Crna Gora skratila vrijeme postupka uvoznog carinjenja

Uprava prihoda i carina, kako bi se olakšao protok roba, stavila u primjenu nove pristupe, nakon nekoliko godina podrške grupacije Svjetske banke

11810 pregleda11 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Crna Gora je, uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice grupacije Svjetske banke (WBG), skratila vrijeme postupka uvoznog carinjenja sa osam sati na 30 minuta, a značajno su sniženi i troškovi carinjenja koji su povezani sa korišćenjem carinskih terminala.

Iz IFC-a su agenciji Mina-business kazali da je crnogorska Uprava prihoda i carina, kako bi se olakšao protok roba, stavila u primjenu nove pristupe, nakon nekoliko godina podrške WBG-a.

„Inicijalno je sprovedena studija o prosječnom vremenu carinjenja, kako bi se bolje razumio svaki korak u prekograničnom protoku robe. Preporuke su se fokusirale na pojednostavljivanje carinskih postupaka koje omogućavaju ekonomskim operatorima da lakše uvoze robu i sprovode carinske formalnosti“, rekli su iz IFC-a.

IFC je sa carinskim predstavnicima Crne Gore radio na izradi pojednostavljenog i bespapirnog okvira za carinjenje za preduzeća koja ispunjavaju ili prevazilaze propisane standarde u pogledu poštovanja obaveza.

„Izrađene su nove standardne operativne procedure, a carinski informacioni sistem je unaprijeđen kako bi se omogućilo carinjenje robe 24 sata na dan, sedam dana u sedmici“, objasnili su iz IFC-a.

Za novi režim je sproveden pilot projekat sa dvije kompanije, uključujući Kips.

Kompanije su prošle kroz obiman proces akreditacije kako bi postale „trgovci od povjerenja“ i imale koristi od novog režima.

„To je uključivalo proces samoprocjene ispunjenosti kriterijuma, te dokazivanja da su kompanije finansijski stabilne, da u potpunosti poštuju sve carinske i poreske propise u prethodne tri godine, kao i da posjeduju efikasan sistem upravljanja komercijalnim i transportnim evidencijama“, objasnili su iz IFC-a.

Carinski predstavnici su nakon toga posjetili kompanije i obavili njihovu evaluaciju kako bi verifikovali informacije. Nakon što dobiju odobrenje za pojednostavljene postupke, trgovci od povjerenja ostvaruju benefite u vidu manjeg obima fizičkih inspekcija i pregleda, brzog carinjenja i mogućnosti da koriste elektronska dokumenta.

„Jedinstvena carinska isprava se dostavlja elektronski umjesto šest papirnih dokumenta koji su ranije fizički podnošeni carini“, dodali su iz IFC-a.

Kako su objasnili, glavna prednost je u tome da se carinjenje sada može obavljati u prostorijama kompanija, čime se eliminiše potreba da se oslanjaju na ograničeno radno vrijeme na unutrašnjem terminalu.

„Ovo značajno smanjuje troškove carinjenja koji su povezani sa korišćenjem carinskih terminala, vožnju do terminala i nazad do prostorija kompanije, troškove parkiranja vozila i naknadu za carinske agente“, saopštili su iz IFC-a i dodali da manje papirologije i manji broj inspekcija smanjuju naknade i troškove i vode do smanjenja izazova i kašnjenja.

Za Kips, preduzeće koje uvozi građevinski materijal i robu široke potrošnje za domaćinstva, postupak carinjenja robe je trajao po nekoliko sati, a nekada i dana.

„Svaka isporuka koja ulazi u Crnu Goru bi bila upućivana sa granice na unutrašnji carinski terminal radi kontrole. Postupak carinjenja je bio i skup. Kipsu su obračunavane naknade za „parkiranje“ tokom trajanja postupka carinjenja robe na terminalu“, rekli su iz IFC-a.

To je bilo dodatno zakomplikovano ograničenim radnim vremenom terminala od sedam sati do 15 sati. Svaki teretni kamion koji bi došao nakon 13 sati bio bi carinjen narednog radnog dana, što je dovodilo do kašnjenja i povećanih troškova za Kips.

Šef Odsjeka za špediciju i kalkulacije u Kipsu, Novak Rutović, kazao je da je svaka njihova isporuka bila kontrolisana, iako su imali dobar istorijat poslovanja kod carine i bili označeni kao kompanija koja poštuje propise.

„To je uključivalo detaljno brojanje proizvoda i uzimanje uzoraka da bi se provjerilo da li su isti u skladu sa carinskom deklaracijom koja prati robu. To je rezultiralo sporim postupkom carinjenja i visokim troškovima za našu kompaniju“, rekao je Rutović.

Prema njegovim riječima, novi sistem im je uštedio novac i vrijeme.

„Od kada je ovaj režim uveden, 2017. godine, uštedjeli smo preko 100 hiljada eura, odnosno skoro 40 hiljada eura godišnje. Vrijeme koje smo uštedjeli iskoristili smo da unaprijedimo donošenje odluka, naročito kod upravljanja nabavkama i dostavom. Sada možemo praviti preciznije planove, što je vrlo važno za efikasnost našeg cjelokupnog lanca snabdijevanja“, poručio je Rutović.

Iz IFC-a su naveli da je carinska administracija takođe imala koristi od novog pojednostavljenog režima.

„Unaprijeđeni poslovni procesi rezultiraju bržom obradom i carinjenjem. Novi sistem je takođe pomogao carini da izgradi povjerenje i bolje razumije svoje klijente – trgovce“, rekli su iz IFC-a.

Vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Aleksandar Damjanović, rekao je da sa pokretanjem novog sistema počinju da upoznaju bolje trgovačku zajednicu i razumiju njihove poslovne prakse i zabrinutosti.

„Ukoliko carina može da dobije povjerenje kompanija i da pokaže da poštovanje propisa ima svoje prednosti, ovaj program će rasti kako u pogledu opsega tako i u pogledu uticaja“, smatra Damjanović.

On je rekao da vjeruju da partnerski pristup sa trgovcima može da otključa trgovinski prostor u Crnoj Gori.

„Nove pojednostavljene carinske procedure će ne samo uštedjeti trgovcima vrijeme i novac, već će pomoći zemlji da u punom obimu konkuriše na regionalnim i globalnim tržištima“, ocijenio je Damjanović.

Carina i udruženja trgovaca sada rade zajedno na promovisanju novog pojednostavljenog carinskog režima. Trenutno se četiri odsto svih ulaznih deklaracija obrađuje kroz novi sistem. Carina je postavila cilj da do naredne godine kroz pojednostavljeni režim bude obrađeno 40 odsto deklaracija.

Iz IFC-a su naveli da je pojednostavljivanje carinske procedure za uvoz ključni element međunarodne trgovinske politike.

„Procedure se već dugi vremenski period uveliko koriste u Evropskoj uniji (EU) i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) kroz Sporazum o trgovinskim olakšicama“, zaključili su iz IFC-a.