U Crnoj Gori se tješe da žive u “Gorskom vijencu”, a ne u filmovima Živka Nikolića

Zamišljeno kao autorsko veče, tokom koga bi “ping-pong” metodom jedan drugom “nabacivali” pitanja, ali i teme, veče se pretvorilo u intervju - Đuro Radosavović je odgovarao, a Muharem Bazdulj pitao. Pričalo se u subotu veče u Nikšiću, na Jesenjem sajmu knjiga “Anderva book”, o kulturi, pisanju, o “privilegovanim” autorima i knjigama koje “skupljaju” prašinu, pričalo se o Crnoj Gori.

”Da nije Živka Nikolića mislili bismo da živimo u ‘Gorskom vijencu’, a u stvari živimo u Živkovim filmovima. Ta licemjernost je ono što ti podsvjesno znaš da postoji, ali ne želiš da priznaš dok te ne ošamari i pukne”, kazao je književnik i kolumnista, autor knjiga “Budva, bagra i blud” i “Crnogorski roman”.

Mislio je da je njegova kolumna “Kosmos ispod sača” rezervisana za manji broj ljudi i to isključivo onih koje zanima književnost, da je “ispod radara” ovih drugih, sve do trenutka kada njegova sestra umalo nije izgubila specijalizaciju jer, po riječima njenog direktora, njen brat “previše laje subotom”. Tada je shvatio da njegove kolumne registruju mnogi, da koliko god “minimizirali ulogu književnosti” to ipak ima odjeka kod određene grupe ljudi.

”Nijesmo mi influenseri, ali plasiramo neke ideje koje ne moraju da odjeknu, ali možda postoji mogućnost da eksplodiraju u određenom trenutku”.

A da je Crna Gora zemlja čuda, kaže Đuro, dovoljno govori i to da je kultura bila polje u kome si mogao da biraš poziciju koju hoćeš, samo ukoliko pristaneš da “ne talasaš” već “mirno ploviš kulturnim morem” koje je “bilo igračka u rukama partije”. U Crnoj Gori kada se neko pita u kulturi to znači da može da “kroji sudbinu” kulturnih poslenika, ali ne i da može da kupi čitaoce - oni se zaslužuju kvalitetnim pisanjem, a ne činjenicom da od države imaš privilegije.

Iako je Radosavović, kako to sa osmijehom reče Bazdulj, u zemlji gdje je pedigre itekako važan i gdje, “u odnosu na ikone savremene komitske književnosti”, ima mnogo bolje porijeklo, ima “prezime koje je kao stvoreno da bude mlada nada savremene indipedističke ideje”, iako je njegov “Crnogorski roman”, ne bilo koji nego crnogorski, dostupan u knjižarama u Beogradu, iako je “dva puta zaslužio da dobije nacionalnu penziju”, ipak je odlučio da živi od svoga rada, jer ako je šta naučio u advertajzingu, kojim se primarno bavi da bi usputno pisao, to je “da je besplatan samo sir u mišolovci i da su sve pečurke jestive, ali neke samo jednom”.

Kada mu je jedna “persona” predložila da na poleđini knjige napiše da je štampana na crnogorskom jeziku razumljivom svim južnoslovenskim narodima, odbio je.

”U tom trenutku sam vidio jednu matricu koja funkcioniše i bilo mi je bljutavo da gazim kroz to. Nijesam želio da uđem u taj svijet politike i da kasnije, kada me neko zovne, radim to što se očekivalo od mene. Jeste bilo prilika, ali nikada kao u Crnoj Gori da plivaš, veslaš, da radiš šta hoćeš, ali sve se to plaća”.

Prelaskom u Beograd, ali i pojavljivanjem na RTS-u, kao i kolumnama u “Politici”, Radosavović je, kako te reče Bazdulj, postao neka vrsta džokera u političkim dijalozima, - dobio je poziciju koju niti je “zaslužio”, niti je to bila njegova namjera. To što njegove kolumne objavljuju “Vijesti” i “Politika” nije stvar veze. To mogu, objašnjava Đuro da urade svi oni koji znaju da “sroče” tekst kako treba, da to što pišu ima strukturu, da je relevantno, aktuelno, da vrijedi.

”Nije teško doći do kulturnog dodatka ni ‘Vijesti’ ni ‘Politike’, nego je teško sročiti da to izgleda kako treba. Fali ljudi, fali tekstova, fali hrabrosti”.

A njemu fali vremena i organizovanosti da ona dva-tri romana koja drži u glavi i koji ga “žuljaju”, prenese na papir. Za sada ima želju, ideju i rokovnik pun simbola koji ga podsjećaju na posao, kolumne, i pisca koji je prvi roman objavio 2011, drugi četiri godine kasnije, a treći je još uvijek na čekanju.

Veče je organizovano u okviru jesenjeg sajma knjiga “Anderva book” koji organizuje JU Narodna biblioteka “Njegoš”, u saradnji sa Opštinom Nikšić.

Nakon "Razgovora sa piscem", zatvaranje sajma

Nakon bogatog repertoara prethodnih dana, Jesenji sajam knjiga "Anderva book" u Nikšiću danas će biti zatvoren, nakon raznovrsnog cjelodnevnog programa.

Radionica medijske pismenosti "Čitaj između redova" Instituta za medije Crne Gore počinje u podne, zatim će u 14 časova biti upriličeno predavanje profesora Boguslava Zjelinskog, a u 15.30 promocija knjige Rajke Glušice "Crnogorski jezik i nacionalizam". O knjizi će, pored autorke, govoriti prof. dr Igor Lakić i doc. dr Nataša Jovović.

Promocija knjige pjesama "Skratimo priču za lavu" Marka Tomaša počeće u 17 časova, a moderatorka će biti mr Ksenija Rakočević.

Balša Brković gost je prorama "Razgovor sa piscem" koji počinje u 18.30 časova. Sa njim će ovom prilikom razovarati mr Neda Papović.

Zatvaranje Sajma najavljeno je za 20 časova, kada će biti upriličen i poetsko-muzički hepening "Književnost i rokenrol".

( Svetlana Mandić )