Grčka izdvaja milijarde za francuske ratne brodove

Emanuel Makron najavio sklapanje istorijskog ugovora sa Atinom i poručio Evropi da ne bude naivna po pitanju odbrane

5965 pregleda3 komentar(a)
Micotakis i Makron juče u Jelisejskoj palati, Foto: Rojters

Evropa treba da prestane da bude naivna po pitanju odbrane svojih interesa i da izgradi sopstvene vojne kapacitete, kazao je juče francuski predsjednik Emanuel Makron nakon što je Grčka potpisala ugovor za kupovinu francuskih ratnih brodova za koji Rojters piše da je vrijedan tri milijarde eura, a grčki mediji navode cifru od pet milijardi.

Svega dvije nedjelje nakon ponižavajućeg gubitka ugovora o kupovini podmornica sa Australijom - poslije neočekivanog Aukus odbrambenog pakta između Australije, Britanije i Sjedinjenih Država - Pariz je juče objavio istorijski dogovor sa Atinom.

Mada je dogovor sa Grčkom daleko od propalog ugovora vrijednog 56 milijardi dolara koji je Francuska bila potpisala sa Australijom, dogovor sa Grčkom je veliki podstrek za Makrona koji već duže vrijeme zagovara jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta kako ne bi toliko zavisili od SAD.

Gubitak ugovora za podmornice podstakao je u Parizu preispitivanje tradicionalnih savezništava, ističe Rojters. Govoreći juče na tu temu, Makron je iskoristio priliku da pozove na veću evropsku autonomiju dok Vašington svoje interesovanje sve više usmjerava prema Kini i Indo-Pacifiku.

”Evropljani treba da prestanu da budu naivni. Pod pritiskom smo sila koje povremeno zauzimaju tvrdi stav, treba da reagujemo i pokažemo da imamo moć i kapacitet da se sami odbranimo. Ne da eskaliramo situaciju, već da se zaštitimo”, kazao je Makron na konferenciji za novinare sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom.

”To nije alternativa savezu Sjedinjenih Država. Nije riječ o zamjeni, već preuzimanju odgovornosti za evropsku poziciju unutar NATO-a i o spoznaji da se od nas traži da se sami pobrinemo za našu zaštitu”.

Prema jučerašnjem dogovoru Atina je pristala da kupi tri fregate uz opciju kupovine četvrte, kazao je izvor iz vlade za Rojters.

Dogovor, dio šireg strateškog sporazuma o vojnoj i odbrambenoj saradnji, uslijedio je nakon što je Atina već naručila 24 francuska borbena aviona “rafale”, i postala prva država EU koja je kupila bombardere. Taj ugovor između Francuske i Grčke vrijedan je 6,8 milijardi eura, navodi “Gardijan”.

Makron je u grčkom premijeru Micotakisu našao saveznika u naporima za formiranje evropske armije i on je u više navrata istakao da Evropa treba da uskladi svoj geopolitički uticaj sa svojom ekonomskom moći.

Stojeći pored francuskog lidera u Jelisejskoj palati, Micotakis se složio da pored vojnih potreba Atine, dogovor o kupovini fregata treba posmatrati i kao prvi korak ka utvrđivanju evropskih odbrambenih ambicija.

”Ovo će nas povezivati decenijama”, kazao je Micotakis. “Ovo otvara vrata budućnosti Evrope, koja je snažna i autonomna, sposobna da brani svoje interese”.

Uprkos tome što je jedna od manjih država u Evropi, Grčka sa vojnom potrošnjom od oko 2,2 odsto BDP-a nadmašuje i neke veće zemlje, a jedan od razloga su i stalne nesuglasice sa NATO saveznicom Turskom.

”Gardijan” podsjeća da su tenzije između dva susjeda dostigle tačku ključanja prošle godine kada su obje zemlje proglasile stanje vojne pripravnosti zbog suprotstavljenih prava na rezerve gasa u Egejskom moru i istočnom Mediteranu.

Na pitanje da li novi dogovor rizikuje da pojača tenzije u istočnom Mediteranu, Makron je kazao da nijedna zemlja nije meta, ali da Grčka kao spoljašnja granica EU treba da bude zaštićena.

”Nijesam stekao utisak da je u ljeto 2020 - Grčka bila ratoborna u istočnom Mediteranu”, kazao je Makron aludirajući na postupke Turske u regionu.

Kao Evropljani naša je dužnost da izrazimo solidarnost sa državama članicama. Legitimno je da obezbijedimo opremu kako bi država mogla da se pobrine da se njen teritorijalni integritet poštuje i da se obavežemo na saradnju u cilju zaštite u slučaju upada, napada ili agresija”, kazao je on.

Grčka mornarica, koja je nadgledala tenderski proces za kupovinu fregata, dobila je niz ponuda među kojima su bile one iz Francuske, SAD i Britanije. Mada je francuska ponuda u početku bila skuplja, ona je navodno naknadno prilagođena pošto je propala prodaja podmornica Australiji. Francuska je, kako pišu grčki mediji, takođe pristala da ponudi vojnu pomoć ukoliko bude neophodno.