Meda sve manje zbog klimatskih promjena
Susrećemo se s nizom neuspješnih pčelarskih sezona i može se već govoriti o neizvjesnom bavljenju pčelarstvom jer ni najbolji pčelarski stručnjaci ne mogu da predvide kada koja paša počinje, a kada se završava, kaže predsjednik Pčelarskog udruženja “Matica” iz Pljevalja Žarko Dragašević
Prinosi meda ove godine na području pljevaljske opštine bili su nešto bolji nego prethodne, ali nedovoljni za ekonomski isplativo pčelarstvo.
To tvrdi predsjednik Pčelarskog udruženja “Matica” Žarko Dragašević, navodeći da su prosječni prinosi meda iznosili pet do deset kilograma po košnici, što je ispod prosjeka.
Prinosi su, ističe Dragašević, zavisili od toga gdje su se pčele nalazile, da li su seljene i koliko puta, da li su zimovale u južnim krajevima...
”Susrećemo se s nizom neuspješnih pčelarskih sezona i može se već govoriti o neizvjesnom bavljenju pčelarstvom jer su klimatske promjene toliko uticale na pčelarstvo da više ni najbolji pčelarski stručnjaci ne mogu da predvide kada koja paša počinje, kada se završava, pa je teško izvršiti pripremu pčelinjih zajednica za eventualno medobranje”, kazao je Dragašević za “Vijesti”.
Svoje tvrdnje potkrijepio je primjerom sela Glibaći koje važi za najsigurnije i najmedonosnije područje pljevaljske opštine.
”Sezona je bila tako loša da ljudi ne pamte takvu. Svi koji su selili u Glibaće uglavnom su bili na velikim gubicima”, kazao je Dragašević koji u uljaniku ima više od 140 košnica.
Kaže da je prosjek prinosa meda u njegovom pčelinjaku ove godine bio ispod 5 kilograma po košnici.
”Dio košnica, oko 30, koje sam selio u Podgoricu dao je prosječno po 12 kilograma meda, što je zadovoljavajuće. Polovina košnica u pljevaljskom selu Dragaši na 1.000 metara nadmorske visine dala je prosječno po 7 kilograma meda, ali u ostatku košnica nije bilo prinosa. Poseban problem je bio što se veliki broj pčela rojio”, rekao je Dragašević.
Glavna paša u Dragašima bila je livadska i nešto malo voćne, početkom proljeća.
”Na svom imanju sam posadio preko 150 drenjaka koji su dali obilnu proljetnju polensku pašu i oko 50 stabala lipe, koja su dala dobru pašu. Sijao sam i oko 6 ari facelije, koja je izuzetno dobro medila. Svim pčelarima preporučujem da sade medonosno bilje i tako značajno povećaju prinose meda”, rekao je Dragašević.
Kao glavni razlog za loše prinose posljednjih nekoliko godina, Dragašević je naveo globalne klimatske promjene.
”Ova pčelaraska sezona u našem kraju kasnila je više od mjesec. Imali smo produženu zimu do početka maja. Uslijedio je dvomjesečni izvjesni kišni period, koji je naglo presjekla suša s tropskim temperaturama. Za pčelarstvo, ne zna se šta je gore - da pada kiša, ili temperatura preko 30 stepeni Celzijusovih. Ni u jednom slučaju pčele nisu u stanju da iziđu iz košnica. To je globalni problem i nije očekivano da će se stanje popraviti.”
Poznati pljevaljski pčelar kaže da su pčelari na jugu Crne Gore prošli znatno bolje, ali da je i tamo duga suša učinila svoje, pa je i za njih ovo bila sezona ispod prosjeka.
”Ipak, proljećna paša na jugu bila je vrlo izdašna, pa su pčelinja društva, pored značajnih količina meda, imala priliku da ojačaju i potom iskoriste i neku kratkotrajnu pašu u našim sjevernim krajevima. Takva društva su imala i preko 10 kilograma meda po košnici, naveo je Dragašević.
Niski prinosi, ističe on, uticali su i na povećanje cijene meda - 12 eura po kilogramu.
”Interesantno je da su trenutne cijene u susjednoj Srbiji više nego u Crnoj Gori. Uobičajeno je bilo da je med u Crnoj Gori 10 eura, a u Srbiji manje od 5 eura kilogram. Sada je u Srbiji bagremov med 10 eura, a prošle godine je bio od 3 do 3,2 eura. Livadski med u Srbiji je sada do 15 eura po kilogramu. Ponuda meda je ograničena, mala, međutim kupovna moć stanovništva je drastično pala i to ima negativan uticaj.”
MAGISTAR ZADOVOLJAN
Jedan od rijetkih pčelara koji je zadovoljan ovogodišnjom sezonom je Radoslav Bele Zečević, prvi magistar pčelarstva u Crnoj Gori.
Radoslav i njegova porodica imaju oko 250 košnica.
”Pola pčelinjaka je bilo u Danilovgradu, a pola u selu Hodžići u Pljevljima. Nakon paše u Danilovgradu, pčele sam prebacio u Pljevlja. S njima sam izvanredno prošao što se tiče prinosa, a nisu bili loši prinosi ni u košnicama u Hodžićima. Proizvodnju matica sam prepolovio u odnosu na prošlu godinu, a proizvodnju matične mliječi održao sam na prošlogodišnjem rekordnom nivou.”
Zečević kaže da je proizvodio i pergu, propolis kapi i ostvario ovogodišnje planove, pa je zadovoljan sezonom.
I on, međutim, tvrdi da su, zbog promjene klime i malih prinosa, u problemu pčelari na sjeveru Crne Gore, posebno oni koji se bave stacionarnim pčelarstvom.
( Goran Malidžan )