Ples je rođen zajedno s čovječanstvom
”OMMA” sociološki i antropološki istražuje ljudsku sposobnost posmatranja onoga što je ispred nas
Grupa od osam plesača porijeklom iz Senegala, Malija, Obale Slonovače, Burkine Faso, Demokratske Republike Kongo i Konga Brazavila, jezikom pokreta i govorom tijela ispričala je u nedjelju veče u Podgorici priču o kulturi, tradiciji, istoriji, ali i dijeljenju i prenošenju energije kroz čovjeka, dok vrijeme i prostor teku i mijenjaju se.
Plesna predstava, po viziji i ideji poznatog koreografa Jozefa Nađa, izvedena je petog dana Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT 2021. na posebno zadovoljstvo i organizatora, ali i publike, jer upravo ovakve koreografije, inscenacije i pristupe ljubitelji teatra i plesa u Crnoj Gori rijetko imaju priliku da vide.
Prožeta različitim uticajima, prikazujući snagu i moć pokreta, jasnoću sporazumijevanja tijelom i interpretaciju različitih kultura i istorijskih događaja, reklo bi se da izvedba plesnog komada “OMMA” sociološki i antropološki istražuje ljudsku sposobnost posmatranja onoga što je ispred nas. Sve to, istakli su iz FIAT-a ranije, sa ciljem boljeg i dubljeg posmatranja onog što se nalazi u nama, odnosno u zajedničkoj sudbini.
”’Omma’ se vraća na korijene plesa, pokret je njegova suština, a svemir kao horizont koji pokušava da demonstrira hipotezu Jozefa Nađa: ples je rođen zajedno s čovječanstvom. Zadržava samo ono bitno. Ovaj princip jednostavnosti proteže se kako na pozornicu, namjerno ogoljenu, tako i na dizajn zvuka - svijet daha, glasova, tišine i džez ritmova”, ističe se u opisu komada Ateljea 3+1 iz Francuske koji je ovom prilikom prvi put gostovao u Crnoj Gori.
Specifičnog naziva - “Omma”, što na starogrčkom jeziku u Homerovim i Sofokleovim djelima znači “oko”, ali i “ono što se vidi ili gleda”, u izvedbi ovog plesnog ansambla “sjaji novom svjetlošću”, možda i “omamljuje” publiku insistirajući na pogled ispred sebe koji upućuje na pogled ka samom sebi i unutar sebe.
Kratka i pamtljiva riječ, “Omma”, jasna i laka za izgovor, snažna i efektna, istovremeno je i zagonetna, mistična, asocira na ljudske, plemenske rituale koji evociraju posebnu moć, ali i iskonsko u čovjekovom pokretu i utemeljenju. Sve to na najbolji mogući način prikazuju plesači koji dolaze iz različitih obrazovnih, kreativnih i kulturoloških sredina koje baštine i različite tradicionalne plesove. Jezikom svih tih plesova, u kombinaciji sa rvanjem, pripovijedanjem, repom, klasičnim plesnim pokretima i akrobacijama, koreograf Jozef Nađ osmišljava niz životnih narativa vraćajući se suštini plesa. Predajući ansamblu slobodu i scenu, kojom uspješno i ubjedljivo gospodare, Nađ ubjedljivo poziva gledaoca na (samo)preispitivanje i posmatranje.
U komadu igraju: Žino Alolo Sabin, Timoti Balo, Abdel Kader Diop, Ajper Fundu, Bi Žan Ronsard Iri, Žan Pol Meansio, Marius Savadogo, Bukson Sere, a umjetnički saradnik je Ivan Faćo.
Ekipa, predvođena Nađom, druženje je nastavila na krovu Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović gdje je, nakon promocije knjige “Jefimija: žena koja čeka”, Minje Marđonović iz Srbije sa korijenima u Crnoj Gori, muziku za prisutne birao radijski DJ i producent FM Mirda, koji je i urednik muzičkog segmenta FIAT-a.
( Jelena Kontić )