Pola miliona radnicima i odboru direktora

Propala državna poljoprivredna firma Montepranzo-Bokaprodukt lani je isplatila skoro pola miliona eura svojim bivšim radnicima i članovima organa upravljanja, među kojima je i nekoliko funkcionera tada vladajućeg DPS-a. To pokazuju papiri do kojih su došle “Vijesti”, a koje je novi Odbor direktora predviđen Dejanom Kandićem dobio od većinskog vlasnika firme Investiciono-razvojnog fonda (IRF).

Montepranzo, koji godinama ne ostvaruje ni centa prihoda iz osnovne djelatnosti, jer je oko milion kvadrata nekadašnjih vinograda, povrtnjak i voćnjaka te firme u blizini aerodroma Tivat, voljom bivše državne i lokalne vlasti, prenamijenjeno iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište zbog izgradnje golf terena i pratećih rezidencijalno-turističkih sadražaja, lani je ostvario 2.079.573 eura prihoda od ekspropijacije dijela nekretnina sa kojima raspolaže. Na incijativu bivšeg Ministarstva saobraćaja,država je eksproprisala četiri parcele površine 67.083 metra kvadratna naposredno uz pojas magistrale zbog realizacije projekta rekonstrukcije i širenja te saobraćajnice u bulevar na potezu od Tivta do Jaza.

Od uplaćenog novca Opština Tivat je naplatila 684.000 eura za dug po osnovu poreza na nepokretnosti, zaključno sa 2016. godinom.Od preostalog novca tadašnja uprava firme je isplatila neto-dugovanja za zarade 20 bivših radnika za period od 2007. do 31.decembrom 2019. godine u iznosu od 307.183 eura. Uz to, isplaćeno je i 126.047 eura neto obaveza za devetoro članova bivšeg odbora direktora, među kojima su bivši gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac i član Izvršnog odbora DPS i nekadašnji predsjednik lokalnog parlamenta u Herceg Novom Andrija Radman. Kusovicu je isplaćeno 4.953 eura, a Radomanu 24.868 i još kao bivši radnik Montepranza 24.092 hiljade za ranije bruto plate.

Željku Uljareviću koji je u odboru bio od 2010. do 2019. ispred Zavoda za zapošljavanje isplaćeno je 36.811, Stanku Kovačeviću koji je u odboru bio od 2008. do 2021. u ime Fonda PIO isplaćeno je 43.342 eura.

Kandić je “Vijestima” kazao da je novac za zaostale neto plate zaposlenima i naknade bivšem odboru isplaćen po nalogu bivšeg poreskog inspektora.

On je objasnio da je Zakonom o radu predviđeno da obaveze iz radnog odnosa i naknade zastarijevaju istekom roka od četiri godine zbog čega su radnici tražili da im se hitno izmire obaveze uz upozorenje da će pokrenuti sudski spor, a pokrenuli su i inicijative za zaštitu kod saveza sindidkata i zahtjev da Uprava prihoda uradi kontrolu obračuna i utvrđivanja tačnog iznosa obaveza što je ona uradila.

”Po nalogu Uprave prihoda, posebno u cilju izbjegavanja sudskog spora visokih sudskih troškovi i zatezne kamate, definisan je sporazum kojim, zaključno sa 31. decembrom 2019. godine svima po koletivnom zahtjevu, na predlog za izvršenje, a na osnovu utvrđene visine dugovanja od strane poreskog inspektora, potraživanje priznato, čime je ono postalo izvršno i čekalo za izvršenje dok firma ne obezbijedi novac čime zastara potraživanja ne bi nastupila. Za sva lična primanja i naknade se shodno zakonu mjesečno podnosila uredna poreska prijava čime je nastala poreska obaveza po osnovu ovih ostvarenih prihada zaposlenih i članova odbora, a na osnovu koje obaveze je Uprava prihoda blokirala račun i naplatila poreze i doprinose zaključno sa 31. decembrom 2019. godine uključujući i zatezne kamate”, kazao je Kandić.

On je dodao da su naknade članovima Odbora direktora obračunate u skladu sa Vladinom uredbom po kojoj predsjedniku Odbora pripada naknada u visini jedne prosječne plate u državi, a članovima polovina prosječne plate.

Dug za porez narastao do pet miliona

Radman je “Vijestima” potvrdio da mu je isplaćen novac za naknade, a na pitanje zašto to nije prijavio u imovinskom kartonu za 2020. godinu objasnio je da je on to uradio tako što je neisplaćene obaveze prijavljivao kao prihod od 2012. godine do sada jer je na ta primanja bio obračunat porez pa “nije želio doći u situaciju da Agencija za sprečavanje korupcije eventualno posumnja da je pokušao sakriti prihode koje je Poreska uprava tretirala kao da su oni i isplaćeni” radnicima Montepranza.

”Svaki cent od ovih nepunih 49.000 eura uredno sam prijavljivao u imovinskim kartonima proteklih godina i to je lako provjerljivo”, kazao nam je Radman.

Kusovac nije u svom najnovijem imovinskom kartonu prijavio ovaj prihod, a u kartonima za 2007. i 2008. prijavljivao je da je na toj pozicji dobijao naknadu u visini od 100 eura mjesečno. Kusovac je lani novac od Montepranza dobio dok je bio na funkciji predsjednika Opštine koja je tada uspjela samo djelimično da naplati dio poreskog duga, a firma još duguje skoro 691.000 eura.

Bivši gradonačelnik nije završio postupak izrade novih zaduženja Montepranza za porez na nepokretnost za 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu i ona tada nisu ni poslata kompaniji u čijem je prethodnom rukovodstvu gradonačelnik bio.

U međuvremenu se primijenila lokalna odluka o porezu na nepokretnosti pa je ta dažbina znatno povečana za neizgrađeno građevinsko zemljište, a time se i drastično uvećala fiskalna obaveza Montepranza koji nije napravio očekivani golf teren na skoro milion kvadrata zemljišta kojim raspolaže. Prema nezvaničnim informacijama koje su “Vijestima” potvđene od izvora u vrhu Opštine ukupan dug Montzepranza prema Opštini na osnovu poreza na nepokretnosti, narastao je na pet miliona eura.

Pravni zastupnik kompanije

Iz novog odbora direktora su kazali da je Radman, iako nije advokat i član Advokatske komore kao pravni zastupnik Montepranzo u dva sudska postupka što je Radman potvrdio uz stav da nije mogao dobiti molbu da bude zastupnik u dva spora - parničnom i upravnom.

Radman kaže da je pravnik kome su ta dva spora bila dobro poznata zbog čega je nastavio da nastupa ne kao advokat, već pravni zastupnik kompanije.

”Spor sa “BokaGolfom” smo dobili, a uskoro očekujem i završetak upravnog spora vezano za status dijela zemljišta Montepranza u obuhvatu državne studije lokacije Aerodrom Tivat”, istakao je Radman.

Izvršna direktorka firme Sandra Požgaj je Kandiću u izjašnjenju objasnila da je Radman dobio punomoćje na osnovu odluke izvršnog direktora koji je bio prije nje na period do okončanja predmeta i donošenja pravosnažne odluke.

”Stupanjem na funkciju upoznata sam da su advokati, odnosno pravni zastupnici koji su u prethodnom periodu zastupali firmu, odbili da da preuzmu nove sporove zbog neizmirenih dugovanja i izrazito dugog i za njih neekonomičnog trajanja sporova u kojem nisu ni osnovni troškovi izmirivani. Zbog toga je po dogovoru sa većinskim vlasnicima i članovima odbora Radman pored funkcije predsjednika Odbora, kasnije bio radno angažovan kao pravni referent u cilju servisiranja sudskih sporova, a koje poslove je obavljao do kraja 2017. godine, kada je na njegov zahtjev sporazumno raskinut radni odnos i po zahtjevu firme uz obavezu da započete sporove okonča do statusa pravosnažne odluke”, objasnila je Požgaj.

( Siniša Luković )