Opasna politička igra po cijenu sukoba

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković ocijenio je da trenutnu situaciju u Crnoj Gori - da identitetske teme, odnosno politička igra na kartu političke mobilizacije i polarizacije na osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti, jeste opasna igra koja računa sa političkim dobitkom i po cijenu otvaranja rizika od uvećanja društvenih tenzija i sukoba.

”Radi se o omiljenoj igri političara na prostoru čitavog našeg postratnog regiona. Upitajmo se nije li to zato što nam ni bivše ni aktuelne vlasti nemaju šta reći na temu privrednih učinaka, razvoja demokratije, reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, siromaštva i nejednakosti…”, kazao je Stojiljković za “Vijesti”.

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija izazvalo je velike proteste juče na Cetinju i dodatno podiglo tenzije u državi, ali je SPC ipak ostala istrajna da se održi u Cetinjskom manastiru, uprkos brojnim pozivima da se vjerski obred održi na drugom mjestu.

Jedan broj građana protivi se ustoličenju mitropolita na Cetinju, ocjenjujući to kao “okupaciju Crne Gore od Srpske pravoslavne crkve (SPC)” zbog čega su najavili proteste, a koje niko nije prijavio Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Ipak, na proteste su pozvali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) i dijela ostalih opozicionih partija, ali tvrde da nijesu organizatori i odgovornost za eventualne incidente prebacuju na vlast.

S druge strane, vlast optužuje DPS i njenog lidera, aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića, da stoje iza protesta kako bi zaštitili svoju imovinu.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović u petak je na konferenciji za novinare rekao da nije čuo “da će depeesovci da idu na protest dok nije pao kokain”, misleći na nedavnu zapljenu 1,4 tone kokaina u Zeti.

”Da sam ja šef države, sam bih stavio potpis na prijavu skupa, a ne da guram građane u to. Da je zaista posvećen interesima Crne Gore, otišao bi u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i prijavio skup”, rekao je Abazović komentarišući najavu Đukanovića da će doći na Cetinje na protest.

Prethodno je Đukanovićev savjetnik za bezbjednost i bivši šef policije Veselin Veljović, u autorskom tekstu naveo da je “sveta dužnost i obaveza svakog pripadnika sektora bezbjednosti da odbije svako neustavno i nezakonito naređenje”, ali i da je dužnost svih Cetinjana i ostalih građana da u prvim danima septembra budu zajedno u prestonici. Zbog toga je 16. avgusta saslušan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koje još nije utvrdilo ima li u navodima iz njegovog autorskog teksta elemenata krivičnog djela.

Veljović je sa nekadašnjim pomoćnicima u Upravi policije Draganom Blagojevićem i Miljanom Perovićem bio na protestu na Cetinju 22. avgusta. Sa tog protesta je SPC pozvana da odustane od ustoličenja na Cetinju i obavi ga u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. On je i juče bio na Cetinju.

Nakon gubitka vlasti na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, DPS i njegovi partneri koriste svaku bitniju odluku nove vlasti da podigne tenzije do usijanja, tvrdeći da brane Crnu Goru da ne postane dio “srpskog sveta”.

Na pitanje da li je najavljeno prisustvo predsjednika države na protestima na Cetinju kršenje Ustava, Stojiljković odgovara da je razumijevanje i podrška zahtjevima demonstranata najviše što bi mogao i smio učiniti izabrani predsjednik.

”Sve preko toga je dolivanje ulja na vatru i direktna konfrontacija sa Vladom i parlamentarnom većinom, kraj kohabitacije i otvaranje krize već ionako slabe i nestabilizovane vlasti”, rekao je Stojiljković.

Sociolog i politički analitičar Jovo Bakić kaže da ako postoji bezbjednosni rizik, onda nešto na Cetinju nije u redu.

”Zar zaista neki građani Cetinja nijesu u stanju da podnesu ceremoniju neke vjerske ili bilo koje druge zajednice koja ih se ne tiče? Ako pripadnici LGBTQ populacije šetaju ulicama, a u tome niko ne bi trebalo da vidi ništa sporno, zašto ne bi i pripadnici bilo koje vjerske zajednice, pod uslovom da je miroljubiva, mogli da obave ceremoniju koja isključivo njih zanima? Ni jedni ni drugi nikoga ne ugrožavaju svojim djelanjem, pa bi trebalo da oni kojih se to ne tiče omoguće nesmetano održavanje takvih ceremonija, iako im one, iz ovih ili onih razloga, možda nisu mile”, rekao je Bakić za “Vijesti”.

Događaj na Cetinju će, kako su “Vijesti” ranije objavile, obezbjeđivati najmanje 1.800 uniformisanih pripadnika službe i veliki broj starješina i pripadnika kriminalističke policije.

Operativni štab UP napravio je plan obezbjeđenja s najmanje tri moguća scenarija kako bi na Cetinju i u Podgorici očuvali mir i zaštitili bezbjednost učesnika vjerskog skupa i gostiju, ali i demonstranata, rečeno je nezvanično “Vijestima”.

Uprkos brojnim pozivima na mir i poštovanje vjerskih prava, kao i prava okupljanja, sa međunarodnih adresa, ni Crkva, a ni duga strana, ne odustaju od svojih planova. Joanikije je odbio mogućnost da se ustoliči negdje drugo.

Ipak, Mitropolija crnogorsko-primorska odustala je od prvobitno planiranog “svenarodnog sabora” ispred Cetinjskog manastira. Odlučeno je da se ustoličenje obavi na, kako je saopšteno, liturgijskom sabranju koje će predvoditi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje episkopa SPC i drugih sestrinskih crkava sa sveštenstvom i predstavnika crkvenih opština iz Crne Gore.

Porfirije je sinoć stigao u Podgoricu, a svečani doček priređen mu je ispred hrama Hristovog vaskresenja.

Bakić smatra da je važno da se crkva odvoji od države, da nema vjeronauke u javnim školama.

”Ali, nikada ne bih suzbijao javne crkvene ceremonije, jer nekim dobrim ljudima one znače, pa iako mene uopšte ne zanimaju”, naveo je Bakić.

Što se odnosa Srbije i Crne Gore tiče, smatra da ove dvije države ne treba da se bave crkvama, nego da unapređuju odnose bez obzira na bilo koju vjersku zajednicu, a u korist sopstvenih građanki i građana.

”Sve što ih udaljava treba da ostave po strani, ako zaista žele dobre odnose među njima. Možda bi mogle da se ugledaju na mafiju, jer ona ne poznaje državne granice, iako se bojim da upravo nekim mafijašima u državnim strukturama može da odgovara izazivanje sukoba. Kako bilo, ko želi sukobe, može ih proizvesti, ali ne mislim da to koristi ljudima koji imaju rodbinske i druge veze preko državnih granica. Zar ne bi države trebalo da služe ostvarenju interesa svojih građanki i građana bez obzira na njihova različita uvjerenja i usmerenja?”.

Kriva vlast što su promjene sve manje vjerovatne

Stojiljković kaže da se u prvih par mjeseci nakon prošlogodišnjih promjena činilo da će se ostvariti osnovni cilj promjene - demontaža autoritarnog, koruptivnog i klijentelističkog režima, uz sve probleme održanja na vlasti tanke i šarenolike parlamentarne većine, jer formula koja omogućuje dolazak na vlast nije i recept za uspješnu vladavinu.

”Činilo se da je i redukovanje uticaja i posljedična reforma i evolucija DPS-a dio takvog scenarija. To što to nakon protekle godine izgleda sve manje vjerovatno, ipak je dominantno krivica aktera unutar vlasti. Njima predstoji samo novi oročeni, precizan i na ključne stvari fiksirani dogovor i/ili novi izbori”, smatra Stojiljković.

( Biljana Matijašević, Željka Vučinić )