Ministarka Sekulić za "Vijesti": Još nema odluke kako isplatiti A2A

Osnovni model plaćanja akcija, predviđen ugovorom sa A2A, podrazumijeva isplatu 250 miliona eura u sedam jednakih godišnjih rata. Ugovor omogućava i nekoliko podvarijanti, ali konačna odluka o njihovoj eventualnoj primjeni još nije donesena“, kazala je u intervjuu „Vijestima“ ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Kada će Vlada početi sa isplatom vlasničkog uloga A2A u Elektroprivredi i na koji način planirate to da uradite - u ratama ili odjednom uz određeni diskont?

Krajnji rok za isplatu najmanje jedne sedmine, prvog u nizu ugovorenog iznosa, je maj 2018. godine i Vlada će do pomenutog roka razmotriti sve raspoložive opcije. Konačna odluka biće u potpunosti zasnovana na zakonu i poštovanju dogovora dviju strane utvrđenih akionarskim ugovorom iz avgusta prošle godine, a u najboljem interesu crnogorskog energetskog sektora.

Ima li bojazni za crnogorski bankarski sistem u slučaju da cjelokupan iznos sa računa EPCG u Prvoj i ostalim bankama bude jednokratno isplaćen za akcije A2A i koliko je uopšte realan taj scenario?

Vlada se vrlo odgovorno odnosi prema ovom pitanju i koristi raspoloživo vrijeme kako bi donijela najbolju moguću odluku. Dakle, nema mjesta ishitrenim odlukama jer moramo pažljivo napraviti analizu svakog od mogućih scenarija. Do sada su u medijima na razne, često i pogrešne načine tumačeni i interpretirani stavovi Vlade kada je otkup akcija A2A u pitanju i već sada čujemo kritike, a da konačna odluka nije donesena. Dozvolite da razmotrimo mogućnosti koje imamo, jer isplatiti 35 miliona ili preko 200 miliona u jednoj godini apsolutno nije isto. U drugoj varijanti opterećenje na budžet bi bilo 6 puta veće i ta opcija mora biti pomno analizirana kako ne bismo imali bilo kakve negativne posljedice takve odluke . Dakle, u ovom trenutku ne otpisujem, niti favorizujem bilo koju opciju, samo odgovorno kažem da analiziramo sve mogućnosti i tvrdim da odluka o načinu otkupa akcija A2A ne smije ni na koji način da poremeti stabilnost našeg budžeta, niti razvojni potencijal EPCG.

Kako gledate na tvrdnje analitičara i predstavnika NVO sektora da II blok TE Pljevlja neće biti građen nakon verifikacije Pariskog sporazuma?

Ja bih na ovo pitanje odgovorila pitanjem: Da li mislite da bi Vlada usvojila, a parlament verifikovao dokument koji se kosi sa njenim ključnim politikama i prioritetima iz oblasti energetike i zaštite životne sredine? Da li mislite da se svjetska politika u ovim oblastima usaglašava sa prioritetima Vlade, ili smo mi u obavezi da naše projekte usaglasimo sa međunarodnim zahtjevima?

Da ne ostavljam dilemu u odgovorima: pratimo, poštujemo i konstantno se usklađujemo sa onim što su evropski zahtjevi, a Pariski sporazum jeste jedan od koraka koje kao članica Energetske zajednice i buduća članica EU moramo napraviti. Naši postojeći planovi i strategije, kao i projekti koje realizujemo, nisu u suprotnosti sa pomenutim standardima. Pariski sporazum ne isključuje, niti zabranjuje potpisnicama, koje su mahom članice EU, valorizaciju termo potencijala, već samo zahtijeva upotrebu takvih tehnologija koje će negativne uticaje TE svesti na minimum. Realizacija novog proizvodnog objekta u Pljevljima će dati svoj konkretan doprinos u zajedničkoj borbi protiv negativnog uticaja klimatskih promjena time što će postepeno eliminisati negativan uticaj postojećeg načina valorizacije uglja i raditi po najvišim evropskim standardima kada je u pitanju zaštita životne sredine. Samim, tim, usvajanje Zakona o potvrđivanju Pariskog sporazuma iskaz je odgovornog odnosa naše države prema životnoj sredini i pokušaj, makar i skromnog doprinosa globalnim naporima za očuvanje životne sredine“.

Zašto još nema crnogorskih naftnih rezervi, i zašto se stalo sa realizacijom tog projekta?

Formiranje strateških rezervi nafte je naša obaveza kao članice Energetske zajednice i kandidata za pristupanje EU, posebno imajući u vidu da je ovo jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 15 - Energetika.

Dodatno, sigurno snabdijevanje naftnim derivatima je pitanje nacionalne sigurnosti i društveno odgovornog ponašanja za koje moramo stvoriti sve potrebne preduslove, bez obzira na međunarodno preuzete obaveze. Nacrt zakona o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju je u pripremi. Nije se stalo sa procedurom, već smo vršili određene izmjene u tekstu Zakona koje trenutno međuresorno usaglašavamo.

Očekujem da će dokument vrlo brzo ući u vladinu proceduru, nakon čega će ići i na razmatranje u parlamentu.

Ne kriju podatke o Rudniku

Da li imate informaciju zbog čega Elektroprivreda mimo svih zadatih rokova i dalje krije od akcionara i šire javnosti procjenu vrijednosti akcija pljevaljskog Rudnika uglja? Da li je vama poznata procijenjena vrijednost koju je utvrdio angažovani konsultant EPCG?

„Definitvno ne možemo reći da se radi o bilo kakvom skrivanju informacija. Naprotiv, do sada su preliminarni dokumenti dobijeni od Delloita detaljno anaizirani u Elektroprivredi. Smatram da je rok za izradu Studije bio dosta kratak, jer je Rudnik uglja prilično kompleksna kompanija, ali svakako da je najvažnije da dobijemo kvalitetan dokument, i pored manjeg prolongiranja roka.

Dakle, prema informacijama koje Ministarstvo ekonomije ima, Studija opravdanosti ulaganja i procjena preduzeća Rudnik uglja Pljevlja je u završnoj fazi, nakon intenzivne razmjene potrebnih dokumenata i informacija. Kada pomenuti dokument bude završen, svakako da će biti predstavljen nadležnim strukturama na upoznavanje“.

( Milorad Milošević )