Medojević: Od zemalja bivše SFRJ, najviše hrane se baca u Crnoj Gori
Sve više država zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna, ali, u Crnoj Gori takav zakon ne postoji
Jedna osoba u Crnoj Gori godišnje u prosjeku baci 83 kilograma hrane, što je, prema izvještaju Ujedinjenih nacija, najviše kada su u pitanju države bivše SFRJ, kazala je predsjednica fondacije i volonterskog tima Banke hrane Marina Medojević.
Ona je, povodom Međunarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane, koji se obilježava danas, ukazala da nisu domaćinstva jedina koja bacaju veće količine hrane, već to čine i trgovine i ugostiteljski objekti. Zato, kako navodi Medojević, sve veći broj država zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna, ali, u Crnoj Gori takav zakon ne postoji.
"U svijetu svake minute od gladi umre 11 osoba, 155 miliona ljudi širom svijeta suočava sa neizvesnošću kada je reč o hrani što je oko 20 miliona više nego prošle godine saopšteno je iz organizacija za borbu protiv siromaštva Oxfam".
"Broj ljudi koji umiru od gladi povećao se šest puta u protekloj godini i nadmašio smrtne slučajeve uzrokovane korona virusom, Radi poređenja, U svijetu svake minute od gladi umre 11 osoba,od posljedica zaraze korona virusom u minuti umre sedam osoba", saopštila je Medojević.
Podsjetila je da je glad problem broj jedan u svijetu i da Ujedinjene nacije stoga apeluju da se države moraju odgovorno odnositi prema t om problemu.
"Hrana znači život i u direktnoj je vezi sa zdravljem ljudi. Ipak, danas se u svijetu baci više od 900 miliona tona hrane, godišnje", dodaje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 29. septembar Međunarodnim danom podizanja svijesti o bacanju hrane. Taj datum prvi put se obilježio prošle godine i predstavlja doprinos Evropske federacije banaka hrane u sprječavanju rasipanja hrane. Istovremeno, to je i javni poziv na akciju pojedinaca i kompanija a prvenstveno država, da se zaustavi problem gubitka i bacanja hrane.
"Ukoliko bi se viškovi hrane na odgovarajući način distribuirali, ta količina bi bila dovoljna da nahrani sve one koji su gladni. Zbog tog saznanja svaka država ponaosob je pozvana da problem bacanja hrane u svojoj državi miniminulizuje. Bacanje hrane prije isteka roka trajanja je problem na kome malo radi", naglašava Medojević.
Kazala je da se zakonske regulative moraju mijenjati da bi se stvorile olakšice za donacije hrane onima kojima je ona potrebna, kao što su narodne kuhinje, sigurne kuće i ostala udruženja za socijalno ugrožene.
"Oslobađanje od plaćanja poreza na donacije je neophodnost.Obavezivanjem prodajnih lanaca da doniraju hranu koja je pred istekom roka uz oslobađanje PDV-a na takve artikle značajno bi redukovalo bacanje hrane u marketima a pomoglo humanitarnim organizacijama da nahrane gladne".
"Moglo bi se organizovati da određena firma otkupi hranu, koja je pred isteklm roka trajanja, čija je ambalaža povrijeđena pri transportu, namirnice koje su proizvedene ili uvezene više. od potreba tržišta, prehrambene proizvode koje zamijenjaju izgled ambalaže, hranu zaplijenjenu na carini, po naravno umanjenim cijenama (70%-80%) gdje bi se dalje ili prodavali ti artikli po daleko nižoj cijeni pa bi imali posebnu prodavnicu -socijalnu prodavnicu takve robe ili bi se dijelili kao donacije jedan dio u javne kuhinje ostatak za sigurne kuće i ostala udruženja za socijalno ugrožene", navodi Medojević.
Mora se, kako je kazala, raditi na edukaciji građana da ne bacaju hranu, da racionalnije kupuju i adekvatno čuvaju hranu. "Najgore što mogu da urade je da hranu bacaju. Veliki broj ljudi koji posjećuju kontejnere govori osim da su ljudi gladni, da nena adekvatne socijalne politike i da se hrana baca", dodaje ona.
Ukazuje i kako se očekuje da će broj gladnih porasti u predstojećem periodu zbog pandemije koronavirusa. "Smanjenjem bacanja hrane smanjiuje se emisije štetnih gasova, usporava uništavanje prirode prenamjenom zemljišta i zagađenje. Takođe pozitivno utice i na dostupnost hrane, čime se smanjuje broj gladnih i podstiče štednja u doba globalne recesije. Za iskorištavanje viška hrane vrlo je važno da postoji razvijen sistem selektivnog odlaganja otpada i reciklaže. Odgovarajuće iskorištavanje viška hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi širom svijeta, već i zaštiti okoline", navodi Medojević.
Kazala je i da je mlade potrebno podsticati da što ranije započnu razmišljati o međuzavisnosti vlastitih potrošačkih odluka i posljedica koje imaju za društvo u cjelini. To je, ističe, tema koja zasluzuje da joj se posveti više pažnje u javnosti ali i u školskim klupama.
"Banka hrane je više od deceniju vremena spremna za javnu kampanju protiv siromaštva i bacanja hrane ali osim deklarativne podrške, drugu nismo imali. Vlada Crne Gore uprkos brojnim apelima Banke hrane koji traju punih devet godina da usvoji, kao što je urađeno u Evropskom parlamentu još 2012. godine, Deklaraciju protiv bacanja hrane, to još nije uradila", zaključuje Medojević.
( B.H. )