mikeleom Grekom započela je izgradnju ove kolonije krajem 1970-ih. Do momenta kada su zvaničnici prekinuli projekat, 170 vila je već bilo u izgradnji. Danas je to zbirka kostura mafijaških vila poznata kao “Brdo srama”.

U zemljama poput Italije i Meksika, gdje kriminalni klanovi imaju značajan uticaj, vođe kartela često igraju značajnu ulogu u formiranju pejzaža svojih rodnih gradova. Uključeni su u velike građevinske projekte, što je način da profitiraju od tenderskih ugovora ili da peru novac, a grade luksuzne vile kao statusne simbole za sebe i svoje porodice. Neki čak imaju izgrađene složene podzemne bunkere i tunele koji služe za šverc ili kao izlazi za bjekstvo u slučaju nužde – ili prosto za život.

”Arhitektura i trgovina drogama su neraskidivo povezane”, kaže meksički arhitekta i urbanista Eloj Mendes, koji istražuje “narko-arhitekturu” na Univerzitetu u Puebli. Ulaganja u nekretnine od organizovanog kriminala, kaže on, stvorila su potpuno nove gradske pejzaže u Latinskoj Americi. Često su to kičaste i pretjerane građevine, dodaje. Jedan od najboljih primjera je groblje Žardines del Humaja u gradu Kuliakan, kolijevci kartela Sinaloa. Narko-bosovi i njihove porodice takmiče se u izgradnji mauzoleja-građevina koje podsećaju na hramove i palate u kolonijalnom stilu. Prave elemente kao što su kupole, lukovi, vijenci, zasvođeni krovovi i stubovi.

Građevine su takođe simboli moći, čije prisustvo pomaže mafijaškim klanovima i kartelima da dominiraju javnim prostorom i kontrolišu okolna područja. Ali vlade i civilno društvo pokušavaju da povrate gradove. Od 1982. Italija je zaplijenila više od 36.000 nekretnina u vlasništvu mafije. “Oduzimanje je jedan od najefikasnijih instrumenata u borbi protiv organizovanog kriminala”, kaže za “Špigl” Zora Hauser, koja istražuje mafiju na Univerzitetu u Oksfordu. “Ipak, najučinkovitije je kada se novčana sredstva, kompanije, imovina i građevine vrate društvu”.

”To je znak da su država i narod ponovo preuzeli kontrolu. To je, zapravo, ono čega se mafijaši najviše plaše – gubitka kontrole nad svojom teritorijom”, dodaje ona.

Prema antimafijaškoj organizaciji “Libera”, oko 1.000 italijanskih opština dobilo je od države oduzete zgrade ili imovinu radi prenamjene za javnu upotrebu. Osim toga, oko 900 neprofitnih organizacija ili kolektiva upravlja bivšim vlasništvom mafije.

Sa svoje strane, Meksiko će uskoro ponuditi kao nagrade na lutriji imanja oduzeta korumpiranim političarima i narko-bosovima. Sredinom septembra biće održana posebna lutrija u okviru koje će biti uručena kuća u Kulaijakanu iz koje je 2014. pobjegao Hoakin el Čapo Guzman. Takođe će biti ponuđena i vila u blizini Meksiko Sitija koja je nekada pripadala Amadu Karilju, bivšem šefu kartela Huarez. Za 250 pesosa (oko 11 eura) po tiketu, učesnici će imati priliku da osvoje narko-kuću. Vlada planira da koristi prihode od lutrije za jačanje kampanje vakcinacije protiv koronavirusa.

Ovaj plan se ne sviđa svima. Stručnjak za kriminal Edgardo Bukaljia smatra da je lutrija samo “predstava”. Po njegovom mišljenju Meksiku fali nacionalna strategija i zakoni koji zahtijevaju od sudija da preraspodijele svu oduzetu imovinu organizacijama civilnog društva koje vode žrtve organiziranog kriminala i koje pomažu onima koji su povrijeđeni. Povratak takve imovine “nije poklon”, kaže on. Treba ih koristiti za pomoć žrtvama pri ponovnoj integraciji u društvo.

Zabavom protiv mafije

Zadruga GOEL u Kalabriji takođe ima koristi od italijanske strategije preraspodjele imovine bivše mafije. Međutim, takođe su naučili da se mafija ne odriče imovine bez borbe.

U Kalabriji, sjedištu Ndrangete, poljoprivrednici i preduzetnici udružili su se kako bi osnovali zadrugu koja će se suprotstaviti prijetnjama i reketiranju. Takođe su organizovali nekoliko inicijativa u oblastima kao što su organska poljoprivreda, turizam, održiva moda i sl.

Tako su uspjeli da zaposle oko 400 ljudi u jednom od najsiromašnijih i najkorumpiranijih regiona u Evropi. To je mjesto u kojem je mafija najveći poslodavac i gdje je država u velikoj mjeri izgubila kontrolu. Ova grupa je transformisala tri zgrade koje su nekad pripadale mafiji: jednu u svoje sjedište, drugu u prostor iz kojeg krojačice izrađuju komade organske mode, a vilu koja je nekada pripadala mafijaškom šefu pretvorila je u hotel.

Grad je čak platio novi namještaj i garantovao je da se zakupnina neće morati plaćati 10 godina. Voda i struja su takođe besplatni. Ali 10 dana nakon što je GOEL pobijedio na tenderu za građevine, članovi mafije su provalili unutra. Oštetili su i pokrali djelove vodovodnih instalacija, nanijevši štetu od 50.000 eura.

Zadruzi su poznati takvi napadi. Jednom im je zapaljena farma. Od tada, tim pravi žurke svaki put kada mafija napadne. “Kada ljudi padnu u depresiju i izgube nadu, lakše ih je kontrolisati”, kaže Vinćenco Linarelo, šef GOEL-a.

Dodaje da su prijetnje postale rjeđe. “Očigledno su shvatili da nas čine jačim svakim napadom”.

( Danka Vraneš Redžić )