Đukanović: Na Balkanu ne postoje mehanizmi koji će učvrstiti stabilnost
“Ali da bismo te uslove ispunili moramo prethodno učvrstiti stabilnost, zaštititi Zapadni Balkan od penetracije i geopolitičkih interesa koji su suprotstavljeni evropskim interesima”, rekao je Đukanović.
Na Balkanu ne postoje dovoljno pouzdani samoregulatorni mehanizmi koji će učvrstiti stabilnost bez koje nema prosperiteta, ocijenio je predsjednik Milo Đukanović, navodeći da region svoju stabilnost mora učvršćivati integracijama.
On je novinarima na kraju posjete Njujorku, gdje je učestvovao na 76. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao da je ubijeđen da treba da postanemo članica Evropske unije (EU) tada kada za to ispunimo uslove.
“Ali da bismo te uslove ispunili moramo prethodno učvrstiti stabilnost, zaštititi Zapadni Balkan od penetracije i geopolitičkih interesa koji su suprotstavljeni evropskim interesima”, rekao je Đukanović.
Đukanović je kazao da je EU lokomotiva evropskog kontinenta, a Zapadni Balkan je dio evropskog kontinenta i da se prema tome ne može se udaljavati od tih problema i tretirati ih kao balkanske probleme.
On je kazao da problem na Zapadnom Balkanu narasta i da danas više ne treba primarno potencirati pitanje tempa proširenja.
Đukanović je rekao da treba potencirati pitanje ugrožene stabilnosti, a to dovodi do onog što se svih prethodnih godina ponavljalo, posebno iz Podgorice, da se između stabilnosti Balkana i integracija mora povlačiti znak jednakosti.
Na pitanje da li je region Zapadnog Balkana stavljen po strani, da se sam izbori sa izazovima, Đukanović je kazao da je "vrlo pravilno kazati da smo mi najbolje vrijeme za evropsku integraciju propustili".
On je rekao da je region propustio najbolje vrijeme za evropsku integraciju. Đukanovič je istakao euroentuzijazam koji je postojao nakon pada Berlinskog zida i kako su odlično svoju šansu iskoristile druge zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope.
“Nažalost, na prostoru bivše Jugoslavije smo imali jedan krvavi raspad naše prethodne zajedničke države, izgubilo se to dobro vrijeme”, rekao je Đukanović.
On je dodao da su u međuvremenu stigli problemi same EU i oni su, kako je kazao, sada zaokupljeni svojim problemima.
Đukanović je kazao da je upozorio da je privid ako to smatraju svojim problemima, a balkanske probleme ne smatraju.
Jer, kako je kazao, iskustvo iz 90-ih godina pokazalo je da kada ti balkanski problemi izmaknu kontroli onda postaju prioritetni problemi ne samo Evrope nego i šire međunarodne zajednice.
On je zbog toga istakao da probleme ne tretiraju i ne dijele “na naše i njihove”.
Đukanović je rekao da o evropskim problemima govori u prvom licu, “jer svi smo Evropljani”.
“Mora se u EU gledati na balkanske probleme i upzorenja koja godinama stižu sa raznih adresa, uključujući i sa crnogorske adrese. Nijesam zadovoljan intenzitetom pažnje koji je posvećen tim upzorenjima tokom prethodnih godina, zato danas imamo još ozbiljniji problem”, ocijenio je Đukanović.
On je rekao da je ubijeđen da partnerima skrenuli pažnju tokom pet dana boravka u Njujorku i će se ta pažnja pojačati.
“Nadam se da i taj Samit u Ljubljani može predstaviti i da predstavlja jednu realnu doglednu šansu da se uskoro izađe sa nekim novim tonovima, prije svega tonovima upozorenja prema onima koji ugrožavaju stabilnost ovog regiona i Evrope, te da se možemo vratiti u neko povoljnije vrijeme”, poručio je Đukanović.
Prema njegoim riječima, jasno je da ako Evropa pretenduje da bude globalno konkurentna u toj novoj geopolitičkoj arhitekturi mora biti ujedinjena, da bi bila stabilna, iskoristila sve svoje resurse i da bi samim tim ostala prestižna.
Upitan jesu li poruke o destabilizaciji Balkana naišle na prijem predsjednika, Đukanović je kazao da ti problemi nisu tajna i nepoznati.
“Nadamo se da smo možda baš sada dragocjeno u susret predstojećem Samitu EU - Zapadni Balkan u Ljubljani 6. oktobra skrenuli pažnju na probleme koji izmiču kontroli, probleme koje se komplikuju i koji prijete ne samo balkanskoj nego i evropskoj stabilnosti”, kazao je Đukanović.
Đukanović je istakao da godinama pokušavaju da privuku pažnju evropskim i NATO partnerima da se stanje u našem regionu pogoršava, ali da nijesu zadovoljni koliko su u tome uspjeli.
“Očigledno je da su zemlje članice EU i zemlje članice NATO-a svojim, prioritetnim problemima od onih koji su na Zapadnom Balkanu. S druge strane, naše uvjerenje je da su naši problemi istovremeno i njihovi problem”, dodao je Đukanović.
Kako je kazao, o tome najbolje svjedoče rane devedesete godine.
“Naše upozorenje je bilo i ostalo da je potrebno pomoći Zapadnom Balkanu da izbjegne scenario iz ranih 90-ih godina i da svi zajedno izbjegnemo saradnju koju ostvarujemo palijativno, nego da pokušamo da djelujemo preventivno i da spriječimo destabilizaciju regiona”, rekao je Đukanović.
On je rekao da je očigledno da nema praznog prostora ni u tom ni u bilo kom drugom regionu.
Tamo gdje izostanu oni koji bi morali biti prioritetno odgovorni za stabilnost i prosperitet jedne evropske regije, a to su EU i NATO, kako je kazao, odmah se ubacuju drugi.
Đukanović je kazao da se ti drugi ubacuju i pokušavaju da ostvare svoje geopolitičke ciljeve koji su u dubokom sukobu sa interesima i ciljevima Evrope i NATO-a.
On je istakao da je zadovoljan kako su o temi destabilizacije Balkana razgovarali u Njujorku.
Đukanović se sastao sa predsjednicima Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednicom Kosova i obavio je razgovore u plenumu sa visokim predstavnikom Evropske unije za bezbjednost i spoljnu politiku koji je priredio večeru za sve lidere našeg regiona.
Nakon sastanka, kako je ocijenio, čini se da se nema šta otvorenije reći, od tog što je svako pojedinačno saopštio.
On je istakao da su svi razgovori bili posvećeni temi destabilizacije Balkana i da je to bio najvažniji dio bilateralnog programa razgovora u Njujorku.
On je dodao da je razgovarao i sa najvišim predstavnicima zemalja članica EU.
Prema njegovim riječima, održavanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u uslovima pandemije nakon prošlogodišnje pauze je uspjeh sam po sebi.
“Najvažniji je taj usaglašeni ton koji se čuo tokom zasijedanja, ton obnovljene spremnosti na saradnju i spremnosti na dalje snaženje multilateralizma i organizacije UN”, kazao je Đukanović.
Đukanović je ocijenio da je jako važno da je nakon višegodišnjeg lutanja, zastranjivanja i pokušaja da se dokaže da je multilateralizam mrtav i da se svi odgovori na aktuelne probleme mogu naći u nacionalnim okvirima, opet jasno da za globalne probleme nema nacionalnog odgovora.
“Za globalne probleme, počev od pandemije koronavirusa, preko prijetećih klimatskih promjena u svijetu, preko terorizma, proliferacije oružja, zaključno sa svestranom brigom za budućnost planete na koju živimo možemo naći samo kroz saradnju, kroz multilateralizam, sa organizacijom Ujedinjenih nacija u središtu tih napora”, poručio je Đukanović.
Đukanović je dodao da je susret sa dijasporom predstavljao pravo zadovoljstvo i da Crna Gora ima sve razloge da bude ponosna na svoje iseljenike, jer kako je kazao, pokazuju nevjerovatnu lojalnost Crnoj Gori i istovremeno apsolutnu građansku odgovornost prema zemlji svog izbora.
( MINA )