Programi za zapošljavanje Roma ograničenog dometa

Različiti programi za zapošljavanje Roma koji se realizuju u Crnoj Gori imaju ograničen domet, i ne može se govoriti da su trajnije riješili pitanje nezaposlenosti pripadnika te populacije, smatraju u nevladinom sektoru.

Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji te institucije nalaze se 1.382 osobe koje su se izjasnile kao pripadnici romske i egipćanske (RE) populacije, među kojima su 772 žene.

Iz Zavoda su Agenciji MINA kazali da u ukupnom broju pripadnika RE populacije na evidenciji nezaposlenih, više od 95 odsto čine oni sa najviše završenom osnovnom školom. Njih je 1.318, među kojima je 740 žena.

„Sa završenim drugim nivoom obrazovanja, odnosno nižim stručnim obrazovanjem, ima ih 20, sa završenom srednjom školom 43, a sa završenim visokim obrazovanje jedna osoba“, naveli su iz Zavoda.

Iz te institucije Agenciji MINA nijesu odgovorili na pitanja koja se tiču uključivanja pripadnika RE populacije u programe javnih radova koji s bili sprovođeni posljednjih godina, kao ni da li se ti programi i dalje realizuju.

Sa druge strane, u Romskoj organizaciji mladih "Koračajte sa nama - Phiren Amenca" raspolažu informacijama da Zavod za zapošljavanje sprovodi čitav niz aktivnosti usmjerenih na uključivanje pripadnika romske populacije na tržište rada.

To su, kako je kazao izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO) Elvis Beriša, prije svega aktivnost informisanja kroz savjetovanja pripadnika RE zajednice o slobodnim radnim mjestima, mjerama aktivne politike zapošljavanja, kao i o svim pravima i obavezama koje imaju kao nezaposlena lica.

„Dakle, kroz čitav niz aktivnosti Zavod se bavi zapošljavanjem Roma“, dodao je Beriša.

Međutim, kako je naveo, podaci i iskustvo na terenu pokazuju da te aktivnosti i dalje nijesu dovoljne da bi se položaj Roma na tržištu rada promijenio u pozitivnom smislu, i da one ne daju dobar rezultat u praksi.

„Da li je uzrok tome generalno loša situacija na tržištu rada zbog slabe ekonomije na nivou države, ili je posrijedi negativan odnos poslodavaca prema zapošljavanju Roma, to je otvoreno pitanje koje bi zasluživalo jednu ozbiljniju analizu ili istraživanje“, kazao je Beriša.

Na pitanje da li imaju informacije o tome kako funkcioniše uključivanje pripadnika romske populacije u programe javnih radova, on je rekao da je to, prema njihovim informacijama, jedna od politika aktivnog zapošljavanja namijenjena Romima sa evidencije nezaposlenih.

„Po našem mišljenju ova aktivnost ne daje dovoljno dobre rezultate po trajniju zaposlenost ove grupe“, dodao je Beriša.

On je pojasnio da se ti programi obično odnose na zapošljavanje u oblastima komunalnih djelatnosti, i traju tri dočetiri mjeseca.

To je, kako je naveo, nedovoljno da se kvalitetnije unaprijedi položaj Roma na tržištu rada.

„Uz to, iznosi zarada tokom tarajanja ovih programa nijesu dovoljni za obezbjeđivanje pristojne egzistencije Roma“, istakao je Beriša.

On je kazao da se, nakon završetka tih programa, većina polaznika ponovo vraća na evidenciju nezaposlenih.

Prema podacima koje je ta NVO dobila od Zavoda, u prošloj godini je u sedam programa javnih radova, koji su se realizovali u Beranama, Bijelom Polju, Podgorici i Herceg Novom, zaposleno 14 pripadnika RE populacije, među kojima dvije žene.

Osim toga, prošle godine je realiizovan i projekat „Neka bude čisto“, gdj je nosilac aktivnosti bilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a partneri, pored Zavoda, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, opštine i javna komunalna preduzeća.

„U okviru ovog projekta angažovana su nezaposlena lica sa otežanim faktorima zapošljavanja, među kojima i pripadnici RE populacije, na poslovima održavanja magistralnih i regionalnih puteva u svim opštinama u Crnoj Gori“, kazao je Beriša.

Kako je naveo, i u taj projekat uključeno je 14 pripadnika romske i egipćanske populacije, iz opština Bar, Ulcinj, Podgorica, Herceg Novi, Kotor i Tivat.

„Dakle, kao što se vidi javnim radovima su pripadnici romske zajednice uglavnom angažovani na poslovima čišćenja. Smatramo da bi trebalo osmisliti ove programe i za neka druga zanimanja, s tim da period njihovog trajanja bude duži, a iznos zarada u toku trajanja veći“, rekao je Beriša.

On je kazao da nedostaju precizni podaci o tome koliko se Roma, po okončanju programa, zadrži na tim ili sličnim poslovima.

Beriša smatra da bi podaci o tome koliko se osoba nakon završenog javnog rada ili obuka za različita zanimanja, koje organizuje Zavod, dali pravu sliku i objektivnije prikazali koliko su ti programi održivi, odnosno koliko doprinose zapošljavanju Roma.

„Ono što mi znamo iz iskustva rada na terenu je da mnogi Romi, koji su završili različite obuke i bili u programima javnih radova, danas nemaju posao i prinuđeni su da rade različite poslove u sivoj zoni da bi obezbijedili egzistenciju“, kazao je Beriša.

Prema njegovim riječima, trebalo bi napraviti opsežnu analizu efekata programa za zapošljavanje Roma kako bi se ti programi mijenjali i koncipirali novi, tako da daju kvalitetniji rezultat.

„Dosadašnja iskustva govore da postojanje različitih programa za zapošljavanje Roma imaju ograničen domet i da se ne može govoriti da su trajnije riješili pitanje nezaposlenosti pripadnika ove populacije“, istakao je Beriša.

Kako je naveo, svi su svjesni da je nezaposlenost među romskom zajednicom ogromna, i da je uzrok možda i u pogrešno postavljenim mjerama za njeno suzbijanje.

„Neophodno je da se, u saradnji svih aktera koji se bave zapošljavanjem Roma, razgovara o postojećim mjerama i da se kreiraju nove, kako bi se u perspektivi moglo govoriti o značajnijem napretku“, zaključio je Beriša.

( MINA )