Trpkoski: Za ulazak Crne Gore u EU treba da se zalažu svi u vlasti

Ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Mihajlo Trpkoski ocijenio je da se poslije više posjeta Briselu prvih ljudi nove crnogorske vlasti i podrške koju su dobili, mogu ubrzati reforme neophodne za članstvo u EU, ali za to treba da se zalažu svi u vladajućim koalicijama.

”Mislim da nesporazumi u vladajućim koalicionim strukturama, htjeli to oni ili ne, smanjuju reformski kapacitet Vlade, a kao posljedica toga dolazi do usporavanja procesa i uslovno rečeno ograničavanja reformskih kapaciteta Vlade”, kazao je u intervjuu “Vijestima” Trpkoski.

On je kazao da, kada se u ovom trenutku posmatra situacija u procesu pristupanja zemalja regiona EU, ne vidi razlog da Crna Gora ne bude prva naredna članica Unije, ali da preostali dio pregovaračkog procesa neće biti ni lak ni jednostavan.

Trpkoski je ocijenio da je nepostizanje dogovora o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prouzrokovalo osjećaj razočaranosti kod javnosti, te uvjerava da je Sjeverna Makedonija opredijeljena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i da to radi veoma posvećeno i zasad prilično efikasno.

Istakao je da je suština spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koja blokira pregovore te zemlje sa EU, različit pogled na jedan istorijski period i na određene istorijske ličnosti.

Zvaničnici EU godinama ponavljaju da je proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan prioritet, ali ipak ni u junu nije postignut dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Gdje je problem, u EU ili regiji?

Vaša konstatacija da se uporno ponavlja teza da je proširenje EU na ZB prioritet, a da pregovori s našom zemljom i Albanijom još uvijek nisu otvoreni, zaista otvara pitanje gdje je problem - u EU ili regiji. Ja bih htio da odgovorim na ovo pitanje iz aspekta moje zemlje, i tu ću još dodati da je EU pored tvrdnji da želi proširenje EU sa zemljama ZB, još utvrdila da je Republika Sjeverna Makedonija ispunila uslove za otvaranje pregovora, već nekoliko puta je data preporuka za otvaranje pregovora, ali zbog konsenzualnog mehanizma donošenja odluka za otvaranje pregovora u EU, a tiče se njih, još nisu otvoreni.

Ovdje moram da istaknem nešto što se u bilo kojoj situaciji ne smije smetnuti s uma, a to je da je Republika Sjeverna Makedonija od države u kojoj se razvio konflikt, postala država koja je primjer kako se grade i razvijaju dobrosusjedski odnosi, što na poseban način govori o tome kakvu politiku vodi naša zemlja.

Ne treba nikako zaboraviti da smo u tom duhu poslije potpisivanja Ohridskog sporazuma, implementirali sve njegove odredbe u ustavnoj i zakonskoj regulativi. Potpisan je i Ugovor o dobrosusjedstvu s Republikom Bugarskom, da bismo zatim napravili još veći iskorak u dobrosusjedskom pravcu, saglasnošću da se za prevazilaženje svih nesporazuma s Republikom Grčkom proširi ustavno ime i time dali na znanje svima koji su mislili da se spor ne može prevazići da nisu u pravu. I sada imamo izvanredne odnose sa svojim južnim susjedom koji ničim nisu ugroženi, pa se s grčke strane više ne dovodi u pitanje niti identitet, niti jezik Makedonaca. Hoću da kažem da smo, realizujući duboke sistemske reforme na unutrašnjem planu, zatvorili isključivo teška i senzitivna pitanja sa susjedima. Ništa od navedenog nije bilo ni lako ni jednostavno, ali evropska perspektiva i obećanja za početak pristupnih pregovora bili su suštinski podsticaj da sve ovo isporučimo i ispunimo. I na kraju mislim da se odgovor sam nameće kao zaključak iz pitanja: Ako Vam nekoliko puta institucionalno saopšte da ste ispunili uslove za otvaranje pregovora, kroz izveštaje EK, zaključke Savjeta, a pritom se pristupni pregovori ne otvaraju, onda će vaši čitaoci lako zaključiti da li je problem u EU, odnosno nekim zemljama u EU ili u Republici Sjevernoj Makedoniji, ili ako hoćete regiji!

Ne mogu, a da ne kažem da je posljednje neotvaranje pregovora, prouzrokovalo osjećaj razočaranosti kod javnosti u našoj zemlji, a siguran sam i u regionu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon onlajn samita Berlinskog procesa 5. jula rekla da proces pristupanja država regiona EU traje duže nego što su mnogi očekivali i da ima još mnogo toga da se uradi u borbi protiv korupcije. Da li je ovo jasna poruka da bez vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije države Zapadnog Balkana neće ući u EU?

Kako ste i iz prethodnih odgovora mogli da zaključite, ja preferiram da dajem mišljenje o odnosu moje zemlje prema EU i o odnosu EU prema Republici Sjevernoj Makedoniji, jer najbolje poznajem prilike u tom kontekstu i na taj način izbjegavam rizik da usljed nedovoljnog poznavanja određenih stanja i pitanja u drugim zemljama iz regiona, nepravilno ocijenim njihov odnos prema određenim procesima ka EU i obratno, iako sam ubijeđen da svi rade u okviru svojih mogućnosti da ispune uslove za otvaranje pregovora, odnosno za zatvaranje svih otvorenih poglavlja.

Svaka poruka koju upute zvaničnici zemalja iz EU, posebno kada se radi o izjavama kancelarke Merkel, su veoma ozbiljna ukazivanja na određene probleme s kojima se suočava proces pristupanja država regiona EU, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Poruke su jasne i svaka od zemalja Zapadnog Balkana mora da radi na tome jer se tako smanjuje i manevarski prostor organizovanom kriminalu i korupciji u regionu. I kad smo već kod toga moram naglasiti da smo mi u našoj zemlji postigli vidljive rezultate. Ako ste pratili, mi smo prva država u regionu koja je zbog korupcije razriješila i osudila Specijalnog tužioca za organizovani kriminal i koruptivna djela za slučaj poznat pod nazivom “Reket”.

Osim toga osuđen je i bivši premijer, koji je zbog toga pobjegao i ilegalno napustio zemlju, bivša ministrica unutrašnjih poslova, i svi su u transparentnim sudskim postupcima parvosnažno osuđeni na višegodišnju kaznu efektivnog zatvora zbog dokazanih krivičnih radnji. Višegodišnje kazne su dobili i svi oni koji su učestvovali u tim djelima, a u toku su i postupci protiv nekoliko ministara i drugih funkcionera, koji su učestvovali u koruptivno-kriminalnim aktivnostima.

Ipak, sve to sporo ide, jer se mora znati da su to zakonski propisane procedure, dokazni postupci, ako hoćete i vještina advokata za usporavanje svih procesa u nadi da će se u međuvremenu nešto promijeniti, tako da se ovako složene stvari ne mogu preko noći riješiti. Možda nismo sve do kraja uspjeli da raščistimo i zbog nekih zakonskih rješenja koja su morala biti donijeta, kako bi se sredilo stanje u sudskom sistemu. Pritom, ne smijemo da zaboravimo da su se problemi s pandemijom odrazili i na parlamentarni život i sudske procese, jer faktički skoro godinu i po dana svi mi radimo u posebnim okolnostima i uslovima.

Možda nekome sa strane neke stvari izgledaju drugačije, ali uvjeravam vas da je Sjeverna Makedonija opredijeljena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i to radi veoma posvećeno i zasad prilično efikasno, ne samo zato što je to jedan od prioriteta na kome insistira EU, nego zato što smo mi, kao država, svjesni da je borba s korupcijom i organizovanim kriminalom prije svega interes naše države i građana u njoj, a zatim svih ostalih.

Kako ocjenjujete stanje u Crnoj Gori, vjerujete li da potezi nove vlasti mogu ubrzati reforme neophodne za članstvo u EU?

Mora se priznati da je sama promjena vlasti za Crnu Goru bila svojevrsni test, potvrda zrelosti i kapaciteta crnogorskog društva. Posebno je važno što je novoizabrana vlast, već na startu potvrdila vanjsko političke prioritete zemlje i vjerujem da nastavlja u istom pravcu.

Poslije više posjeta Briselu prvih ljudi nove vlasti i podrške koje su dobili, lično mislim da se mogu ubrzati reforme neophodne za članstvo u EU, s tim što se mora reći da u tom pravcu treba da se zalažu, prije svega, svi subjekti u vladajućim koalicijama.

Ja mislim da nesporazumi u vladajućim koalicionim strukturama, htjeli to oni ili ne, smanjuju reformski kapacitet Vlade, a kao posljedica toga dolazi do usporavanja procesa i uslovno rečeno ograničavanje reformskih kapaciteta Vlade.

U svakom slučaju standardi su postavljeni, u pregovaračkom procesu svakog poglavlja tačno se zna šta treba uraditi da bi se ispunili uslovi EU i u suštini sve zavisi od vas samih koliko brzo i na koji način će se odvijati reformski procesi u zemlji.

Da ne budem pogrešno shvaćen, kad ovo naglašavam za vas, istovremeno mislim da i kod nas, u Sjevernoj Makedoniji, od nas samih zavisi i brzina i uspjeh procesa kada otpočnemo pregovore. Upravo zato u većini oblasti u našoj zemlji reformski procesi se rade na takav način da, kada otvorimo pregovore, neka poglavlja mogu brzo i lako biti zatvorena.

Koliko je realna procjena da će Crna Gora biti prva naredna članica EU, s obzirom na to da je otvorila sva 33 poglavlja u pregovorima, od čega su privremeno zatvorena tri?

Realno, kada se u ovom trenutku posmatra situacija u procesu pristupanja zemalja regiona EU, ne vidim razloga da Crna Gora ne bude prva naredna članica EU. Nezavisno od toga što su zatvorena samo tri, nepobitan fakt je da je Crna Gora otvorila svih 33 poglavlja. Složićete se sa mnom da su želje i realnost nekada veoma blizu, a teško ostvarljive.

Upravo zato mislim da preostali dio pregovaračkog procesa neće biti ni lak ni jednostavan, jer da bi se to postiglo, posebno se morate fokusirati na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, tačnije na vladavinu prava. Kao što svi znamo, ispunjavanje mjerila za vladavinu prava u zemljama koje su u procesu pregovora za ulazak u EU, sada je osnovni princip i za otvaranje novih poglavlja će zavisiti od ispunjenja prelaznih mjerila koja se tiču vladavine prava. Upravo ta borba i uspjeh u ispunjenju ovog uslova, opredjeljivaće rokove u kojima će se odvijati pregovarački proces i brzine ulaska u EU. Ja i u vlasti i u opoziciji u Crnoj Gori vidim želju i kapacitet za takvo nešto i siguran sam i od srca želim, nama prijateljskoj Crnoj Gori, da u tim namjerama uspije. To je dobro ne samo za Crnu Goru nego i za region u cjelini.

Ekonomska razmjena mogla bi biti mnogo bolja

Između Sjeverne Makedonije i Crne Gore gotovo da nema otvorenih pitanja. U kojim oblastima bi se mogla produbiti saradnja?

Na početku moram još jedan put, po ko zna koji, da izrazim ono što uvijek sa svima i na svakom mjestu ističem, a to je zadovoljstvo zbog odnosa između naše dvije zemlje. Ti odnosi su u stvari kompilacija političkih, odnosno, institucionalnih i međuljudskih. Kad ovo kažem želim naglasiti da je to osećaj bliskosti, iskrenosti i srdačnosti s kojom se susreću i doživljavaju građani Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori i obrnuto.

Uostalom, naši građani veoma rado dolaze, a siguran sam i veoma rado su viđeni kako poslovno, tako i kao turisti u Crnoj Gori. O svojim ličnim iskustvima, u kontaktima na svim nivoima, od političkih do onih svakodnevnih s običnim ljudima u Crnoj Gori i da ne pričam. Složićete se, kad imate takve odnose, onda malo prostora ostaje otvorenim pitanjima.

Ipak, ja često volim da kažem, ništa nije tako dobro da ne bi moglo biti bolje. Kad ovo kažem prije svega mislim na oblast ekonomske saradnje, jer mislim da bi sadašnja ekonomska razmjena između naše dvije zemlje mogla biti mnogo bolja.

Naime, ona se već par godina održava na jednom nivou od 35 do 36 miliona eura, a ja sam siguran, što potvrđuju i moji kontakti u Crnoj Gori, da ona može i mora biti mnogo bolja, naravno i izbalansiranija. Iako smo svi već navikli da nam u zadnje vrijeme epidemija kovida-19, bude kriva za sve neurađene stvari, iskreno mislim da je ona imala uticaja i na relativni pad naših ekonomskih odnosa u zadnjoj godini od nekih 15 odsto. Nezavisno od toga, vjerujem da se ovo stanje neće odužiti i da ćemo ubuduće postići mnogo veću ne samo bilateralnu, ekonomsku, nego i saradnju na regionalnim projektima. Ovo bi bilo moguće ako uspješno iskorištavamo fondove EU, planirane između ostalog i za infrastrukturno povezivanje gradova Zapadnog Balkana.

U tom kontekstu treba podsticati i saradnju naših kompanija za zajednički izlazak na treća tržišta, jer u takvoj saradnji zajedno su i veća i konkurentnija.

Navedeno sigurno nije sve, jer ima prostora i možemo još mnogo toga uraditi na polju saradnje u oblastima poljoprivrede, trgovine, obrazovanja, turizma, sporta i kulture, na taj način ne samo što ćemo proširiti saradnju, nego ćemo još bolje upoznati jedni druge i biti još bliži i kao države i kao ljudi.

Šta je suština spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koja blokira pregovore Vaše zemlje sa EU ? Nazire li se njegovo rješenje?

Suština spora između Republike Sjeverne Makedonije i Republike Bugarske je različit pogled na jedan istorijski period, koji smo prošli kao narodi koji su živjeli jedan pored drugoga. Tačnije, problem je tvrdnja određenih bugarskih političara da makedonski narod i jezik ne postoje, već da smo mi Makedonci Bugari i da je naš makedonski jezik bugarski. Ima tu još i različitih pogleda na određene istorijske ličnosti. U najboljoj namjeri da razgovaramo o pojedinim aspektima i pogledima na međusobne nesporazume, potpisali smo Ugovor o dobrosusjedstvu i u suštini na neki način dogovorili kako ćemo ih tretirati. Za tu svrhu formirane su i komisije sa obje strane koje bi trebalo da rasvijetle navedene stvari, tačnije da nađu prihvatljivo tumačenje za obje strane, ali je sa bugarske strane došlo do različitog čitanja i tumačenja ili shvatanja istog teksta Ugovora.

To što makedonski narod u datim istorijskim okolnostima i pored brojnih ustanaka koje je podizao i istorijskih nepravdi koje su mu nanešene, prije 1945. godine nije uspio da oformi svoju državu, ne znači da nije postojao, da nema svoj makedonski identitet i svoj makedonski jezik. Uostalom, u tom kontekstu gledano, podsjećam da i danas u svijetu ima naroda koji imaju svoju posebnost, identitet i svoj jezik, a nemaju svoju državu. Znači li to da ti narodi ne postoje!? Treba naglasiti i to, da je Bugarska ostala usamljena u EU u tom pogledu i jedina koja zbog navedenog blokira proces otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Ja se nadam da će se to promijeniti i da ćemo na prihvatljiv način za obje strane riješiti probleme.

Po meni, rješenje za prevazilaženje razlika je u vraćanju povjerenja Ugovoru o dobrosusjedstvu i iskorišćavanje instrumenata koje on predviđa, odnosno prevazilaženje razlika preko istorijske i međuvladine komisije za praćenje Ugovora. Znači, rješenje je moguće uz malo razumijevanja i dobre volje, koja ne nedostaje na našoj strani, a vjerujem neće nedostajati ni na bugarskoj strani. Naše pozicije su jasne, naš cilj je prijateljstvo, dobrosusjedstvo, međusobno poštovanje, implementacija Ugovora i zatim bliska saradnja kao dvije članice EU, jer, ne zaboravimo i to, da smo mi danas ravnopravni partneri u NATO-u. Ali, prije svega, mi smo prvi susjedi i u principu ono što je dobro za nas dobro je i za njih, a siguran sam da će to biti dobro i za sve u regionu i šire.

Upravo zbog svega ovog želim ukazati i na pozitivne stvari, što je u ovom trenutku veoma važno naglasiti, da je u toku intenzivan proces dijaloga između vlasti dvije zemlje, sa ciljem da se vrati povjerenje u proces i da uspješno riješimo međusobne razlike, u što ja iskreno vjerujem.

( Željka Vučinić )