Ne, vakcine protiv koronavirusa ne slabe imunološki sistem
Skeptici odbijaju vakcinu protiv kovida 19, jer, kako neki tvrde, ona slabi imunološki sistem čovjeka. To navodno dokazuje jedna holandska studija. Dojče vele (DW) provjerava šta se krije iza toga?
"Bajontek: redukovana imunološka odbrana?" Tako glasi objava na teletekstu dva njemačka medija, DMAX i Hamburg 1, koja se kao skrinšot dijeli na Fejsbuku i Tviteru.
Skeptici često dijele tu informaciju koja navodno naučno dokazuje da mRNK-vakcina Bajontek/Fajzer slabi imunološki sistem. Pojedinci idu i korak dalje i čak tvrde da ima i smrtonosnih posljedica: "Ljudi više ne umiru od kovida, već od svih drugih mogućih virusnih oboljenja".
U ovom slučaju ljudi se pozivaju na jednu holandsku studiju čija je preliminarna verzija objavljena na jednoj platformi za naučne studije i još uvijek nije recenzirana.
Platforma izričito upozorava da se radi o preliminarnim, radnim izvještajima koji još uvijek nisu prošli naučnu recenziju.
"Na takve izvještaje se ne treba oslanjati u kliničkoj praksi i ne treba ih objavljivati u medijima kao etablirane informacije", glasi apel platforme medRxic.
Koliko je ta studija sadržajna? I šta pokazuje?
Da li holandska studija dokazuje da vakcine protiv korone slabe imunološki sistem?
Ne. Paradoks je u tome što skeptici citiraju studiju koja je urađena upravo da bi pokazala da li i koliko je vakcina Bajontek/Fajzer efikasna protiv nove varijante virusa.
U njoj je i dokazano dejstvo tog cjepiva, potvrdio je za DW jedan od autora studije Mihaj Netea sa Univerziteta Nejmegen.
A navodi da studija dokazuje kako vakcine protiv kovida slabe naš imunološki sistem su, prema njemu, netačni.
Netea za DW naglašava: "Mi smo željeli da saznamo koji su imunološki efekti nove vakcine. To je važno jer će nas ove vakcine još dugo pratiti. Mislim da se efekti moraju šire istražiti. Žalosno je što neki studiju interpretiraju u pravcu na koji se uopšte nije mislilo."
U okviru studije, kod male grupe ljudi (16 učesnika) u različitom vremenskom periodu, detaljno je ispitana upalna reakcija urođenog imuniteta. Naučnici su zaista utvrdili da vakcina Bajontek/Fajzer utiče, kako na stečeni, tako i na urođeni imunitet, što zapravo kod vakcinacija nije nikakva novost i ne predstavlja problem. Ali, o tome nešto kasnije.
Pored SARS-CoV-2, urođene imunološke ćelije stimulisane su i drugim patogenima (djelovima virusa, gljivicama i bakterijama). Imunološki odgovori na to bili su nešto slabiji ili nešto jači nego obično, u zavisnosti od stimulansa i vremena mjerenja.
Mihaj Netea naglašava: "U našoj studiji nema kliničkih podataka koji bi nam dozvolili da kažemo da vakcina slabi imunološki odgovor i da ljudi postaju podložniji infekcijama i drugim uticajima."
Ono što su autori studije otkrili veoma je zanimljivo sa stanovišta imunologije, kaže za DW direktorka Njemačkog društva za imunologiju Kristine Falk.
Mjerenja pokazuju koliko dobro funkcioniše regulacija imunološkog sistema na molekularnom nivou, kao i to da se trenira i urođeni imunološki sistem.
Falk ujedno dodaje da studija nije relevantna za opštu populaciju.
Da li su ljudi nakon vakcinacije podložniji drugim bolestima?
Ne, to je pogrešno. Jedan korisnik Tvitera zaključuje iz holandske studije da ljudsko tijelo više "ne može da se nosi s bakterijama i virusima, jer je imunološki sistem izmijenjen".
Ali, to nije tako. Naš imunološki sistem je toliko širokog spektra, da može bez problema da se brani na više frontova, čak i neposredno nakon vakcinacije protiv kovida, objašnjava dr Falk.
"Zamislite da imamo armiju T-ćelija i B-ćelija u organizmu, i možda deset njih se bavi spajkom, a ostatak armije stoji spreman ako naleti nešto drugo", objašnjava Falk.
"Dakle, uopšte nema potrebe da mislite da ste u ovom trenutku manje imunološki spremni." To su pokazali dosadašnji podaci.
Njemačka naučnica takođe ne vidi vezu između vakcine protiv korone i navodne rastuće podložnosti infekciji herpesa.
Takve sumnje se mogu pročitati među komentarima ispod tvita o holandskoj studiji: "Da li bi ove promjene imunološkog sistema mogle da dovedu do toga da je organizam u periodu od 10 do 14 dana nakon druge doze podložniji zarazi virusom herpes zoster? Moj ljekar misli da ja nisam usamljen slučaj u njegovoj praksi..."
Dr Falk na to gleda drugačije: "Možda su infekcije herpesom negdje i nekako postale češće, ali to nema nikakve veze s vakcinacijom. Pravljenje takvih veza uopšte nije ono čime su se naučnici bavili u svojoj studiji."
Da li su promjene koje u imunološkom sistemu nastaju nakon vakcinacije mRNK-vakcinom opasne?
Izraz "reprogramiranje urođenog imunološkog odgovora", koji je pomenut u gore navedenom teletekstu, izazvao je posebno veliko uzbuđenje na društvenim mrežama.
Ono što zvuči kao bespovratna manipulacija ljudskim imunološkim sistemom, u stvari je sinonim za izraze "trenirani imunitet" ili "urođena imunološka tolerancija".
To je u tekstu studije takođe jasno objašnjeno: "Određene vakcine (…) pored njihovog djelovanja na specifičnu (adaptivnu) imunološku memoriju, izazivaju takođe i dugoročno funkcionalno reprogramiranje ćelija urođenog imunološkog sistema (…). Taj biološki proces se još označava i kao trenirani imunitet".
Kristine Falk podvlači: "Sve vakcine djeluju na urođeni imunološki sistem. To nije specifično samo kod mRNK-vakcina ili za SARS-CoV-2, to je uvijek tako bilo". Pogrešno je porediti "reprogramiranje" urođenog imunološkog odgovora sa slabljenjem ukupne imunološke odbrane, naglašavaju i autor studije Mihaj Netea i dr Kristine Falk.
Navodna formulacija epidemiologa i publiciste dr Aleksadera Kekulea u podkastu na internet-stranici njemačkog javnog servisa MDR, da se "vakcinacijom usporava odbrana od drugih virusa", imunološkinja Kristine Falk smatra pogrešnom interpretacijom i jednostavno netačnom i kaže: "To nema smisla."
Aleksander Kekule na upit DW nije rekao ništa u vezi svoje navodne izjave, ali jeste prokomentarisao holandsku studiju u svom podkastu.
Međutim, rečenica koju smo citirali ne pojavljuje se u tekstualnoj verziji.
Epidemiolog je pomenuo smanjeni imunološki odgovor na viruse i jači imunološki odgovor na gljivice i koristi tu formulaciju: "Vakcinišem se protiv SARS-CoV-2. Naravno da dolazi do aktiviranja odgovora protiv ovog novog virusa. Ali, paralelno se usporava odgovor na primjer na druge viruse. Dakle, aktivnost se prebacuje na SARS-CoV-2, a čovjek je takoreći manje imun na druge viruse." Takav zaključak se ne može izvući, barem ne iz holandske studije.
Da li vakcina dugoročno mijenja naš imunološki sistem?
Ne. Adaptacije urođenih imunoloških odgovora na nespecifične stimulanse uočene nakon vakcinacije vakcinom Bajontek/Fajzer imaju kratkoročan efekat, naglašava Netea.
Na to ukazuju i nalazi dr Falk. Već dvije nedjelje nakon druge doze vakcine može se uočiti da se imunološki sistem vraća u normalu.
Istovremeno se može zaključiti da su se formirala željena antitijela – svojevrsna memorija za imuni odgovor. "To je poput kaskade koja se ponovo vraća u normalno stanje. A sve što ostaje su ova super-antitijela koja dobijamo i koja nas dugoročno štite."
Dr Falk međutim upozorava da je opasna promjena imunološkog sistema u slučaju bolesti: "Pregledali smo sto pacijenata. Svi oni imaju, kao i ranije, promjenu imunih ćelija u krvi. I to ukazuje da ovaj virus prilično narušava imunološki sistem, čak i kod lakših slučajeva. On se prilično bori i kod lakših slučajeva. A te promjene su uočljive i mjesecima kasnije, to je ono što me brine", upozorava direktorka Njemačkog društva za imunologiju Kristine Falk.
( Deutsche Welle )