UMHCG: Da li Crna Gora strahuje od statističkih pokazatelja o OSI

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) pozvalo je Vladu i sve državne institucije zadužene za izradu Nacrta zakona o popisu da u isti uvrste pitanja koja se tiču informacija i statistike o osobama s invaliditetom (OSI) i da sprovedu obaveznu javnu raspravu, odnosno uključe sve zainteresovane strane bez izuzetka i nejednakong tretmana.

Iz UMHCG su saopštili da izuzetno zabrinjavaju jučerašnji medijski navodi u kojima se ističe da novim Zakonom o popisu, čije usvajanje se pominje proteklih mjesec, nije planirano prikupljanje podataka o invalidnosti, odnosno invaliditetu. Upitali su i da li Crna Gora "strahuje od statističkih pokazatelja o OSI".

"Osobe s invaliditetom ne smiju biti kolateralna šteta političkih previranja i interesa, a odlaganje prikupljanja kvalitetnih i sveobuhvatnih podataka o osobama s invaliditetom do narednog popisa (za oko 10 godina) može imati nesagledive posljedice na njihov dalji položaj u Crnoj Gori, odnosno, uticati na kvalitet planiranja, definisanja, sprovođenja politika i procjene njihovog uticaja, odnosno, praćenja sprovođenja tih politika. Ovo posebno budući da ni tokom popisa 2011. zbog neadekvatne razrade pitanja Vašingtonske grupe prikupljeni podaci o osobama s invaliditetom nijesu bili sveobuhvatni i precizni, niti su ih drugi organi i institucije koristili kao osnov za adekvatno planiranje politike, već samo kao konstataciju o procentima, bez preduzimanja bilo kakvih mjera o sistemskom i sistematičnom prepoznavanju prepreka i pružanju podrške. Tako se državni organi i dalje prozivaju na procenat od 11%, iako svjetski trendovi već godinama ukazuju da OSI čine između 15% i 20% ukupne populacije", navode iz UMHCG.

Kazali su kako ne prihvataju da je veći nacionalni interes "korišćenje popisa za produbljenje daljih 'podjela' na Crnogorce i Srbe", kako bi pojedine strukture i dalje opstajale i profitirale na tim podjelama, u odnosu na popis i politike koje će voditi unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, koje su u značajnoj mjeri zanemarene i zapostavljene.

Podsjećaju da su u decembru 2020. uputili inicijativu nadležnim državnim institucijama da preduzmu ozbiljne i sistematične korake u koordinaciji i zajedničkom pristupu u cilju prikupljanja podataka o osobama s invaliditetom i poštovanja člana 31 Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, kojim se države potpisnice obavezuju da prikupljaju odgovarajuće informacije, uključujući statističke i podatke za istraživanja, kako bi bile u stanju da formulišu i sprovode politike usmjerene na ostvarivanje ove Konvencije.

"Nakon toga smo održali i sastanak s Upravom za statistiku, koja je iskazala apsolutno interesovanje za saradnju, uz prijedlog da se UMHCG kroz javnu raspravu uključi u izradu Nacrta zakona o popisu, nakon čega bi se moglo raditi na adaptaciji upitnika (Liste pitanja) u segmentu koji se tiče invaliditeta, kao i na obuci za popisivače, što ukazuje na to da je osnov za realizaciju dogovorenih zaključaka adekvatno zakonsko rješenje", navode iz UMHCG.

Predstavnice tog udruženja su, kako je saopšteno, na sastanku istakle važnost koncipiranja pitanja o OSI, odnosno o invaliditetu u skladu s pitanjima Vašintonske grupe, uz uključivanje pitanja koja se neće odnositi samo na „funkcionalnu sposobnost“, već i na društveni, ekonomski i socijalni status osoba s invaliditetom. Takođe je predloženo da se prilikom popisa domaćinstava obuhvati i dio pristupačnosti objekata za stanovanje OSI, što je, takođe, izostavljeno iz Nacrta zakona.

"Navedeno je državi ukazano i u avgustu 2017. tokom konstruktivnog dijaloga s Komitetom UN o pravima OSI, koji se interesovao za tzv. pitanja Vašingtonske grupe i njihovo uključivanje u Listu pitanja koju sačinjava Uprava za statistiku, što je Crna Gora učinila 2011. ali su podaci zbog prevoda i tadašnjeg ukupnog diskursa prema OSI bili isključivo zasnovani na funkcionalnom modelu pristupa invaliditetu".

"Dalje, ovi podaci treba da budu razvrstani prema potrebi i korišćeni da državama potpisnicama olakšaju ocjenjivanje sprovođenja obaveza preuzetih Konvencijom, kao i da se identifikuju prepreke sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u ostvarivanju svojih prava. Na kraju, pored zaštite podataka, njihova distribucija treba da bude pristupačna osobama s invaliditetom", dodaju iz UMHCG.

Crna Gora je, kako ističu, jedna od rijetkih zemalja koja nema jedinstveni registar osoba s invaliditetom, a usljed njegovog nepostojanja i neadekvatne statistike, kao osnova za dalje analize i istraživanja, nema ni jedinstven i univerzalan pristup garancijama ljudskih prava OSI, već su one često diskriminisane po različitim osnovima, kao što su uzrok i vrijeme nastanka oštećenja, procenat i vrsta oštećenja, te godine starosti.

To, kako su pojasnili, znači da se prava osobama s invaliditetom garantuju s medicinskog i funkcionalnog modela pristupa invaliditetu, a ne u skladu s modelom zasnovanim na ljudskim pravima koji invaliditet definiše kao razvojni društveni fenomen, i pojašnjava da on nastaje iz sadejstva osobe koja ima određena oštećenja (psihosocijalna, intelektualna, senzorna i fizička) s različitim barijerama u praksi, koje otežavaju ravnopravno učešće osoba s invaliditetom u društvu na osnovu jednakosti s drugima. "Dakle, problem predstavljaju prepreke za koje je odgovorna država i društvo, i iste se moraju sistematski i kontinurano prepoznavati i uklanjati", poručuju iz UMHCG.

Pozvali su još jednom Vladu da taj proces ne sprovodi po ubrzanom postupku, već da u proces pripreme Zakona o popisu uključi zainteresovane predstavnike reprezentativnih organizacija osoba s invaliditetom, uključujući organizacije koje okupljaju djecu s invaliditetom, i sprovede obaveznu javnu raspravu, te da umjesto partikularnih interesa ispoštuje svoje međunarodne i evropske obaveze i zaista pokaže da umjesto praksi „trgovine“ započinje prakse sistemskih i dugoročnih održivih promjena.

"Položaj osoba s invaliditetom, kako god se nacionalno i etnički izjašnjavale, neće se unaprijediti na taj način, već će i one služiti kao brojke i procenti za nečije druge partikularne i partitokratske interese. Na to ne smijemo pristati", zaključuje se u saopštenju.

( B.H. )