Bolji životni standard svih građana - imperativ Vlade Crne Gore

Kada je u decembru 2020. godine 42. Vlada Crne Gore započela svoj mandat, naslijeđeno stanje crnogorskog društva bila je visoka stopa rizika od siromaštva naših građana. Naime, po podacima Eurostata, svaki četvrti građanin Crne Gore živi u riziku od siromaštva, što je, na žalost, najgori pokazatelj na evropskom kontinentu. Poređenja radi, u Češkoj tek svaki deseti građanin živi u riziku od siromaštva. Dodatno, kada se posmatra nejednakost u Crnoj Gori koja je, budimo iskreni, vidljiva golim okom, pokazatelj koji mjeri nejednakost, Gini koeficijent, među najvećima je u Evropi. Ovo govori u prilog tome da novostvorena vrijednost iskazana kroz rast BDP-a u prethodnom višegodišnjem periodu u CG nije bila ravnomjerno raspodijeljena. Naprotiv, razlike između bogatih i siromašnih građana, značajno su produbljene.

Globalna ekonomska kriza izazvana covid pandemijom dodatno je pogoršala parametre koji tretiraju siromaštvo i nejednakost. Istorijski najveći pad ekonomske aktivnosti od 15% u prošloj godini (ujedno najveći u Evropi), bio je praćen porastom nelikvidnosti privrede i povećanjem nezaposlenosti, što je u krajnjem dovelo do rekordnog minusa u budžetu od oko 450 mil. eura, ili 11% BDP-a. Crna Gora je za dlaku izbjegla bankrot, zbog čega smo posebno ponosni na uspješnu emisiju obveznica u decembru 2020, kojom je nova Vlada uspješno stabilizovala javne finansije.

Kriza izazvana covid pandemijom zapravo je jasno ukazala na sve privredne slabosti i nedostatke crnogorskog ekonomskog sistema kojima su se prethodne Vlade ili neuspješno bavile ili se jednostavno nijesu željele baviti u dovoljnoj mjeri. Prevelika zavisnost od turizma, koji zauzima četvrtinu ekonomske aktivnosti, nedovoljna produktivnost i slaba konkurentnost ekonomije precizno oslikani najvećim trgovinskom deficitom u Evropi, visoka dugoročna i nezaposlenost među mladima uz istovremeno prisutan deficit radne snage u pojedinim oblastima, značajno učešće sive ekonomije, snažna demografska kriza sa negativnim trendovima, visok javni i spoljni dug, evidentan regionalni disparitet, drugi najgori kreditni rejting u Evropi, kao i nedostatak pravne države, samo su neki od nagomilanih problema crnogorske ekonomije.

Težak posao prilagođavanja ekonomije postpandemijskoj stvarnosti je sada pred nama. U tom smislu, Vlada je pokrenula brojne reformske aktivnosti koje će se efektuirati kroz Program ekonomskog oporavka, kao ključnu stratešku odrednicu za generisanje dinamičnijeg ekonomskog rasta i razvoja i kreiranje novih radnih mjesta. Program će biti utemeljen na diversifikaciji ekonomije, investicijama u infrastrukturu i zelenu ekonomiju, saniranju demografske krize, strukturnim reformama u oblastima poreske politike, unapređenja korporativnog upravljanja, digitalizacije, suzbijanja korupcije, borbe protiv sive ekonomije, bolje socijalne i zdravstvene zaštite, poboljšanja uslova na tržištu rada, smanjenje regionalnih razlika, unapređenju predvidljivog poslovnog i inovacionog ambijenta. Ukratko - Program ekonomskog oporavka ima za cilj da izgradi snažniju, otporniju i pravedniju ekonomiju Crne Gore koja zasigurno mora biti suštinski bolja od ove koju smo naslijedili.

Jasno je koliko je težak posao pred nama. Naravno, Vlada CG ima političku volju da se bori sa navedenim ekonomskim anomalijama što je do sada pokazala konkretnim djelima. Uprkos recesiji i naslijeđenoj nepovoljnoj situaciji u javnim finansijama, odlučnim rezovima u nepotrebnoj potrošnji koja je karakterisala prethodne budžete, postigli smo značajne rezultate: nismo povećali poreze, socijalna davanja nisu smanjena, dok su neka čak i povećana, plate i penzije su ostale na istom nivou, a građane i privredu smo sačuvali od novih nameta. Crnogorski građani i privrednici dobro pamte ranija konstatna povećanja PDV-a, uvođenje kriznog poreza, brojnih parafiskalnih nameta pa čak i taksi za SIM kartice i električna brojila. Ova Vlada nije uvodila slične mjere iako je današnja situacija mnogostruko složenija nego u godinama kada su prethodne Vlade uvodile ovakve namete. Vrijedno je napomenuti i činjenicu da je nova Vlada u kratkom roku usvojila dva velika paketa mjera za podršku privredi i građanima u borbi protiv ekonomskih posljedica covid pandemije. Preko 320 miliona eura je investirano u mjere koje su pomogle da se očuvaju radna mjesta kroz subvencionisanje zarada u okviru ugroženih djelatnosti. Dodatno, kroz konkretnu novčanu podršku i umanjenje računa za električnu energiju pomogli smo ranjive kategorijae stanovništva (ukupno skoro petinu građana CG). Ne manje važno, Vlada je pokrenula snažnu podršku u dijelu stimulativnih olakšica za novo zapošljavanje radnika sa Zavoda za zapošljavanje.

Dodatna pažnja borbi protiv siromaštva posvećena je budžetom za 2021. koji ima naglašenu socijalnu dimenziju. Vlada je uvela univerzalni dječji dodatak za djecu uzrasta do 6 godina, i obezbijedila besplatne udžbenike za sve osnovce. Ovo je zaista najbolja investicija u ekonomsku budućnost CG jer je obrazovanje i snažnija briga o djeci ključ društvenog oporavka naše zemlje.

Povećanjem minimalne neto zarade na 250 eura, sa dosadašnjih 222 eura, Vlada je pokazala da želi kreiranje socijalno inkluzivnog društva i smanjenje ekstremnih razlika u dohotku. U okviru Ministarstva finansija i socijalnog staranja, osnovana je Direkcija za socijalnu pravdu, koja će biti nadležna za pravednu i zakonitu raspodjelu pomoći najugroženijim građanima. Za razliku od naših prethodnika, sredstva iz budžetske rezerve, ova Vlada nikada nije i neće koristiti za lične i partijske interese kojima su se indirektno kupovali izbori, već će podrška države usmjerena na one kojima je najpotrebnija. A takvih su nam prethodne Vlade ostavile nažalost mnogo. Vlada je takođe inicirala i izradu Zakona o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima iz rudarske i metalske industrije, a sve u cilju ispravljanja učinjene nepravde od strane prethodnih Vlada.

U kontekstu limitiranosti crnogorske monetarne politike koju sprovodi Centralna banka CG, na porast cijena osnovnih životnih namirnica Vlada je djelovala promptno preduzetim mjerama radi zaštite najugroženijih, u mjeri mogućeg: ograničila je cijenu bijelog pšeničnog hljeba, smanjila PDV na jaja (sa 21% na 7%), i dala preporuke o ograničenju trgovačkih marži. Takođe, Vlada je podijelila značajne količine ulja najugroženijim građanima. Naravno, znamo da to nije dovoljno; u narednom periodu Vlada će kroz kreiranje socijalnih programa za pojedine kategorije stanovništva nastaviti da pruža podršku materijalno ugroženim građanima. Istovremeno, izrada transparentnog socijalnog kartona je Vladin prioritet.

Svakako, ključnu podršku socijalnoj politici Vlade daće očekivani privredni rast u 2021, koji su indukovani sjajnim rezultatima turističke sezone na koje smo posebno ponosni. Malo ko je prije samo par mjeseci vjerovao u Vladine već postignute projekcije o realizaciji turističke sezone, nakon katastrofe koja je odlukama prethodnih vlasti prošle godine zadesila naš turizam. Uspješna turistička sezona, u još jednoj pandemijskoj godini, glavni je pokretač privrednog rasta Crne Gore. Ovi rezultati pokazuju kako se, zahvaljujući pametnim i pravovremenim odlukama Vlade može realizovati snažan oporavak crnogorske privrede koji nam je sada dobra baza za dalju podršku socijalnoj i ekonomskoj politici Vlade.

Prema do sada dostupnim podacima, realizacija budžeta za prvo polugodište premašila je planove; depoziti u bankarskom sektoru (kao dobar odraz kretanja u turističkoj sezoni i privredi uopšte) na kraju jula ove godine su bili na istorijskom maksimumu i za 12% veći u odnosu na kraj jula 2019. Zato će bankarski sektor u narednom periodu biti naš glavni partner u stabilizaciji, oporavku i razvoju privrede, između ostalog i kroz Kreditno garantni fond, na čijem aktiviranju aktivno radimo, kao i kroz pravednija i efikasnija ulaganja od strane Investiciono razvojnog fonda, koji je u prethodnom periodu služio partijskim interesima ranije vladajuće strukture koja je nemilice trošila finansijske resurse IRF-a zbog čega su njegovi dometi u kontekstu pružanja podrške privredi danas smanjeni.

Vlada ima odlučnu političku volju, neophodno znanje i jaku disciplinu za borbu protiv siromaštva i nejednakosti kroz dinamičniji ekonomski razvoj i pravedniju socijalnu politiku. Povećanje životnog standarda i briga o socijalno ranjivim kategorijama su od početka mandata istorijski zadatak nove Vlade. Tako će i ostati! Bar dok onaj broj u riziku od siromaštva sa početka ovog teksta na svedemo na onaj u Češkoj!

Za sprovođenje nesporno teških reformskih mjera trebaće nam mnogo zajedničkog rada, međusobnog povjerenja, razumijevanja, napora i odgovornosti. Moramo težiti koheziji u Crnoj Gori koja jedostavno više nikada ne smije biti država u kojoj je svaki četvrti građanin u riziku od siromaštva. Novostvorena vrijednost mora biti pravedno raspodijeljena kako bismo omogućili dugoročno bolji životni standard svih građana CG. To je naša obaveza prema svim građanima Crne Gore koju moramo ispuniti po svaku cijenu.

Autor je ministar ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore

( Mr Jakov Milatović )