Dojenje u toku prvog sata nakon rođenja ključno za spašavanje novorođenčadi

Procjene ukazuju na to da se 78 miliona beba – ili tri od pet – ne doji tokom prvog sata nakon rođenja, što ih izlaže većem riziku od smrti i bolesti i smanjuje vjerovatnoću da će se uspješno započeti i nastaviti s dojenjem, navode UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom novom globalnom izvještaju.

Većina ovih beba rađa se u državama s niskim i srednjim nivoom prihoda.

U izvještaju se navodi da novorođenčad koja se doje u toku prvog sata života imaju značajno veće šanse da prežive. Čak i odlaganje od nekoliko sati nakon rođenja može imati posljedice opasne po život. Kontakt koža-na-kožu, zajedno sa sisanjem, stimuliše proizvodnju majčinog mlijeka, uključujući kolostrum, poznat i kao bebina "prva vakcina", koji je izuzetno bogat hranljivim materijama i antitijelima.

"Kada govorimo o početku dojenja, sve je u izboru pravog trenutka. U mnogim zemljama, to može biti čak i pitanje života i smrti“, kaže Henrijeta For, izvršna direktorka UNICEF-a.

"Pa ipak, svake godine, milioni novorođene djece propuštaju koristi od ranog dojenja, a razlog za to je često moguće eliminisati. Majke jednostavno ne dobijaju dovoljno podrške da doje u tim ključnim minutima, čak ni od medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama,“ ističe For.

Stope dojenja u toku prvog sata nakon rođenja najviše su u istočnoj i južnoj Africi (65%), a najniže u istočnoj Aziji i na Pacifiku (32%), navodi se u izvještaju. Skoro devet od deset beba rođenih u Burundiju, Šri Lanci i Republici Vanuatu doji se u toku prvog sata. S druge strane, svega dvije od deset beba rođenih u Azerbejdžanu, Čadu i Crnoj Gori ima pristup majčinom mlijeku u toku prvog sata po dolasku na svijet.

"Dojenje daje djeci najbolji mogući početak života“, kaže dr Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO.

"Moramo hitno povećati podršku majkama – bilo od strane članova porodice, zdravstvenih radnika, poslodavaca ili vlada, kako bi svojoj djeci mogle pružiti početak kakav zaslužuju", poručuje Gebrejesus.

U publikaciji Uhvati trenutak, u kojoj se analiziraju podaci iz 76 zemalja, ističe se da – uprkos značaju ranog započinjanja dojenja – preveliki broj novorođene djece predugo čeka na prvi podoj, iz različitih razloga:

Hranjenje novorođenčadi hranom ili napicima, uključujući formule: Česte prakse poput odbacivanja kolostruma, u kojima stariji članovi porodice hrane bebu medom, kao i onih u kojima zdravstveni radnici novorođenčetu daju posebne tečnosti, kao što su šećerni rastvor ili formula za novorođenčad, odlažu prvi ključni kontakt novorođenčeta s majkom.

Porast u broju elektivnih carskih rezova: U Egiptu se broj carskih rezova više nego duplirao tokom period od 2005. do 2014, kada se povećao sa 20% na 52%. U isto vrijeme, stope ranog započinjanja dojenja pale su sa 40% na 27%. Studijom sprovedenom u 51 državi utvrđeno je da su stope ranog započinjanja dojenja značajno manje među novorođenom djecom koja su na svijet došla carskim rezom. U Egiptu, svega 19% beba rođenih carskim rezom počne da sisa u toku prvog sata od rođenja, u poređenju sa 39% beba rođenih prirodnim putem.

Nedostaci u kvalitetu brige koja se pruža majkama i novorođenoj djeci: Prema izvještaju, čini se da prisustvo obučenog akušerskog osoblja ne utiče na stope ranog dojenja. Po podacima iz 58 zemalja analiziranih tokom perioda od 2005. do 2017. godine, broj porođaja u zdravstvenim ustanovama porastao je za 18%, dok je stopa ranog započinjanja dojenja porasla za svega 6%. U mnogim slučajevima, bebe se odvajaju od majki odmah po porođaju i instrukcije zdravstvenih radnika su ograničene. U Srbiji, navedena stopa je u periodu od 2010. do 2014. godine porasla za 43%, uglavnom zahvaljujući naporima da se unaprijedi briga koju majke dobijaju prilikom porođaja.

Ranije studije citirane u izvještaju ukazuju na to da je kod novorođenčadi kod kojih se s dojenjem počelo u periodu od dva do 23 sata nakon porođaja rizik od smrti bio za 33% veći u odnosu na onu novorođenčad kod kojih se s dojenjem počelo u toku prvog sata nakon rođenja. Kada su u pitanju novorođena djeca kod koje se s dojenjem počelo više od jednog dana nakon rođenja, rizik je bio veći više nego dvostruko.

U izvještaju se apeluje na vlade, donatore i druge donosioce odluka da usvoje stroge zakonske mjere kroz koje će ograničiti reklamiranja formula/zamjena za majčino mlijeko za novorođenčad.

UNICEF i SZO će, povodom Svjetske nedjelje dojenja, 1. avgusta, objaviti i Globalnu evidenciju rezultata dojenja za 2018, koja sadrži analizu podataka iz 194 zemlje svijeta i pokazuje da samo devet zemalja ispunjava pet od sedam minimalnih kriterijuma u vezi s dojenjem.

Ova evidencija služi i kao sredstvo da se na internetu prati napredak svih zemalja u ispunjavanju svih sedam globalnih preporuka. Koristiće se i za lobiranje kako bi donosioci odluka promijenili relevantne politike i povećali investicije u programe koji povećavaju procenat dojenja djece.

Ova globalna evidencija od 1. avgusta 2018. biće dostupna na sajtu SZO i UNICEF-a. Cilj obje baze podataka je da pozove zemlje da unaprijede politike i programe koji pomažu svim majkama da započnu s dojenjem tokom prvog sata života njihovog djeteta i da nastave da doje djecu koliko god to one žele.

Galerija

( Vijesti online )