U januaru neoporezivi dio zarade od pola minimalca

Neoporezivi dio zarade mogao bi biti uveden od januara naredne, a najvjerovatnije će iznositi polovinu nove minimalne zarade odnosno 125 eura.

Time bi bio umanjen iznos poreza za svakog zaposlenog za oko 11,25 eura, saznaju “Vijesti”.

Ovim umanjenjem dažbina na zarade budžet države i lokalnih samouprava bi izgubio oko 15 miliona eura, a u Vladi očekuju da bi ovaj iznos mogao biti nadoknađen smanjenjem rada na crno i primanja dijela zarade na ruke mimo poreske evidencije.

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, kojeg predstavnici poslodavaca traže već godinama, ali je bivša Vlada odbijala da ga uvede. Da bi ova namjera zaživjela, potrebno je da Skupština usvoji takve izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Nova skupštinska većina je ranije usvojila izmjenu Zakona o radu kojim se od 1. oktobra ove godine minimalna zarada povećava sa 222 na 250 eura. To je urađeno bez konsultacija sa socijalnim partnerima, zbog čega su iz Unije poslodavaca ponovo zatražili uvođenje neoporezivog dijela zarade, što im je sada i prihvaćeno.

Namjera Vlade je da narednih godina postepeno povećava iznose minimalne zarade, ali i neoporezivog dijela zarade, kao što se već godinama radi u Srbiji i Hrvatskoj.

Neoporezivi dio zarade u Srbiji sada iznosi 18.300 dinara ili 155 eura, a od 1. januara naredne godine biće povećan za hiljadu dinara što je 8,5 eura.

Postoje predlozi da poreska reforma bude sveobuhvatnija, odnosno da se ukine podijela na poreze i doprinose na teret poslodavaca i na teret zaposlenog i da se uvede jedinstveni oblik, kao i da se na drugačiji način rasporede prihodi od poreza između države i opština. Opštine sada imaju prirez od poreza na dohodak, ali im Vlada preusmjerava i dio poreza.

Međutim, pitanje je da li ima vremena da se do kraja godine sve izmjene pripreme, usklade sa socijalnim partnerima i pošalju Skupštini na usvajanje, pa je vjerovatnije da će se za sada ići samo na uvođenje neoporezivog dijela zarade.

Sadašnjom podjelom dažbina, porez na dohodak pripada dijelu poreza i doprinosa na teret zaposlenog, odnosno njegovim smanjenjem kroz neoporezivi dio, trebalo bi da poraste neto zarada zaposlenog. Međutim, poslodavci umanjenjem bruto iznosa mogu ostaviti zaposlenima istu zaradu, a taj iznos sebi ostaviti kao uštedu.

Unija poslodavaca je još od ranije tražila da se ukinu ove podjele odnosno da postoji neto zarada i jedna bruto zarada.

Na iznos povećanja minimalne zarade za 28 eura neto, dažbine iznose još 18 eura, ali bi taj dio značajno bio kompenzovan od januara uvođenjem neoporezivog dijela.

Ova novina najviše odgovara takozvanim fer poslodavcima koji nijesu imali radnike prijavljene na minimalnu zaradu. Oni neće imati troška zbog povećanja minimalne zarade, ali će imati značajne uštede zbog uvođenja neoporezivog dijela.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je prije deset dana, nakon razgovora s predstavnicima Unije poslodavaca, najavio za narednu godinu uvođenje neoporezivog dijela zarade i početak pregovora s poslodavcima.

”Tri dobra rezultata rada Vlade Crne Gore u prethodnom periodu ogledaju se u stabilizaciji javnih finansija koja ide u prilog stabilnosti ukupnog privrednog ambijenta, zatim uspješnosti turističke sezone, koja je povratila privrednu aktivnost u život, vratila privredni rast našoj ekonomiji i unaprijeđen socijalni dijalog”, naglasio je Milatović, dodajući da je socijalni dijalog intenziviran pregovorima o zaključenju Opšteg kolektivnog ugovora, pregovorima o Memorandumu o socijalnom partnerstvu kojim je planirano unapređenje poslovnog ambijenta i radnih prava zaposlenih u Crnoj Gori.

Milatović je tada kazao i da je “uvjeren da će UPCG ostati i dalje konstruktivan partner Vladi u rješavanju izazova: neadekvatne radne snage, s kojom se suočava veliki broj privrednika u Crnoj Gori, snažnijoj i intenzivnijoj borbi protiv sive ekonomije, kao važnog aspekta nelojalne konkurencije koja postoji u našoj privredi i neadekvatne infrastrukture na državnom i lokalnom nivou, kojoj u narednom periodu moramo snažnije da odgovorimo”.

Iz MEK su kazali da je “zajednički konstatovano da postoji potreba aktivnog uključenja svih socijalnih partnera u daljem kreiranju sistemskog ambijenta od značaja za održivi ekonomski razvoj, očuvanja radnih mjesta i stvaranja jednakih uslova međunarodne konkurentnosti i dobrih politika zapošljavanja”.

( Goran Kapor )