„Možura” i šverc duvana nekad tajna, nekad u plamenu

Brojni državni organi i službe nijesu zainteresovani da pomognu u otkrivanju ključnih korupcionaških slučajeva, ocijenila je članica Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković.

Ona je prije dva dana u razgovoru za “Vijesti” rekla da mnoge podatke, uz apsurdna objašnjenja, ne mogu da dobiju ni od institucija koje bi trebalo da im budu partneri.

Apostrofirala je donedavno ponašanje Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je od marta odbijala da Nacionalnom savjetu dostavi podatke prikupljene u istragama o slučaju vjetroelektrane na Možuri, dok je od jula ćutala na upite o informacijama o švercu cigareta.

”Vijesti” su prije dva dana pitale ANB da li je tačno, i ako jeste, zašto ne dostavljaju podatke po zahtjevima Savjeta, nakon čega je Ćalović-Marković pozvana na razgovor s direktorom Dejanom Vukšićem, a redakciji stigao odgovor.

“S Nacionalnim savjetom za borbu protiv korupcije na visokom nivou, ANB ostvaruje i ostvarivaće saradnju shodno zakonski uređenoj proceduri u ovoj oblasti. Navedena saradnja, s obzirom na prirodu predmeta interesovanja Savjeta, regulisana je između ostalog i Zakonom o tajnosti podataka, te su odredbe istog o neophodnosti posjedovanja dozvole za pristup tajnim podacima lica koje tajnim podacima rukuje, jedini ograničavajuću faktor dosadašnje saradnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i Savjeta, zbog okolnosti da gđa Vanja Ćalović-Marković u momentu podnošenja zahtjeva, kojeg pominjete u mejlu, nije posjedovala dozvolu za pristup tajnim podacima. Uvjeravamo vas da će Agencija, uvijek kada su ispunjeni zakonski uslovi bez izuzetka i selektivnog pristupa, postupati po zahtjevu koje dolazi od navedenog, ali i drugih tijela”, odgovoreno je iz ANB.

Ćalović-Marković je juče nakon sastanka s Vukšićem kazala “Vijestima” da joj je “saopšteno da će joj biti omogućen pristup dokumentima”.

”Saopšteno mi je da će mi biti omogućen pristup informacijama u vezi sa švercom cigareta, a očekujem da će ista odluka biti i u slučaju ‘Možura’.”

Ona je ukazala i na to da je “Savjet na početku svog rada donio odluku da je borba protiv šverca cigareta jedan od glavnih prioriteta, zbog činjenice da brojne međunarodne organizacije upozoravaju da je to bio jedan od kanala za nezakonito bogaćenje visokih državnih funkcionera i to godinama”.

ANB Stručnom timu Nacionalnog savjeta do sada nije dostavila podatke koje su prikupili u vezi sa slučajem gradnje vjetroelektarne “Možura” na istoimenom brdu između Bara i Ulcinja, a što im je traženo još u martu.

Ćalović-Marković ističe da je te podatke tražila prije nego je dobila dozvolu za pristup podacima označenim svim stepenima tajnosti, te da joj je tada odgovoreno da je ANB “projekat vjetroelektrane na Možuri sagledavala kroz angažman stranih i domaćih firmi i njihovih predstavnika u Crnoj Gori, ali nije u u posjedu podataka koji tretiraju oblast korupcije”. Ona je dozvolu za pristup podacima svih stepena tajnosti u posjedu ove institucije dobila u junu.

”Ranije sam od ANB dobila odgovor da od njih ne mogu dobiti podatke koje su prikupili u slučaju ‘Možura’. Odbili su me jer tada nisam imala dozvolu za pristup tajnim podacima, ali i zbog toga što se taj slučaj odnosi na organizovani kriminal, a ne na korupciju na visokom nivou, što je totalni apsurd, jer nema organizovanog kriminala bez korupcije na visokom državnom nivou. To pogotovo u slučaju ‘Možura’ za koji znamo da je uključivao najviše državne funkcionere iz Crne Gore i s Malte. Dok su na Malti osuđeni, u Crnoj Gori se taj slučaj, očigledno, stavlja ispod tepiha”, kazala je Ćalović-Marković.

Prema njenim riječima ANB nije jedina institucija koja u prethodnom periodu nije dozvolila pristup podacima o ovom slučaju. Tvrdi da je dokumentacija uništavana i prije početka rada nove Vlade, ali da se to i dalje dešava.

”Stručni tim nema nikakvih uslova da dobije podatke, jer se dokumenta uništavaju i dalje. Tako, na primjer, od dokumenta koji ima preko 80 strana, dostavljeno je tek nekoliko stranica, a iz nadležnog Ministarstva ekonomskog razvoja tvrde da ostatka tog dokumenta nema.

Dakle, ovaj način, koji trenutno podrazumijeva da se putem dopisa koji ogromni broj zaposlenih u administraciji vidi, traže povjerljivi podaci očigledno ne daje rezultate jer aktivisti prethodnog režima, koji su i dalje zaposleni u državnom aparatu, čine sve da i dalje uništavaju tragove slučajeva korupcije iz prethodnog perioda”, tvrdi Ćalović-Marković.

Investicija na Možuri je mjesecima u fokusu javnosti zbog ubistva istraživačke novinarke na Malti, a nakon njenog otkrića o koruptivnim šemama. Ovaj projekat je takođe pod lupom Europola, a njime se godinama bavi i crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo.

Malteška istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicija ubijena je 2017, a istraživala je slučaj sporne isplate na Malti povezane s kompanijama Enemalta i Cifidex i preduzeća 17 Black malteškog biznismena Jorgena Feneka, optuženog da je organizovao njeno ubistvo.

Od španske Ferse i crnogorske firme Čelebić, Cifidex je pod sumnjivim okolnostima kupio akcije preduzeća Možura Wind Park koje upravlja projektom vjetroelektrane i prodao ih malteškoj kompaniji Enemalta. U Crnoj Gori je prikazana kupoprodajna cijena od 3,5 miliona, a istragom na Malti utvrđeno je da je stvarna 11,3 miliona eura.

Istražitelji s Malte razliku između prikazane i stvarne kupoprodajne cijene od 7,8 miliona smatraju sumom za korupciju zvaničnika na Malti i u Crnoj Gori, što je dovelo do pada ostrvske vlade.

Malteška vlada ljetos je priznala da je odgovorna za ubistvo Galicije, jer, kako stoji u njihovom izvještaju, država nije prepoznala rizik po život novinarke i nije preduzela mjere da spriječi ubistvo.

”Mislim da je odnos važnih državnih organa prema Nacionalnom savjetu takav da pokazuje da pitanje borbe protiv korupcije nije njihov prioritet. Zaista sam zabrinuta, pogotovo imajući u vidu da su upravo premijer (Zdravko Krivokapić), ali i većina resornih ministara, više puta poručili da će borba protiv korupcije biti na prvom mjestu. Očigledno da to pitanje više služi za političke igre i lične promocije, nego što su zaista spremni da se tome i posvete”, kazala je Ćalović-Marković.

Podaci o Vladinom avionu u izmaglici

Ćalović Marković je “Vijestima” kazala da Nacionalni savjet ima ogromnih problema kad je u pitanju pristup informacijama u posjedu raznih ministarstava.

”I mislim da nadležne institucije ne poklanjaju dovoljno pažnje i da im otkrivanje prethodnih slučajeva korupcije na visokom nivou nije među prioritetima”, istakla je ona.

Upozorava na to da i kad nadležni organi imaju određene podatke, “ne žele da ulože trud da te informacije budu dostavljene Stručnom timu Savjeta”.

”Najbolji primjer su podaci o korišćenju državnog aviona kad su u pitanju razne osobe, u prvom redu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Više puta sam od Generalnog sekretarijata Vlade tražila te podatke. Čak sam i na jednoj sjednici Vlade tadašnjem generalnom sekretaru eksplicitno rekla zbog čega su te informacije važne. Ti podaci su važni da bi se vidjelo na koje to destinacije su visoki državni funkcioneri putovali, a da to nije bio nacionalni interes i službeni put, ne samo zbog toga da bismo saznali da li je bilo zloupotrebe tog aviona, već da bismo vidjeli u kojim to zemljama oni potencijalno mogu da imaju nekretnine, račune i slično. Iako je zahtjev podnesen na početku rada Savjeta, do danas nijesmo dobili informacije od Generalnog sekretarijata Vlade, u sklopu kojeg i funkcioniše Stručni tim i Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou.”

( Tina Popović )