Jačaju političke i bezbjednosne veze
Ceremonija otvaranja vježbi podudarila se s razgovorima Putina i Lukašenka u Kremlju
Rusija i Bjelorusija formalno su juče otvorile zajedničke vojne vježbe, jednonedjeljne manevre duž teritorije obiju država i na Baltičkom moru, koji su uzbunili neke NATO članice.
Najviši vojni lideri dviju država prisustvovali su ceremoniji otvaranja vježbi “Zapad-2021” na zapadu Rusije, gdje su podignute zastave i održani govori.
Aktivni dio manevara, koji se održavaju u vrijeme pojačanih tenzija između Zapada i Bjelorusije, počinje danas i trajaće do 16. septembra. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da će učestvovati do 200.000 pripadnika vojnog osoblja, oko 80 aviona i helikoptera i skoro 300 tenkova. Na vježbama će se koristiti bojeva municija i označiće kulminaciju većih, tromjesečnih manevara, piše Rojters. Učestvovaće i vojno osoblje iz Jermenije, Indije, Kazahstana i Mongolije, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
NATO zvaničnici su upozorili da vježbe povećavaju rizik od nesreće ili pogrešne procjene koja bi mogla izazvati krizu. Poljska je proglasila vanredno stanje na granici uoči vježbi, za koje je premijer Mateuš Moravjecki rekao da bi mogle završiti “provokacijama”.
Zamjenik ruskog ministra odbrane Nikolaj Pankov rekao je da su vježbe isključivo odbrambene prirode i da će Moskvi i Minsku dati šansu da poboljšaju način na koji njihove vojske sarađuju.
Analitičari kažu da učešće Minska naglašava sve tješnje veze između njega i Moskve.
Kremlj se pokazao kao vitalni saveznik Bjelorusije nakon što je Zapad uveo sankcije Minsku zbog nasilnog obračuna s demonstrantima nakon spornih izbora na kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.
”Lukašenko 2017. nije bio baš voljan da učestvuje (u vježbama), dok se sada hvališe time kako su one važne u smislu zastrašivanja Zapada”, kaže Matju Buleg iz istraživačkog centra Čatam haus.
Jučerašnja ceremonija se podudarila s razgovorima između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Lukašenka u Kremlju. To je njihov peti sastanak ove godine. Očekuje se da dvije države osnaže političke i bezbjednosne veze.
Moskva je spremna da dodatno kreditira Minsk, pored 1,5 milijardi dolara koje mu je pozajmila prošle godine, prema riječima ruskog ministra finansija Antona Siluanova.
Lukašenko je rekao da će Bjelorusija uskoro kupiti veliku količinu ruske vojne opreme, moguće i protivvazdušni sistem S-400.
”Fajnenšl tajms” piše da bi samit mogao naglasiti i to kako je Lukašenko postao zavisan od Rusije da osigura svoj opstanak, i da je i dalje problematični saveznik Kremlja dok podržava njegovu sve represivniju vladavinu.
”Obećanje da će kupiti veliku količinu oružja od Rusije je Lukašenkov način da izbjegne zahtjeve Rusije da dodatno integrišu njihove vojske. Posebno zato što planira da ga kupi uglavnom na račun Rusije”, rekao je Ruslan Puhov, direktor Ruskog centra za analizu strategija i tehnologija.
”Lukašenko je očigledno bio primoran da osnaži integraciju s Rusijom nakon protesta, ali i dalje izbjegava da postane previše zavisan od Rusije na veoma fleksibilan i vješt način.”
( Angelina Šofranac )