Zašto raste broj poslanika u Njemačkoj - XXL Bundestag: Komplikovan sistem, "viseći" mandati

Njemački Bundestag već sada je najveći u novijoj istoriji, a posle izbora 26 septembra u njemu bi moglo da se nađe i više od 900 poslanika. Zašto se taj broj nakon svakih izbora povećava?

Sa 709 poslanika, aktuelni saziv Bundestaga najbrojniji je u istoriji Savezne Republike Njemačke. Prema Statutu, njemački parlament bi trebalo da ima 598 poslanika, ali se njihov broj povećavao od izbora do izbora. Samo na posljednjim izborima prije četiri godine, Bundestag je dobio novih 78 članova.

Malo je vjerovatno da je to kraj. Nakon izbora 26. septembra, u sali bi moglo da sjedi i da se gura znatno više od 800 parlamentaraca, možda gotovo hiljadu. Samo Kineski narodni kongres ima više poslanika, s tim što ta zemlja ima skoro 17 puta više stanovnika od Njemačke.

Razlog za to ogromno povećanje leži u komplikovanom njemačkom Izbornom zakonu sa dva glasa. U Njemačkoj postoji 299 izbornih jedinica gotovo iste veličine. Ko dobije najviše (prvoizabranih) glasova u nekoj izbornoj jedinici, taj odlazi u Berlin kao direktno izabrani kandidat.

Drugim glasom biraju se kandidati sa liste koju su stranke sastavile prije izbora. Na taj način se dodjeljuje dodatnih 299 mandata, što čini ukupno 598 mjesta u parlamentu. Broj (drugoizabranih) glasova određuje relativnu snagu stranke u Bundestagu.

Posljedica tužbe pred Ustavnim sudom

Činjenica da Bundestag sada ima znatno više poslanika nego što je to zakonski predviđeno, posljedica je takozvanih „preostalih“ ili „visećih mandata“.

Oni se dodjeljuju kada stranka u nekoj saveznoj pokrajini dobije više direktnih mandata nego što joj pripada na osnovu drugog glasa kojim se određuje koliko poslaničkih mjesta će stranke imati u Bundestagu. S obzirom na to da velike stranke imaju najveće mogućnosti da osvoje direktne mandate, njima pripada većina takvih poslaničkih mjesta. Na primjer, na izborima 2017. Demohrišćani (CDU/CSU) su dobili 43 od ukupno 46 „preostalih“ ili „visećih“ mandata, a male stranke izašle su potpuno praznih ruku i nakon toga podnijele tužbu pred Saveznim ustavnim sudom – i to uspješno.

Savezni ustavni sud proglasio je tadašnji Izborni zakon u Njemačkoj neustavnim i pozvao na reformu. Ona je stupila na snagu 2013. i predviđa mehanizam kompenzacije. On omogućava da se poveća broj poslaničkih mjesta sve dok odnos mandata u poslaničkim grupama ne bude odgovarao konstelaciji uspostavljenoj davanjem drugog glasa, a uprkos mandata koji „vise“. Sporedni efekat toga je da broj poslanika nastavlja da raste. U 2017. je kao kompenzacija tako dodato 65 novih mandata.

Više poslanika – više novca iz džepa poreskih obveznika

Tako više ne može, smatraju danas predstavnici svih stranaka u Bundestagu. Zabrinuti su da njemački parlament u jednom trenutku više neće moći da funkcioniše zbog nedostatka prostora. Potpredsjednica Bundestaga Klaudija Rot iz Zelenih pita: „Gdje smjestiti sve poslanike tokom sjednice parlamenta? I gdje da se sastaju poslaničke grupe? Sadašnji Izborni zakon u Njemačkoj nije ništa drugo do ’program zapošljavanja poslanika iz zadnjih klupa’.“

Šef poslaničke grupe Liberala (FDP) Marko Bušman takođe je zabrinut zbog političke poruke koju aktuelni Izborni zakon šalje: „Kako politika uvjerljivo da poziva na reforme ako se ona sama ne reformiše kroz dobro osmišljen Izborni zakon?“

Udruženje njemačkih poreskih obveznika (BdSt) takođe vrši pritisak. Ono se zalaže za ekonomično korišćenje novca poreskih obveznika. Saradnici udruženja izračunali su da Bundestag u aktuelnom sastavu sa 709 poslanika nosi dodatne troškove od 333 miliona eura u odnosu na zakonski prvobitno predviđenih 598 mjesta. Sa 800 poslanika, to bi bilo 605 miliona više, a sa 900 – 905 miliona eura više. U internet-peticiji „Stavite tačku na XXL-Bundestag!“, BdSt poziva na smanjenje parlamenta na 500 članova. To, mora biti „prvo na dnevnom redu novog parlamenta“, zahtjeva predsjednik Udruženja Rajner Holcnagel.

Reforma je pri tom već sprovedena, ali u veoma malom obimu. Entuzijazam i spremnost na reforme posebno je ograničen u najvećoj parlamentarnoj grupi, CDU/CSU, jer oni i imaju najviše koristi od trenutnog njemačkog Izbornog zakona. U jesen prošle godine, demohrišćanske stranke i njihov koalicioni partner SPD postili su dogovor o promjeni prema kojoj, nakon tri „viseća mandata“ više ne smije da bude kompenzacije. Osim toga, neki od preostalih „visećih mandata“ trebalo bi da se kompenzuju mandatima sa lista tih stranaka u drugim pokrajinama. Više se može očekivati tek od 2024, kada će broj izbornih jedinica sa 299 da bude smanjen na 280, čime će se smanjiti i broj mandata.

Jedan poslanik predstavlja 117.000 građana

Koliko je Bundestag veliki u odnosu na parlamente drugih zemalja? Kao što smo rekli, veći je samo Kineski narodni kongres sa svojih 2.980 poslanika – iako je to više organ za prihvatanje odluka, nego stvarni predstavnik naroda. Ujedno, ako se to posmatra prema broju stanovnika onda to izgleda ovako: Njemačka ima oko 83 miliona ljudi, Kina oko 1,4 milijarde. To znači da kineski poslanik predstavlja 470.000 ljudi, a njemački samo 117.000. Odnos u SAD je čak „nepovoljniji“. Tamo 435 članova Predstavničkog doma predstavljaju 329 miliona ljudi, odnosno jedan predstavlja 756.000 građana. Nasuprot tome, uslovi u Austriji su takvi da poslanik predstavlja oko 50.000 građana. Ipak, smanjenje austrijskog parlamenta do sada nije bilo predmet rasprava.

Reforma u njemačkom parlamentu dugo se odlagala, tako da će, nakon 26. Septembra, situacija biti zategnutija nego do sada. Planirana je gradnja novih kancelarija, ali to ne bi trebalo da bude gotovo do 2022. U krajnjoj nuždi, novi poslanici će morati da se zadovolje kontejnerima, mudro je najavio sadašnji predsjednik Bundestaga Volfgang Šojble, još 2019. predviđajući probleme koji dolaze.

( Deutsche Welle )