Na dobitku zaposleni sa prosječnim i nižim platama
Zaposleni kojima su zarade nešto veće od prosječnih imali bi manji rast neto primanja, dok bi oni sa visokim zaradama ostali na istom ili bi imali malo veći trošak. U poređenju sa okruženjem i regionom, crnogorski privrednici plaćaju najveće troškove po osnovu plata zaposlenih
Najavljena poreska reforma kojom će biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, uz povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobiti, najviše će pogodovati zaposlenima čije su zarade na nivou prosječne i niže, kao i poslodavcima koji su do sada regularno poslovali, odnosno osiguravali zaposlene na pune iznose zarada. Zaposleni kojima su zarade nešto veće od prosječnih imali bi manji rast neto zarade, dok bi oni sa visokim zaradama ostali na istom ili bi imali malo veći trošak.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić juče je na konferenciji za novinare najavio da će od Nove godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, da će biti uveden neoporezivi dio zarade od 700 eura bruto, kao i progresivno oporezivanje dijela zarade iznad hiljadu eura. Kako je naveo, to bi uticalo da prosječna neto zarada ubrzo naraste na 700 eura.
Budžetom za ovu godinu planirana je naplata doprinosa za zdravstveno osiguranje od 187 miliona eura, a Spajić očekuje da će taj novac biti nadoknađen kroz naplatu novih dažbina kao što su progresivna stopa na dobit, poreza na podizanje gotovine, oporezivanja nelegalno stečene imovine, već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i sklatkiše, kao i usljed smanjenja sive ekonomije i bolje poreske discipline. Takođe, naplata PDV-a i akciza je već bolje od plana.
On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa “Evropa sada” kojim se želi obezbijediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru, kao i da će ovo biti godina socijalne pravde.
Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sada iznosi 10,8 odsto prosječne bruto zarade, od čega je 8,5 odsto na teret zaposlenog, odnosno oduzima se od njegove zarade, a 2,3 odsto plaća direktno poslodavac. Na sadašnji iznos prosječne zarade ovaj doprinos na zaposlenog iznosi 67 eura, odnosno za toliko bi nakon ukidanja bila povećana njegova neto zarada, dok bi poslodavac na ime svog dijala ovog doprinosa uštedio 18 eura.
Uvođenjem neoporezivog dijala zarada ne bi se plaćao porez na dio zarade ispod tog iznosa kao i prirez koji je opštinski prihod. Porez je dio opterećenja na teret zaposlenog pa bi na prosječnoj zaradi to iznosilo još oko 50 eura uštede za radnika i osam eura za poslodavca.
Na iznos minimalne zarade koje će važiti od 1. oktobra od 250 eura, ukupne dažbine iznose 160 eura, dok bi na budući iznos minimalne zarade od 450 eura ukupni iznos dažbina bio 115 eura.
Iz Ministarstva su juče naveli da će se poslodavcima isplatiti da ubuduće osiguravaju radnike na puni iznos zarade, jer bi imli iste ili manje troškove. Naveli su primjer u kojem je radnik osiguran na 250 eura, na koje se plaćaju dažbine od 160 eura, a da mu poslodavac na ruke isplaćuje još 150, čime je ukupni trošak 560 eura. Ako bi sada radnika osigurao na novi iznos minimalca od 450 eura, bez isplata na ruke, imao bi dažbine od 115 eura, odnosno ukupni trošak bio bi 565 eura.
Dodatna mjera kojom se želi spriječiti isplata gotovine na ruke, ali i dopuniti državna kasa, jeste uvođenje poreza na podizanje gotovine, odnosno na gotovinske transakcije. Kako smatraju, ovu mogućnosti su koristili poslodavci kako bi uz razna pravdanja podizali gotovinu koju su kasnije isplaćivali radnicima na ruke, i izbjegavali plaćanje dažbina na taj iznos. U Ministarstvu očekuju da takve radnje više neće biti isplative poslodavcima, a biće spriječeni i dodatnim kontrolama.
”Ovaj plan je ključni iskorak za vraćanje mladih u Crnu Goru, želimo da im pošaljemo jasnu poruku da ostanu u Crnoj Gori. Za privredu plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja sa sadašnjih 39 na 21 odsto. Država se odriče prihoda u korist rasta privrede. Imamo dažbine na zarade koje su među najvećim u regionu i Evropi, dok nam je minimalna zaradu među najmanjima”, kazao je Spajić.
On je naveo da je u državnom trezoru prije emitovanja obveznica od 750 miliona eura u decembru prošle godine bilo svega 60 miliona i da su javne finansija sa tim mogle preživjeti do 20. januara, a da sada, i pored toga što su u međuvremenu vratili značajan dio starog javnog duga, isplatili prvu ratu za auto-put i dio palih garancija, u kasi ima 600 miliona eura.
Ministar je kazao da će crnogorska ekonomije ove godine imati rast od 13 odsto, da je do sada prihod od turizma bio 700 miliona, da je javni dug smanjen sa 103 na 78 odsto BDP-a, kao i deficit javnih finansija sa 11 na tri odsto BDP-a.
”To smo postigli zahvaljujući dobroj pripremi turističke sezone, vakcinaciji, otvaranju granica, kao i povećanju poreske discipline, reformi poreske administracije i objavom rata rasipništvu čime su na neproduktivnim kategorijama rashoda ostvarene uštede od deset odsto čitavog budžeta”, kazao je Spajić.
On je najavio i da će uz sve redovne otplate starih kredita uskoro prijevremeno otplatiti dodatnih 50 miliona eura nepovoljnog starog duga sa kamatom preko pet odsto.
”U avgustu smo ostvarili suficit od 60 miliona eura, što je najveći mjesečni suficit u istoriji Crne Gore, a septembar je četvrti mjesec zaredom sa ostvarenim suficitom što se nikada nije desilo”, naveo je Spajić.
Poslodavci će dati ocjenu kada završe analizu
Iz Unije poslodavaca juče su “Vijestima” kazali da će zvanični komentar u vezi sa najavama ministra Spajića imati kada se detaljno upoznaju sa najavljenim mjerama Vlade koje se tiču promjena dažbina na zarade.
”Podsjećamo da UPCG već godinama unazad ukazuje na potrebu smanjenja troškova zarada i uvođenja neoporezivog dijela zarade. Posmatrajući blisko okruženje i region, crnogorski privrednici plaćaju najveće troškove po osnovu plata zaposlenih”, naveli su iz Unije poslodavaca.
Iz Privredne komore su takođe saopštili da je potrebna detaljnija analiza cijelog paketa najavljenih mjera, kao i da će tek nakon nje saopštiti svoj stav.
Da bi ove mjere zaživjele, potrebna je izmjena više zakona kao i pripremljen budžet za narednu godinu. Krajnji rok za pripremu budžeta je 15. novembar. Kako je za promjene zakone potrebno da se o njima prethodno izjasni Socijalni savjet, ne ostaje puno vremena za socijalni dijalog.
Penzije bi mogle porasti za 25 odsto?
Ukoliko bi naredne godine prosječna zarada zaista bila povećana sa 530 na 700 eura, ili za 32 odsto, to bi značilo i da bi u 2023. godini došlo do značajnog rasta penzija i iznosa socijalnih davanja, koji se usklađuju sa rastom prosječne zarade i inflacijom.
Penzije se usklađuju jednom godišnje, tako da bi najstarija populacija ovaj rast u narednoj godini osjetila tek u 2023. Penzije bi se uskladile sa procentom koji bi predstavljao 75 odsto od rasta zarada i 25 odsto od rasta inflacije. Ukoliko se desi najavljeni rast zarada penzije bi bile povećane za oko 25 odsto, što se nije desilo u cijeloj deceniji.
Prosječna penzija bi ovim bila povećana sa 290 na 360 eura, a ukupno davanje za penzionere sa 440 na 550 miliona eura.
Socijalna davanja se usklađuju dva puta godišnje, za procenat koji predstavlja zbir 50 odsto rasta prosječne zarade i 50 odsto rasta inflacije. Tako da bi one mogla imati rast od oko 17-18 odsto. Iznos socijalne pomoći bi na godišnjem nivou bio povećan sa sadašnjih 85 na 100 miliona eura.
( Goran Kapor )