Hajduković: Projektu ekološke države nanijeta velika šteta
“Ni danas, kao ni svih ovih 30 godina, ne tražim ni slavu ni medalje ni nagrade ni nacionalne penzije, ali odlučio sam da prvi put tražim da se, ne zbog mene nego zbog Crne Gore, prestane sa svjesnim ili nesvjesnim sakrivanjem istorije i sramotnim omalovažavanjem stvaraoca i njihovog rada i vizija”, naveo je Hajduković.
Ekološka država bila je vizionarski projekat koji je Crnu Goru mogao da pretvori u jednu od najboljih i najpoštovanijih država, kazao je naučnik Dragan Hajduković, ocjenjujući da je tom projektu u proteklih 30 godina nanijeta velika šteta.
On je, u otvorenom pismu poslanicima crnogorske Skupštine, naveo da je ekološka država bila velika ideja.
“Milo mi je sto ste proveli lijep dan na Žabljaku i obelježili 30 (nažalost potpuno izgubljenih) godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori”, navodi se u pismu Hajdukovića.
On je kazao da vrijednost ideje i vizije nije umanjena “činjenicom da za proteklih 30 godina ne samo da ništa nije urađeno, nego je projektu nanijeta i još se nanosi velika šteta”.
Hajduković je naveo da je tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović ostavio pisani trag kako je uopšte došlo do istorijske sjednice Skupštine 20. septembra 1991. godine.
“Sa malo dobre volje lako je utvrditi da današnja Skupština, kao i ona 1991. godine ne bi postojale bez odlučujećeg doprinosa dva čovjeka”, rekao je Hajduković.
On je u otvorenom pismu poslanicima naveo da je Bulatović imao dovoljno poetičnosti i sposobnosti da shvati vizionarski projekat ekološke države, sa kojim ga je, kako je naveo, upoznao u brojnim i veoma dugim razgovorima.
Sve je to, kako je kazao Hajduković, bliska istorija i lako je utvrditi izvor vizije o ekološkoj državi.
“Vizija nije pala sa neba, nego je Bulatović, kao dovoljno moćan čovjek tadašnje vlasti, prihvatio ponuđeni vizionarski projekat”, navodi se u pismu.
Ističe se da je to istorija koju ne treba kriti, a “krije se već 30 godina”.
“Ni danas, kao ni svih ovih 30 godina, ne tražim ni slavu ni medalje ni nagrade ni nacionalne penzije, ali odlučio sam da prvi put tražim da se, ne zbog mene nego zbog Crne Gore, prestane sa svjesnim ili nesvjesnim sakrivanjem istorije i sramotnim omalovažavanjem stvaraoca i njihovog rada i vizija”, naveo je Hajduković.
On je dodao da je u brojnim naučnim radovima uvijek poštovao univerzalnu moralnu i zakonsku obavezu svih naučnika, da citira radove prethodnika i poštuje njihovo intelektualno vlasništvo.
To je, kako je rekao Hajduković, princip koga se treba držati i van nauke.
“Ne možete od Crne Gore napraviti dobru državu, a pogotovo ne ekološku, ako po ličnoj simpatiji, ili po nacionalnoj i politčkoj pripadnosti odlučujete hoće li nečije stvaralaštvo biti priznato ili ne”, kazao je Hajduković.
On je u pismu poslanicima naveo da očekuje da javno iskažu poštovanje prema istorijskim činjenicama i stvaralašvu pojedinaca.
( MINA )