Povratak inflacije

Nitko nije ravnodušan kada čuje da je inflacija u Hrvatskoj u kolovozu porasla na 3,1 posto, jer se takav prosječni rast potrošačkih cijena već godinama ne pamti. Znatno su poskupjeli prijevoz, povrće, žitarice, kruh, ulje, mlijeko i mnogi drugi proizvodi. To pogađa ponajprije kućanstva, ali i cijelo gospodarstvo. Svi imaju veće ulazne troškove. Poduzeća su prisiljena te troškove prevaljivati na druge, kroz poskupljenja proizvoda. Međutim, najgore prolaze krajnji potrošači, građani, koji poskupljenja ne mogu ni na koga prebaciti, pa im slabi kupovna moć.

Rastuća inflacija ne pogađa samo Hrvatsku, već je to svjetski problem koji je izbio zbog gospodarskih poremećaja tijekom pandemije, a manjim dijelom zbog loše žetve i klimatskih promjena. U Europi inflacija iznosi oko 3 posto, a u SAD-u je dosegnula 5 posto.

Cijene gura uvis poremećen odnos između ponude i potražnje. Prošle godine, kada je izbila korona, mnoga su poduzeća prisilno smanjila proizvodnju, a građani potrošnju. Zbog toga su cijene lani posustale. Usporedno s naglim oporavkom gospodarstva, ove godine je skočila potražnja. No, poduzeća je ne mogu namiriti, djelomice i zato što su se poremetili opskrbni lanci u svijetu. Trgovina zapinje, a cijene rastu.

Potražnju su povećali ne samo građani, nego i države. Vlade su putem proračuna počele masovno spašavati poduzeća i radna mjesta od propasti. Usto, pokreću i javne investicije, što je glad za proizvodima i uslugama povećalo u nezapamćenoj mjeri.

Nagli gospodarski oporavak odjednom je pokrenuo potražnju za energijom i sirovinama. Počelo je s poskupljenjem nafte i električne energije, koje se na europskom tržištu danas prodaju po dvostruko višoj cijeni nego lani, dok je plin poskupio tri do četiri puta. Cijene žitarica, ulja, šećera i mesa na svjetskom tržištu u godinu dana skočile su gotovo 40 posto.

Usporedo s oporavkom građevinarstva i industrije, pojavila se nestašica građevnog drva, plastike, čeličnih i bakrenih cijevi, poluvodiča i ostalih komponenti bez kojih poduzeća ne mogu raditi. Svi su ti proizvodi drastično poskupjeli, pa su tvorničke cijene u Njemačkoj i Kini ovoga ljeta oko deset posto više nego lani. Taj trend je pogodio i hrvatske poduzetnike. Građevinarima su materijali nenormalno poskupjeli, od 30 do 150 posto, što znači da će porasti cijene stanogradnje, ali i obnove potresom pogođenih područja.

Osjetnom manjku robe na tržištu pridružila se i nestašica radnika, koja se osjeća od ugostiteljstva i turizma, preko informatike i komunikacija, do prijevozničke djelatnosti. Uz nestašicu kontejnera, zbog koje je pomorski prijevoz u svijetu poskupio pet do deset puta, problem je što dopremljenu robu u lukama često nema tko iskrcati, ni prevesti do trgovina i poduzeća. Naime, samo u Europi trenutačno nedostaje više od 400 tisuća vozača kamiona. U Britaniji su se ovih dana počele zatvarati neke benzinske crpke, jer nema vozača koji bi im pravodobno dopremili gorivo.

Tržište sve slabije funkcionira i ne može samo riješiti problem ponude i potražnje. Očito je da će države idućih mjeseci biti prisiljene nastaviti intervenciju u gospodarstvo te rješavati problem opskrbe stanovništva i poduzeća. Britanska vlada je najavila angažiranje vojnih vozača kamiona kako bi ublažila nestašicu civilnih. Španjolska je odlučila ograničiti rast cijena plina, kako bi zaštitila standard kućanstava. Slične mjere najavljuju i ostale države.

I u hrvatskoj Vladi najavili su intervencije za ublažavanje tržišnih poremećaja te obuzdavanje rasta cijena, bude li potrebno. Vlada je istodobno najavila povećanje plaća i mirovina. Plaće su posljednjih godina rasle brže od cijena, ali je pitanje hoće li se to moći održati. Europske vlade, uključujući i Banske dvore, vjeruju da su sadašnja poskupljenja privremena i da će se iduće godine smiriti. Međutim, sve je više ekonomista koji procjenjuju da se gospodarski poremećaji zbog pandemije neće tako brzo riješiti i da će viša inflacija postati normalna stvar.

(novilist.hr)

( Branko Podgornik )