Galerija neprolaznog grada
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović je kazala da knjiga "Kotor moje mladosti" predstavlja vrijedno nasljeđe i evociranje ljudskog duha, ali i vremena
Svjedočanstvo o “dobrim, starim vremenima”, galerija kotorskih slika i prizora iz (neke ljepše) svakodnevice, te svojevrstan kotorski spomenar istovremeno, predstavljeni su u knjizi “Kotor moje mladosti” autora Branka Janjalije, inženjera u penziji i jednog od osnivača klape “Bokeljski mornari”.
Njegovo djelo predstavljeno je prošle sedmice u Kulturnom centru “Nikola Đurković”, a Janjaliju je na promociju “Kotora njegove mladosti” dočekao pun Atrijum Gradske biblioteke i čitaonice.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović istakla je da su sjećanja Branka Janjalije na Kotor njegove mladosti, kao uostalom i sva sjećanja, dirljiva... Ipak:
”Banjova su sjećanja posebna zbog rijetke neposrednosti i iskrenosti i ogromne količine ljubavi prema ljudima i događanjima. Ova neposrednost, iskrenost i ljubav izbija iz svake Banjove rečenice i bez alegorije, uvijanja i kitnjastih fraza u tekstu se stvara jasna, proživljena, opipljiva slika ljudi i događanja, ‘čudesnog’ Kotora Brankove mladosti”, istakla je Abramović.
Prof. dr Gracijela Čulić objasnila je naslov knjige, ali i naslutila potencijalnim čitaocima šta će unutar njenih korica pronaći.
”Naš Banjo, ili ‘mali Janjalija’, koji je u međuvremenu do ove promocije porastao do vrijednog i dobronamjernog hroničara svog grada, s ljubavlju je opisao mediteransku, civilizacijsku i građansku matricu Kotora i njenu neprolaznost u vremenu... Nekadašnji životi, izgubljene ljubavi, surove samoće, posložio je Branko u galeriji neprolaznog grada da bi nastavili da žive u vremenu koje više nije njihovo, u svojoj surovoj tihoj napuštenosti. Druga strana Brankovog kotorskog spomenara su duga i iskrena prijateljstva, koja je sam grad i život u njemu stvarao kao neprolaznu radost… Naslovnu sintagmu ove knjige prožimaju dvije znakovite riječi ‘Kotor’ i ‘mladost’. Jedna i druga asociraju na kontinuitet, na duhovne sadržaje grada, na njihove metamorfoze, na malog običnog čovjeka u procjepu povijesti i stradanja, tjeskobe i slobode”, zapisala je Čulić.
Abramović je dodala da knjiga predstavlja vrijedno nasljeđe i evociranje ljudskog duha, ali i vremena.
”Branku moramo biti zahvalni, zato što nas je vratio u jedno davno, prošlo vrijeme, Kotor njegove mladosti i mladosti svih onih koji su i dalje duhom mladi. Ostavio nam je još uvijek živa lica, kuće, predjele, institucije, običaje, ostavio nam je Kotor, kojeg se čvrsto držimo, koji nas nadahnjuje, bodri, štiti, daje nam snage da krenemo dalje. U Kotoru Brankove mladosti živjelo se lijepo od bokuna ljubavi i dobre muzike i to je bilo dovoljno. Prisjetimo se tih davnih dana čežnijivo i sa sjetom i prošetajmo još jedan đir po našem drevnom gradu praćeni zvukom Banjove klapske pjesme, raznježeni njegovom dirljivom pričom”, pozvala je ona svakog budućeg čitaca.
Prisutnima se na kraju obratio i autor Branko Janjalija koji je svima zahvalio i naglasio da je ovom prilikom pokušao da se prisjeti svog djetinjstva i mladosti na Šuranju, ali i da ostavi svjedočanstvo o “dobrim, starim vremenima”.
Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo, a u muzičkom dijelu programa nastupili su Dragana Bokan i Nikola Otašević na gitari.
J. K.
( Jelena Kontić )