IA: Uočeni pomaci u transparentnosti rada Skupštine, unaprijediti zakonodavnu i kontrolnu ulogu
"Skupštinski odbori nisu radili „punom parom“. U prosjeku, održano je 11.7 sjednica po odboru, skoro samo jedna sjednica mjesečno. U kvantitativnom smislu, najaktivniji je bio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sa 24 održane sjednice, a najpasivniji Odbor za antikorupciju, sa svega tri održane sjednice"
Godinu dana od konstituisanja aktuelnog saziva Skupštine Crne Gore obilježilo je otvaranje njenog rada, ali i zakonodavna aktivnost koja nije zasnovana na podrobnim analizama i uređenim procedurama. Kontrolni mehanizmi uglavnom ne rezultiraju zaključcima i preporukama ka izvršnoj vlasti, kazala je Milena Muk iz Instituta alternativa.
U osvrtu na prvu godinu rada Skupštine navodi se da su emitovanje sjednica odbora, što je dugogodišnja preporuka IA, i pokretanje parlamentarnog kanala važni pomaci u transparentnosti rada Skupštine, ali i posredno, osnaživanju građana i građanki kojima je olakšan pristup važnim diskusijama o javnim politikama.
"Izmjene Poslovnika Skupštine iz decembra 2020. godine takođe su stvorile pretpostavke za osnaživanje kontrolne uloge Skupštine. Između ostalog, ostavljena je mogućnost češćeg korišćenja tzv. ''manjinske inicijative'', prema kojoj trećina članova odbora dva puta tokom redovnog zasijedanja može pokrenuti kontrolna saslušanja o određenim pitanjima. Dodatno, Poslovnikom je utvrđena i nadležnost odbora koji prati realizaciju usvojenih zaključaka povodom saslušanja. Izmjenama Poslovnika obezbijeđena je zastupljenost žena i partija nacionalnih manjina na potpredsjedničkim funkcijama", piše u osvrtu.
Dodaju i da je u martu osnovan Ženski klub, neformalno skupštinsko tijelo čiji je cilj afirmacija rodne ravnopravnosti na svim nivoima odlučivanja. Formirana je i radna grupa za izradu Nacrta Zakona o Skupštini, međutim, nakon inicijalne sjednice, nije bilo značajnijih pomaka u radu na propisu, za koji je prvobitni rok bio 1. oktobar 2021. godine.
Ističu da je rad novog saziva obilježilo intenziviranje zakonodavne uloge parlamenta, te da su po prvi put u nekoliko prethodnih decenija poslanice i poslanici pretekli Vladu u broju podnijetih zakonskih predloga.
"Podnijeli su 49 od ukupno 97 zakonskih prijedloga koji su ušli u skupštinsku proceduru u proteklih godinu dana. Ipak, ovaj trend ne prate razrađene procedure, koje bi obezbijedile neophodne podatke i učešće javnosti u procesu izrade zakona. Podsjećamo da su za predloge zakona, čiji je predlagač Vlada, uređene procedure ex ante analize uticaja propisa, javnih konsultacija i javnih rasprava, kao i učešća nevladinih organizacija u radnim grupama za izradu zakona."
Kako navode, iako u praksi ove procedure nailaze na probleme, one na nivou Skupštine nisu razrađene.
"Predsjednici odbora na arbitrarnim osnovama odlučuju koga će od zainteresovanih aktera uključiti u proces izrade zakona. Iako spoljni akteri uzimaju učešće u radu Skupštine povodom zakonskih prijedloga, nepostojanje jasnih kriterijuma i procedura dovodi do neravnopravnog tretmana pojedinaca i organizacija. Najdrastičniji primjer takvog tretmana je onemogućavanje predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve da uzme učešće u radu Odbora za ljudska prava i slobode prilikom razmatranja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih organizacija", piše u osvrtu.
Navodi se da je prohodnost zakonskih prijedloga, koje je inicirala opozicija za sada izuzetno niska, te da su usvojen samo Zakon o otklanjanju posljedica oduzimanja uvale Valdanos, na inicijativu opozicionog poslanika Gencija Nimanbegua.
"Amandmansko djelovanje poslanika i poslanica su takođe obilježile brojne kontroverze. Njima se nerijetko pokušava i izokrenuti duh zakona. Amandmani na propise o radu i o unutrašnjim poslovima, kojima je mijenjana starosna granica za odlazak u penziju, odnosno izbor direktora policije izložen direktnom političkom uticaju, služe kao upozorenje potrebe za boljim obrazloženjima amandmana ali i širom raspravom o njihovoj suštini", kazali su iz IA.
Povremeni bojkot od strane opozicione Demokratske partije socijalista, ali i Demokratskog fronta, ključnog konstituenta parlamentarne većine, odrazio se na kvalitet rada parlamenta.
"Skupštinski odbori nisu radili „punom parom“. U prosjeku, održano je 11.7 sjednica po odboru, skoro samo jedna sjednica mjesečno. U kvantitativnom smislu, najaktivniji je bio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sa 24 održane sjednice, a najpasivniji Odbor za antikorupciju, sa svega tri održane sjednice."
Održano je 11 konsultativnih i devet kontrolnih saslušanja, dok su tri odgođena, a samo dva izvještaja sadrže konkretne zaključke.
"Čak dvije trećine svih kontrolnih saslušanja održao je Odbor za bezbjednost i odbranu. Samo dva izvještaja o održanim kontrolnim saslušanjima sadrže konkretne zaključke, kojima se preporučuje određeno djelovanje organima izvršne vlasti, čiji su predstavnici saslušavani. Jedan od ključnih razloga je taj što su teme kontrolnih saslušanja istovremeno bile predmet postupanja pravosuđa ili su uključivala dokumentaciju koja je označena strepenom tajnosti", smatraju iz IA.
Navode da je na odborima razmatrano 49 izvještaja o radu institucija,a da za razliku od prethodnih godina, nije usvojeno čak 44 odsto razmatranih izvještaja (njih 22).
"Ipak, uglavnom su izostali konkretni zaključci i preporuke kojima bi se unaprijedilo stanje u pojedinim oblastima. Jedino su uz pet izvještaja, koji su usvojeni na Odboru za ljudska prava i slobode, usvojeni i konkretni zaključci koji ulaze u detalje rada nadležnih institucija", kazali su iz IA.
Kada je riječ o poslaničkim pitanjima, poslanice i poslanici su do septembra 2021. godine postavili 261 pitanje članovima Vlade, više nego što je postavljeno u prethodnom sazivu za čitavu 2020. godinu - 213, kada je, usljed izbijanja epidemije koronavirusa, smanjen intenzitet rada Skupštine.
"Održana su i dva tzv. ministarska sata, što je novi institut uveden izmjenama Poslovnika u decembru 2020. godine. Na pitanja u vezi sa temama imunizacije protiv koronavirusa i diplomatsko-konzularne mreže, odgovarali su ministarka zdravlja i ministar vanjskih poslova. Za razliku od prethodnih godina, tokom 2021. godine opozicija je bila aktivnija od parlamentarne većine u postavljanju poslaničkih pitanja: 51 odsto pitanja su postavili predstavnici opozicionih poslaničkih klubova", navodi se.
Kvalitet dobijenih odgovora na poslanička pitanja varira, smatraju u IA, a poslanici i poslanice često upozoravaju na neažurnost Vlade u dostavljanju traženih informacija.
"Usljed nepoštovanja obaveze Vlade da im u redovnom radu, u roku od 15 dana dostavi tražene informacije, poslanice i poslanici su često prinuđeni da ih dodatno traže kroz poslanička pitanja, čime se osujećuje kontrolna funkcija ovog mehanizma", zaključuje se u osvrtu IA.
( Ana Burić )