Ruski region Uljanovsk naglašava granice odnosa Kine i Rusije

Od velikih gasnih projekata do tješnje vojne saradnje i unaprijeđene bilateralne trgovine koja je dostigla rekord od preko 110 milijardi dolara u 2019. godini, odnosi Kine i Rusije dostigli su nove visine.

Međutim, u Uljanovsku, regionu oko 850 kilometara istočno od Moskve odvija se drugačiji prikaz kinesko-ruskih veza, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Grad sa 1,2 miliona stanovnika -- i širi region pod istim imenom -- dom su sve većeg niza lokalnih inicijativa povezanih s Kinom koje se razvijaju u kontekstu zagrijavanja veza na visokom nivou između Pekinga i Moskve.

Na lokalnom nivou, to je uključivalo produbljivanje trgovinskih veza, rastući turistički sektor i buduće infrastrukturne poslove -- uključujući planove za projekat autoputa kroz Rusiju koji finansira Kina, a koji treba da poveže Evropu sa zapadnom Kinom.

Lokalni zvaničnici također su glasno najavljivali proširenje veza s Kinom i želje kineskih investitora da istraže mogućnosti širom Rusije. Ali velika saradnja u Uljanovsku postoji samo na papiru – zamrznuta je zbog budžetskih problema i ograničenja na granici uvedenih zbog pandemije COVID-19.

Raspakivanje ove složene dinamike je u fokusu nedavne serije članaka koju je uradio tatarsko-baškirski servis RSE. Potrebno je pažljivo sagledati odnose između dvije zemlje na nivou dešavanja na terenu.

Kroz intervjue s lokalnim zvaničnicima, aktivistima i ekspertima, region Uljanovsk se smatra potencijalnom budućom lokacijom za rast kineskog ekonomskog uticaja u Rusiji.

Ali ovaj razvoj događaja nailazi na odbijanje lokalnog stanovništva. Također postoje poteškoće u prebacivanju ugovorenih poslova u stvarne projekte na terenu, uprkos podršci partnerstva na najvišem nivou.

"Odnosi sa Evropom i Zapadom su napeti i ruskoj ekonomiji je, po mom mišljenju, potrebna saradnja jer je domaća proizvodnja loše uspostavljena", kaže Vitalij Kuzin, član Komunističke partije koja je zastupljena u zakonodavnoj skupštini regiona Uljanovsk.

"Kina je lokomotiva za svjetsku ekonomiju, tako da naša zemlja treba da poboljša saradnju", kaže Kuzin.

Svi putevi vode u Kinu

Odnosi između Kine i Rusije značajno su se poboljšali od 2014. kada je Kremlj saopštio da će se okrenuti Aziji nakon ekonomskih sankcija Zapada uvedenih zbog aneksije Krima i uloge Rusije u ratu u istočnoj Ukrajini.

Produbljivanje odnosa najbolje se vidi u interakciji lidera dvije zemlje: Vladimira Putina i Sija Đinpinga.

Oni su se sastali više od 30 puta od 2013. godine, a Si je čak na samitu 2019. govorio o ruskom predsjedniku kao o svom"najboljem prijatelju".

Te veze potakle su niz ugovora od 2014., uglavnom povezanih s kineskim investicijama u ruske prirodne resurse, poput unosnog sektora nafte i gasa.

Međutim, posljednjih godina Peking je također počeo s pažnjom da gleda na druge sektore. Investirao je u industriju visoke tehnologije i sve više koristi Rusiju za transport robe do i iz Evrope.

U Uljanovsku, koji se nalazi na evropskoj strani Rusije, lokalne vlasti su pokušale da prošire svoje veze Kinom.

Prvi direktni voz iz Kine stigao je u region 2020. Njegovih 53 teretnih vagona nosili su mješavinu automobilskih dijelova i industrijske opreme u Rusiju, a potom su se vratili u Kinu s teretom žitarica i suncokretovog ulja.

U toj oblasti nalazi se i Kinesko-ruska specijalna ekonomska zona (SEZ). Osnovana 2019. godine, dobila je skromnu investiciju od 1,5 miliona dolara za početak osnivanja lokalnog tehnološkog centra.

Međutim, mnogi lokalni zvaničnici rekli su tatarsko-baškirskom servisu RSE-a da su ograničenja koja je donijela pandemija zamrzla tu novu saradnju na lokalnom nivou.

U februaru 2020. godine Rusija je donijela stroge granične mjere s Kinom kako bi zaustavila epidemiju korona virusa. Peking je također ograničio ulazak u Kinu poslije nekoliko lokalnih epidemija povezanih s putnicima koji stižu iz Rusije.

"Putovanja ovom prugom zaustavljena su od početka pandemije i zatvaranja granica i od tada nisu ni počela", izjavila je za RSE Tatjana Fadieva, portparolka Korporacije za razvoj regiona Uljanovska. "Nemamo nikakve informacije o tome kada će se kretanje nastaviti." Vladimir Kazancev, nezavisni sociolog iz Uljanovska, kaže da zamrznute transportne veze, kao i prepreke i ograničenja u donošenju velikih suma kineskih investicija, naglašavaju disparitet između produbljivanja političke i vojne saradnje Rusije i Kine i realnosti udaljenih regiona. "Neisplativo je graditi proizvodnju [u Rusiji] kako bi se gotovi proizvodi dovozili u Kinu", rekao je Kazancev za RSE. "Ekonomija se ne uklapa."

'Crveni turizam'

Jedna od oblasti koja je posljednjih godina zabilježila rast je turizam između Kine i regiona Uljanovsk. Sve veći broj kineskih posjetilaca putuje u tu oblast zbog njenog istorijskog značaja jer je rodno mjesto sovjetskog lidera Vladimira Lenjina.

Takozvani "crveni turizam" unutar Kine, gdje turisti posjećuju lokacije od istorijskog značaja za kineski komunizam, bio je prioritet koji Peking promoviše u posljednjih nekoliko decenija.

Godine 2014. uspostavljena je formalna saradnja kineske i ruske vlade kako bi se u Rusiju dovelo više turista.

Zbog svojih veza s Lenjinom, Uljanovsk je postao žarište ove vrste turizma. Tokom posjete Uljanovsku 2013. godine, tadašnji predsjednik Kineske nacionalne turističke administracije Šao Kivei govorio je o gradu kao o "početku kineske crvene istorije". Od 2015. godine broj kineskih turista koji posjećuju Uljanovsk povećan je godišnje za 20 do 30 odsto, saopštila je lokalna turistička zajednica.

Međutim, sveukupne brojke ostaju skromne, s obzirom na to da se procjenjuje da oko 7.000 kineskih posjetilaca prolazi kroz Uljanovsk na turnejama duž takozvane ruske "crvene rute" -- koja uključuje istorijske lokacije u Kazanju, Sankt Peterburgu i Moskvi, a očekuje se da će se proširiti i na Jekaterinburg, Perm, Samaru, Ufu i Krasnojarsk.

Proširenje tih veza i dalje je teško jer je pandemija u velikoj mjeri zamrzla rast turizma iz Kine u region. Naime, zvanična statistika pokazuje pad ukupnog turizma od 86 odsto od 2020. godine.

Uprkos preprekama, mnogi lokalni zvaničnici vide snažan potencijal u turizmu povezanom s komunistima iz Kine i zalažu se za veća ulaganja u taj sektor.

Aleksej Kurinij, član Komunističke partije ruske Državne dume iz regiona Uljanovsk, izjavio je za RSE da, mada je teško privući investicije iz Kine, turizam na tom području ima neiskorišten potencijal.

"Ulaganje u turističku industriju i privlačenje većeg broja turista iz Kine još uvijek nije u potpunosti razvijeno", rekao je Kurinij. "Razmatramo kretanje u tom pravcu kao glavno područje za saradnju s Kinom."

Kretanje kroz novu eru

Ovo postavlja veću saradnju s Kinom u regionu Uljanovsk na tešku raskrsnicu dok veze nastavljaju da cvjetaju između Kremlja i Pekinga. Kurinij je zabrinut koliko direktnih investicija njegov region može da privuče iz Kine.

On kaže da mu je cilj da privuče projekte fokusirane na industrije više u lancu snabdijevanja, ukazujući na to kako je njegova stranka bila protiv planova za izgradnju kineske cementare u Uljanovsku zbog zabrinutosti za okoliš.

"Region je danas zainteresovan za visokotehnološku proizvodnju, nešto što može da doprinese njegovom visokotehnološkom razvoju, a ne samo da teži da nešto iskopa", rekao je Kurinij.

Iz tih razloga je Igor Toporkov, aktivista za ljudska prava sa sjedištem u Uljanovsku, skeptičan u pogledu toga da ta oblast postane regionalno čvorište kineskog ekonomskog rasta. „Postoje neki izolovani projekti, ali ne vjerujem da će biti velike kineske ekspanzije na region Uljanovsk", rekao je Toporkov za RSE. Ipak, postoje pokušaji da se veliki projekti pomjere naprijed. U novembru 2020. najavljeni su planovi za izgradnju autoputa kroz Uljanovsk koji će služiti kao važan tranzitni put za transport robe između Kine i Evrope preko Rusije.

Projekat je dobio podršku na visokom nivou. Međutim, RSE je otkrio da nije bilo mnogo javne rasprave o planovima i da je zaobiđeno nekoliko zakonskih procedura. To je izazvalo zabrinutost u pogledu ekoloških rizika tokom izgradnje i kako bi to uticalo na stanovnike u blizini planirane trase autoputa. "Zbog nedostatka javne rasprave krše se prava stanovnika tih naselja u blizini mjesta gdje bi put prolazio", kaže Aleksandar Nikolajev, advokat iz obližnje Čuvašije koji se fokusira na pitanja transporta.

( Radio Slobodna Evropa )