Kultura je kiseonik društva
O podkastu OKSID, projektu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i njegovom dosadašnjem uspjehu
Oksid je neorgansko hemijsko jedinjenje u kome se javlja hemijska veza između kiseonika i nekog drugog elementa, a za Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) kiseonik je zasigurno kultura koja je referentna tačka vidljivosti stanja u društvu, kaže za “Vijesti” PR ULUCG Hristina Bošković.
To je i jedan od razloga za nastavak snimanja podkasta koji je ULUCG predstavio neposredno prije svoje godišnjice, u marta ove godine. U pripremi je OKSID sa dobitnikom Trinaestojulske nagrade Tomom Pavićevićem, što će ujedno biti i prva epizoda druge sezone ovog projekta. Bošković nam je kazala da OKSID počinje sa ponovnim prikazivanjem sredinom ovog mjeseca.
Potrebu da se ide u korak sa vremenom ubrzala je epidemiološka situacija, pa je ULUCG otvorio vrata u digitalni svijet stvaranjem podkasta čiji akronim upućuje na njegove teme - o kulturi, svijesti i društvu. Bošković je u razgovoru rekla da je promocija kulture doživjela izvjesnu tranformaciju i da projekat obuhvata razgovore sa ljudima koji imaju uske veze sa umjetnošću i kulturom.
”Nesumnjivo je da je pandemija uzrokovana virusom kovid-19 promijenila diskurs svakodnevice, kako u ekonomskom i socijalnom, tako i u umjetničkom svijetu. U tom smislu je i kultura, odnosno njena promocija, doživjela izvjesne transformacije. Posmatrajući kulturu kao društveni imperativ, pronašli smo tu uzročno - posljedičnu vezu koja je temelj ovog specifičnog audio - vizulenog koncepta kao što je podkast OKSID. Ovaj projekat obuhvata razgovore sa umjetnicima, teoretičarima, donosiocima odluka i društvenim aktivistima i koji će kroz društveni dijalog ciljati na povećanje vidljivosti nosilaca kulturno umjetničke stvarnosti”, rekla je Bošković o razlogu nastanka podkasta.
”Osnovni smisao kulture ogleda se u tome da progresivno djeluje na održanje, produžetak i napredak ljudskog društva. Nijedna druga vrsta, sem čovjeka, ne upražnjava kulturu, a ona sama može doći do pune afirmacije samo ako je društveno kontekstualizovana i interaktivna”, smatra Bošković.
Teme koje su obrađene sa širokim dijapazanom profila sagovornika uspjele su, kako Bošković kaže, da homogenizujemo aktuelna pitanja, kada je riječ o opštem kulturnom i umjetničkom diskursu na našoj socio-kulturnoj sceni.
”Ono što je primarni cilj ovog projekta jeste skretanje pažnje na ne tako zavidan položaj umjetnika i djelatnika u kulturi. Kroz razgovore o važnosti strukovnih udruženja u ovim oblastima, značaju školskog obrazovanja i kreiranju potencijalne publike od najranije dobi, pa i do tema koje se tiču ekonomskog aspekta i njegovog direktnog odražavanja na kreativne industrije i likovne stvaraoce u našoj zemlji, uspjeli smo da, u jednom dijelu, budemo korak bliže ka otkrivanju i aktuelizovanju srži problema. Pred nama je jasan cilj. Put do njegovog ostvarenja zahtijeva istrajnost, entuzijazam i znanje o problemu kojim nastojimo da se bavimo, a to je ono što nas i motiviše za implementaciju ovog projekta”, rekla je ona.
Svjedoci smo da na internetu imamo pristup različitim sadržajima, kako onim poučnim tako i onim bez nekog velikog značaja, a na pitanje kako planiraju da povećaju broj zainteresovanih gledalaca, Bošković je rekla:
”Razvoj i rast publike zahtijeva određeno vrijeme i strpljenje. Svakako da stalni porast broja pregleda i engagement-a na digitalnim platformama pruža satisfakciju i dodatnu motivaciju za dalji rad. Važno je postaviti ciljeve i profilisati željene rezultate. Kada govorimo o gledanosti i njenom povećanju, tu nema jedinstvenog odgovora, ono zavisi od mnogo različitih faktora, a najznačajniji su tema podkasta i sagovornik”, kaže ona.
Do sada je objavljeno sedam epizoda podkasta, a Bošković otkriva da je serijal epizoda vezanih za 76. Tradicionalnu izložbu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore imao najveću pažnju publike.
”To i nije tako začuđujući podatak, s obzirom na to da je riječ o najznačajnijoj likovnoj smotri u Crnoj Gori, na kojoj se svake godine predstavi preko 100 crnogorskih likovnih stvaralaca svojim radovima najnovije produkcije. Fidbek na društvenim mrežama i ostalim digitalnim platformama Udruženja je i više nego odličan. Drago nam je da smo i na ovaj način uspjeli da dođemo do publike, te smo i na jedan suptilan način donijeli svježinu u koncept tradicije koja traje već 76 godina”, govori ona.
Raznovrsnost tema i sagovornika vezanih za umjetnost upućuje na to da je ovaj podkast namjenjen kako likovnim, tako i drugim granama umjetnosti.
”Podkast je predviđen da obuhvata sve grane umjetnosti, što smo jednim dijelom i uspjeli epizodama koje su do sada snimljene i objavljene. Pored likovnih umjetnika, u OKSID-u su gostovali i umjetnici iz oblasti muzike i filma i to je tek početak unutar sektorske promocije različitih izraza”, kaže PR ULUCG-a.
Bošković je u razgovoru rekla da na Udruženje treba gledati, ne samo sa stanovišta staleških potreba umjetnika, već i kao nedjeljivi dio kulturnih potreba Crne Gore, kao i da ULUCG broji oko 620 članova.
”Posebnu pažnju obraćamo na podmladak članstva i njihovu afirmaciju. Učešćem u ovom projektu, mladi umjetnici će dobiti priliku da prezentuju sebe i svoj rad, te da glasno iznesu svoje promišljanje o tokovima u svijetu kulture i umjetnosti i refleksijom na njihov socio - ekonomski položaj. Naša podrška mladim umjetnicima, u sklopu OKSID-a, ogleda se u omogućavanju medijskog prostora za iskazivanje njihovih stavova i mišljenja. Svakako, proces afirmacije podmlatka je dvosmjerna ulica, te je za potpun proces neophodna pomoć i nadležnog resora”, kaže ona o afirmaciji mladih umjetnika.
U okviru programa OKSID, razgovarali smo i sa dekanom FDU-a doc.dr Edinom Jašarovićem, umjetnikom i likovnim pedagogom Veljkom Jarmazom, Aleksandrom Radunovićem Popajem, umjetnicom Hajdanom Kostić, profesoricom Vjerom Nikolić i prodekanom FLU Cetinje doc.dr Zdravkom Delibašićem
Platforma koja umjetnicima otvara šire tržište
Platforma “Online Art market” je još jedan projekat Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, kako kaže PR ULUCG Bošković, a sa radom je započela prije pola godine.
”Platforma ‘Online Art market’ je projekat Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i nastala je motivisana povećanjem vidljivosti aktera iz oblasti likovnog i primijenjenog stvaralaštva i kreativnih industrija. Cilj projekta je poboljšanje socijalnog statusa umjetnika koji se ostvaruje kroz otvaranje šireg tržišta i sistematičniji plasman umjetničkih djela. Platforma nudi profilisanu prezentaciju crnogorskih umjetnika i njihovih kataloških zbirki i mogućnost prodaje i kupovine umjetničkih djela i umjetničkih proizvoda. Ovim projektom crnogorskoj kreativnoj sceni nudimo alternativni i globalni vid plasmana umjetnina i umjetničkih proizvoda”, objašnjava Bošković i dodaje da smo svjedoci da izlagačke i tržišne tendencije postepeno prelaze na teren virtuelnog i interaktivnog.
”Ova pojava nije prisutna samo u našoj državi, već je dio globalnog fenomena vezanog za savremeni diskurs tumačenja kulturnih potreba i njihovih eksplicita. Sagledavajući lokalnu scenu kroz tržišni kontekst, primjećujemo njenu priličnu zatvorenost i nedostatak relevantne valorizacije uveliko naraslih kapaciteta, pogotovo kada su u pitanju mlađi autori. Globalizacija u tom smislu našim autorima nije automatski omogućila i ravnopravno prisustvo na relevantnim sajmovima, bienalima i učešće u drugim promotivno usmjerenim mehanizmima globalne tržišne utakmice. Primjeri koji se odupiru ovom zapažanju su rijetki i diskontinuitetni, uprkos izvjesnim naporima koje kulturni akteri ulažu u rješavanje ovog pitanja. Sve izvjesniji kontinuitet kovida-19 i njegov pandemijski karakter će ova zapažanja učiniti još relevantnijim, a potrebu za ovom inicijativom opravdanom”, objašnjava ona cilj stvaranja ove platforme.
Zahvaljujući upravo platformi “Online Art market” moći će da se onlajn kupe autorska djela, koja će za sada imati fiksne cijene.
”Zasada, putem Online Art marketa moguće je kupiti autorska djela po fiksnim cijenama, koje su autori sami postavili. Kada su licitacije u pitanju, one zahtjevaju drugačiji koncept prodaje, te za sada nemamo u planu realizaciju istih, što ne znači da u budućnosti nećemo razmotriti i takav vid stimulacije prodaje umjetničkih djela”, kaže Bošković.
( Anđela Flis )