Poreski dug firmi u stečaju raste, naplata minimalna

Poreski dug firmi u stečaju i likvidaciji iz godine u godinu sve više raste, njegova naplata je niska, a problem u naplati tog duga su neusaglašene evidencije s preciznim podacima o tim dužnicima koje vode Uprava prihoda i carina (UPC), Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) i Privredni sud, nepotpune evidencije UPC-a, njen stari informacioni sistem...

To je pokazala analiza “Vijesti” i Instituta alternativa (IA) o naplati ove vrste poreskog duga. Državna revizorska institucija (DRI) je prije tri godine uradila reviziju efikasnosti sistema naplate poreskog duga poreskih obveznika u stečaju i likvidaciji gdje su konstatovani isti problemi koji do danas nijesu riješeni. Analiza “Vijesti” i IA se odnosila na to u kojoj mjeri su preporuke koje je DRI dala i ispunjene.

Vršilac dužnosti direktora UPC-a Aleksandar Damjanović, koji je na toj poziciji manje od pola godine, za “Vijesti” je kazao da je dug obveznika kod kojih je uveden stečaj u prošloj godini bio oko 123 miliona, godinu ranije 122 miliona, u 2018. godini oko 92 miliona.

”Dug obveznika koji su likvidirani u periodu od 2017. do 2021. je oko 37 miliona eura. Ovdje treba istaći da je ukupan dug za stečajeve, koje je u istom periodu inicirala Uprava prihoda, na nivou od 79 miliona eura i da je u istom periodu zaključen 2.801 stečaj, od čega je 535 inicirala Uprava”, kazao je Damjanović.

Prema njegovim riječima stanje u naplati poreskog duga obveznika u stečaju i likvidaciji nije dobro, što se vidi iz podataka o stečajnim dužnicima i iz činjenice da su ključna načela stečajnog postupka poput zaštite stečajnih povjerilaca, ekonomičnosti, hitnosti ili javnosti postupka izvrgnuta ruglu.

Odgovorni i stečajni upravnici

”To obesmišljava institut stečaja i pokušaje da se kroz stečaj zaštite prava zaposlenih ili državna imovina. Imajući u vidu postojeća zakonska rješenja, jasno je da veliku odgovornost za zakonito sprovođenje stečajnog postupka, a samim tim i naplatu poreskog i ostalih dugova od strane stečajnih povjerilaca snosi stečajni sudija, odnosno stečajni upravnik”, kazao je Damjanović.

Prema podacima koje je DRI navela u revizorskom izvještaju na kraju 2017. godine ukupan poreski dug dužnika u stečaju i likvidaciji je bio 95,43 miliona.

Jedan od problema u rješavanju pitanja naplate je i nedostatak kapaciteta UPC da analizira rizike od platežne nesposobnosti obveznika, odnosno uvođenje stečaja i likvidacija kako bi se mjere naplate na vrijeme preduzele da poreski dug ne bi rastao do visokog nivoa i dok je naplata moguća. Ovaj problem biće riješen tek 2023. godine kada se završi projekat “Reforma poreske administracije” koji UPC sprovodi u saradnji sa Svjetskom bankom (SB), kojim treba da se uspostavi savremeni sistem za upravljanje prihodima i novi informacioni sistem s preciznim evidencijama. Iz SB nije odgovoreno “Vijestima” dokle se stiglo s ovim projektom.

Ćutanje Privrednog suda

Šta je Privredni sud uradio u stečajnim postupcima koje je po zahtjevu UPC pokrenuo u prethodne dvije godine nijesmo mogli utvrditi, jer za potrebe istraživanja nijesu dostavljeni podaci, planovi i statistički podaci.

”Privredni sud ne vodi posebne evidencije, planove i statistiku pravnih subjekata kao podnosilaca predloga za otvaranje stečajnog postupka, tako da nema tražene podatke. Privredni sud kao nadležni organ za vođenje stečajnog postupka ima evidenciju svih podnijetih predloga za otvaranje stečajnog postupka, međutim, sastavljanje statistike u kojoj bi se izdvojila Uprava prihoda, kao podnosilac zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka podrazumijevalo bi sačinjavanje nove informacije”, obrazloženje je Privrednog suda koji je odbio zahtjev “Vijesti” za slobodni pristup informacijama ovim podacima.

Izvještaj DRI kojim je ukazano na problem gubljenja prihoda državnog budžeta nije razmatran ni na jednoj od sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet koje su održane nakon objavljivanja izvještaja.

Bivši menadžmet Uprave prihoda je dobio od DRI devet preporuka da realizuju, kako bi se problemi otklonili, a u izvještaju o njihovoj realizaciji u martu 2019. godine Uprava je obavijestila vrhovnu reviziju da je realizovala šest preporuka, dok tri nije realizovala. DRI nije radila kontrolnu reviziju.

Potrebne precizne evidencije

Damjanović kaže da podaci o ukupnom poreskom dugu obveznika u stečaju i činjenica da je naplaćeno svega dva miliona od stečajeva koje je inicirala bivša Poreska uprava od 2018. do 2021. godine govore da su potrebne radikalne promjene postojećih propisa iz ove oblasti i načina sprovođenja stečaja.

On je kazao da jedan dio preporuka DRI iz izvještaja nije realizovan, te da je puna realizacija svih preporuka jasan pokazatelj unapređenja sistema naplate, a u tom smislu je neophodno inicirati i kontrolnu reviziju od strane DRI, imajući u vidu protok od tri godine od dana objavljivanja izvještaja.

Damjanović smatra da su sačinjavanja preciznih i pouzdanih evidencija, poboljšanja analize rizičnih obveznika do blagovremenog preduzimanja svih mjera naplate duga, odnosno iniciranja stečajnog postupka neke od mjera za unapređenje sistema naplate.

”Činjenica je i da bi dosljedna primjena članova 12 i 13 Zakona o stečaju, po kome je rok od 30 dana neprekidno obustavljenih svih plaćanja, dovoljan razlog za pokretanje stečaja, nešto što bi automatski blokiralo čitavu crnogorsku privredu, to je razlog zabrinutosti i pokazatelj da se radi o enormno velikom problemu koji ne može riješiti samo jedna institucija. On se mora sagledati s aspekta sistemskog odgovora države, izvršne, sudske i zakonodavne vlasti”, rekao je Damjanović.

( Marija Mirjačić )